Ukrajinci se trenutačno bore da osiguraju dovoljno plina i električne energije za zimsku sezonu grijanja, nakon niza ruskih napada bez presedana na energetsku infrastrukturu zemlje. Uz hladno vrijeme - koje je djelomice već i nastupilo - i dok cijene goriva i električne energije vrtoglavo rastu u Europi i drugdje, Ukrajina se priprema za mračnu i hladnu zimu koja bi mogla igrati ključnu ulogu u određivanju sudbine invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Sa 10. na 11. listopada Rusija je eskalirala rat protiv Ukrajine najvećim valom zračnih napada na ukrajinsku civilnu infrastrukturu otkako je invazija započela prije gotovo osam mjeseci. Mete su, kako izvještava The Atlantic, uključivale ukrajinske elektrane, dalekovode, toplane i druge energetske točke.
Tijekom novih ruskih napada na civilnu infrastrukturu u utorak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Twitteru je objavio da je "od 10. listopada uništeno 30 posto ukrajinskih elektrana, što je uzrokovalo masovne nestanke električne energije diljem zemlje", kako je javio The Guardian.
Prvog dana ruskog napada, koji je krenuo 24. veljače, ukrajinski ministar energetike Herman Halučenko izvijestio je da je pogođeno 30 posto ukrajinske energetske infrastrukture. Ruske su rakete idućeg dana oštetile 33 dodatna cilja energetske infrastrukture. Idući val ruskih zračnih napada na civilne i infrastrukturne ciljeve uslijedio je 17. listopada.
Šteta od ovih zračnih napada bila je značajna, a gradovi diljem zemlje privremeno su ostali bez električne energije. Ladižinska termoelektrana elektroenergetske tvrtke DTEK, najvećeg privatnog investitora u energetsku industriju u Ukrajini, je među mnogima koje su pretrpjele izravne udare. Pogođeno je i nekoliko kombiniranih toplana i elektrana (kombinirane termoelektrane su, inače, sastavljene od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela, op.a.). Oštećeno je dvanaest trafostanica u Kijevu, Žitomiru, Hmjelnickom, Lavovu, Sumiju, Poltavi i Mikolajivu, a prijavljen je velik broj manjih incidenata u kojima su nastala oštećenja koja te sada zahtijevaju popravak.
Brojni napadi na energetska postrojenja
Ruski napadi na energetsku infrastrukturu Ukrajine pogoršali su ionako nesigurnu situaciju s gorivom i energijom u toj ratom razorenoj zemlji. Tijekom rujna, ruske su snage granatirale nuklearnu elektranu Zaporižje, bombardirale područja u blizini ukrajinske Južne nuklearne elektrane (poznate i kao Pivdenoukrainsk) te pogodile termoelektranu Zmiivska. Rusija je 10. rujna lansirala i 14 raketa na hidroelektranu Kahovka, koja opskrbljuje strujom cijeli okrug Kahovka.
Ruske snage također su napale Harkivsku termoelektranu, drugu po veličini u Ukrajini. Ostali su projektili uništili više visokonaponskih trafostanica, ostavljajući najmanje njih 40 bez struje, a nekoliko glavnih nadzemnih dalekovoda je isključeno.
Ukrajinci su na ove napade odgovorili već karakterističnom prilagodljivošću. Državni operater električne mreže, Ukrenergo, izvijestio je da će popravci u većini slučajeva trajati manje od dan ili dva. Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je kako Ukrajina trenutačno ne treba uvoziti električnu energiju iz Europe.
Unatoč tome, uvedene su mjere za rješavanje prijeteće energetske krize - Ukrenergo je počeo prakticirati izvanredna isključivanja, Ministarstvo energetike je zabranilo izvoz električne energije kako bi osiguralo odgovarajuće količine za stabilizaciju ukrajinske mreže, a vlada je pozvala građane da smanje potrošnju električne energije tijekom sati najveće potrošnje.
Ukrajinski odgovor tako opovrgava situaciju energetske nesigurnosti u kojoj se Ukrajina nalazi dok se približava zima. DTEK je morao povećati proizvodnju za 16 posto u rujnu kako bi spriječio nestabilnost mreže i nestanke struje u cijeloj zemlji jer je oko 45 posto ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju električne energije isključeno iz mreže. Samo osam od 15 nuklearnih reaktora u Ukrajini je operativno, dok ostalih sedam ne radi, a čine više od 25 posto kapaciteta proizvodnje električne energije u zemlji.
Isključeni reaktori
Nijedan od šest reaktora nuklearne elektrane Zaporižje nije uključen zbog ruskog granatiranja u kolovozu, a samo su tri od četiri reaktora nuklearne elektrane Rivne trenutačno u funkciji. Ukrajinski obnovljivi izvori energije (OIE), koji su činili približno 12 posto proizvodnje prije invazije, trenutačno su izvan mreže jer se nalaze ili na teritoriju pod kontrolom Rusije ili u područjima na prvoj liniji. Najmanje dvije hidroelektrane također su izvan mreže.
Ukrajina ima 14 termoelektrana koje pogoni ugljen ili prirodni plin. Njih osam je u vlasništvu najveće privatne elektroenergetske tvrtke u zemlji DTEK, tri su u vlasništvu državnog Centrenerga, a ostatak je u vlasništvu manjih javnih ili privatnih subjekata. Samo jedna od Centrenergovih termoelektrana, Tripilska, u ovom trenutku radi. Tek šest termoelektrana DTEK-a bilo je operativno prije 10. listopada, a dvije su kasnije oštećene u ruskim zračnim napadima.
Uz toliko velikih proizvodnih kapaciteta izvan mreže, jedini razlog zbog kojeg Ukrajina nije pretrpjela ozbiljan kolaps mreže je mala potražnja. Oko 20 posto ukrajinskog teritorija još uvijek je pod kontrolom Moskve, oko sedam milijuna Ukrajinaca je napustilo zemlju, a golem broj zgrada je pretvoren u ruševine i stoga tamo nema potrošnje struje. Te su okolnosti dovele do smanjenja potrošnje energije u cijeloj zemlji ukupno za oko 35 posto, tako da trenutačna kriza opskrbe još nije paralizirala mrežu. Međutim, ruska kampanja zračnih napada dodatno je oslabila energetski sektor upravo na početku razdoblja hladnog vremena.
Situacija s prirodnim plinom nije puno bolja jer je plin glavni energent za grijanje u Ukrajini. Naftogaz, ukrajinski državni energetski div, kaže da za zimu ima uskladištenih nešto manje od 14 milijardi kubičnih metara. To je znatno ispod 18 do 19 milijardi kubičnih metra potrebnih za cijelu sezonu grijanja te katastrofalno manje od 21 do 22 milijarde potrebnih za posebno hladnu zimu.
Umjesto štednje, već pokrenuli sezonu grijanja
Dok je predviđena potrošnja plina ove zime manja u odnosu na normalnu godinu, iz istih razloga zbog kojih je smanjena upotreba električne energije, sustavi komunalnog grijanja na plin ne dopuštaju pojedinačna smanjenja potrošnje. Komunalno grijanje prožima cijele gradove te je ili uključeno ili isključeno, tako da će svako smanjenje potrošnje plina vjerojatno biti daleko manje značajno nego kada je električna energija u pitanju. Umjesto da sada štede plin, neki dijelovi Ukrajine, uključujući Kijev, već su započeli sezonu grijanja i uključili peći, unatoč relativno toplom vremenu.
Ukrajina hitno treba tehničku podršku i financijsku pomoć kako bi osigurala izvore energije za zimu. Najavljeno zamrzavanje ionako ograničenog izvoza električne energije u Europu koštat će Ukrajinu 150 milijuna dolara mjesečno, što će Ukrajini otežati popravak sustava i nastavak nabavke plina za skladištenje. Predsjednik Zelenski u međuvremenu je zatražio od stranih donatora 55 milijardi dolara za pokrivanje proračunskog deficita, plus još 17 milijardi dolara za pomoć u popravcima energetske infrastrukture.
Ukrajinci će morati odraditi svoj dio smanjivanjem potrošnje, dok bi ukrajinska vlada morala odgoditi početak sezone grijanja, isključiti ili smanjiti komunalno grijanje i sačuvati zalihe energije kada se one počnu smanjivati. Nove energetski učinkovite tehnologije morat će što prije biti primijenjene diljem Ukrajine.
Ako ukrajinski partneri žele spriječiti Putina da ‘smrzne‘ zemlju do predaje, moraju pružiti tehničku podršku i financiranje koje će Ukrajini omogućiti da preživi zimsku sezonu. Neka pomoć već stiže - Europska investicijska banka (EIB) dala je Ukrajini 550 milijuna eura 12. listopada za popravke i ponovnu izgradnju ukrajinske energetske infrastrukture.
Ta će se sredstva koristiti za pomoć Kijevu u održavanju stabilnosti električne mreže, obnovi opskrbe električnom energijom i popravljanju nekih nedavnih oštećenja infrastrukture. No, potrebno je mnogo više kako bi se Ukrajinci grijali u svojim domovima, dok njihova vojska nastavlja oslobađati područja zemlje pod ruskom okupacijom.