Novi sukobi izbili su između Azerbajdžana i Armenije rano u utorak, što je goruća situacija koja za ruskog predsjednika Vladimira Putina predstavlja još jednu veliku stratešku glavobolju, ocjenjuje ugledni portal Politico.
Od Moskve se, pak, traži da intervenira kako bi stabilizirala ovu ozbiljno rasplamsavanje sukoba na Kavkazu i to upravo u trenutku kada je uhvaćen na ‘krivoj nozi‘ u neočekivano uspješnoj protuofenzivi ukrajinskih snaga.
Armenija, naime, gleda na Moskvu kao na glavnog saveznika koji može jamčiti njezinu nestabilnu sigurnost, dok je istovremeno Turska ta koja pruža ključnu podršku Azerbajdžanu. Prema lokalnim izvješćima, došlo je do azerbejdžanskog granatiranja u armenskim gradovima poput Jermuka i Gorisa.
Armenija tvrdi da je blizu 50 ljudi ubijeno na njezinoj strani, dok istovremeno nije jasno koliko ih je poginulo na strani Azerbajdžana. Dvije zemlje optužuju jedna drugu za eskalaciju sukoba. Važno je istaknuti da se napad dogodio izvan sporne regije Nagorno-Karabah, enklave pod kontrolom Armenaca, koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana i desetljećima je izvor napetosti.
Međusobne optužbe
Baku je optužio Armeniju za "gađanje civilnih objekata i nedužnih ljudi" te tvrdi da azerbajdžanske snage pokreću samo "lokalne" protumjere usmjerene na "legitimne vojne ciljeve". Armensko ministarstvo obrane okrivilo je, pak, Azerbajdžan za izvođenje "provokacije velikih razmjera". Dodaju da je Baku izvršio paljbu iz "topništva, minobacača, bespilotnih letjelica i topova velikog kalibra, kako na vojnu, tako i na civilnu infrastrukturu".
Tijekom hitnog sigurnosnog sastanka, armenske vlasti pozvale su Rusiju, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti - euroazijsku sigurnosnu organizaciju koja broji šest odabranih postsovjetskih zemalja - da interveniraju.
Nakon razgovora između armenskog ministra obrane Surena Papikjana i njegovog ruskog kolege Sergeja Šojgua, Erevan i Moskva dogovorili su zajedničke korake za "stabiliziranje situacije", priopćilo je armensko ministarstvo obrane u utorak ujutro.
Ubrzo nakon izbijanja novih sukoba, armenski premijer Nikol Pašinjan telefonski je razgovarao s Putinom. Također je nazvao francuskog čelnika Emmanuela Macrona, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena.
U svojoj je izjavi Blinken rekao da su SAD "duboko zabrinute" zbog napada na granici i pozvao je na "trenutačni prekid neprijateljstava između Armenije i Azerbajdžana".
Spor koji tinja oko planinskog teritorija Nagorno-Karabaha rasplamsao se 2020. godine, kada je šestotjedni rat odnio više od 6500 života, a u kojem su azerbajdžanske trupe vratile kontrolu nad velikim dijelovima teritorija. To je dovelo do sporazuma o prekidu vatre u toj regiji, koji su nadgledale ruske snage na terenu. Prošlog mjeseca došlo je do još jednog kratkog izbijanja nasilja.
EU popunjava prazninu
Rusija zadržava svoju prisutnost u regiji, no obje strane dovode u pitanje mirovne napore Kremlja, dok istovremeno Europska unija sve više radi na popunjavanju praznine. U svibnju su, predvođeni Michelom, čelnici obiju zemalja razgovarali o tome kako spriječiti buduće sukobe.
Prvi diplomat EU-a Josep Borrell zamolio je Toiva Klaara, posebnog predstavnika Unije za južni Kavkaz i krizu u Gruziji, da otputuje u Baku i Erevan kako bi "podržali potrebnu deeskalaciju i razgovarali o idućim koracima u procesu dijaloga u Bruxellesu" između dviju zemalja, kako je naveo Borrell u priopćenju. Borrell je također pozvao na "trenutačni prekid" neprijateljstava.
"Sinoćnji oružani sukobi između Armenije i Azerbajdžana opasna su eskalacija koja se mora zaustaviti. Pozivamo na trenutačni prekid neprijateljstava i povratak za pregovarački stol. EU je u kontaktu s obje strane kako bi doprinijela deeskalaciji", napisao je Borrell na Twitteru.