Dva tjedna prije nego što je proglašen mrtvim u ruskom zatvoru, vođa ruske oporbe Aleksej Navaljni odaslao je svoj posljednji rafal u smjeru Vladimira Putina.
Dana 1. veljače, u poruci na društvenoj mreži X (bivši Twitter), objavio je upute za mobilizaciju protiv ruskog predsjednika na predstojećim predsjedničkim izborima. "Sviđa mi se ideja da glasači koji su protiv Putina zajedno izađu na biračka mjesta u 12 sati", napisao je Navaljni. "U podne protiv Putina."
Kao plan, ima smisla, piše Politico. Prosvjed, u obliku flash mobova diljem zemlje, imao bi nacionalni karakter, bio bi legalan i relativno siguran. "Što to oni mogu učiniti?" dodao je Navaljni razlažući ga pratiteljima. "Hoće li zatvoriti biračka mjesta u 12 sati? U 10 sati organizirati akciju podrške Putinu? Hoće li popisati sve koji su došli u podne i staviti ih na listu nepouzdanih?"
Navaljnom je, dakako, kao i svima bilo jasno da izbori koji se održavaju ovaj vikend neće biti ni slobodni ni pošteni. Međutim, jednostavnim pojavljivanjem u dogovoreno vrijeme, Rusi bi mogli izraziti svoje nezadovoljstvo i razotkriti glasovanje onakvim kakvo ono jest - lažno.
Smrt Alekseja Navaljnog nešto više od dva tjedna kasnije - službeno od prirodne smrti, što je žestoko osporavana tvrdnja, dala je pokretu novi poticaj, javlja Politico.
Za početak, inicijativu je prihvatila njegova udovica i politička nasljednica Julia Navaljna. "Aleksej je pozvao ljude da sudjeluju i zato je to za mene strahovito važno", rekla je nedavno u videoporuci u kojoj je pozvala Ruse da se pridruže događaju "za Navaljnog".
Pokopan na moskovskom groblju Borisovo, Navaljni je i dalje najmoćniji Putinov izazivač, komentira Politico. Jer bez obzira na to hoće li se gomile Rusa pojaviti u nedjelju u podne kako bi izrazile svoje neslaganje ili ne, njegova je smrt dodatno naglasila Putinov nedostatak legitimiteta.
"Čak i mrtav, Navaljni nanosi najveću štetu Putinu", kaže Maksim Reznik od kojeg je Navaljni preuzeo ideju "Podne protiv Putina". "Dao je cijeli svoj život za našu slobodu. Zadnje što je učinio bilo je da nas je zamolio da mu damo 30 minuta", kazao je taj oporbeni političar.
Rusi će na birališta ovog vikenda. Izbori za predsjednika, svojevrsna nova Putinova krunidba, počinje u petak i završava u nedjelju. Putin se na izborima, prema ocjeni Politica, natječe protiv samog sebe iz prošlosti.
Na vlasti je od 1999. i cilj mu je nadmašiti svoj učinak na posljednjim izborima 2018. kada je dobio rekordnih 77 posto glasova, analizira taj portal. Međutim, Putin se nada još većoj podršci jer mu je važan dojam te argument za tvrdnju o legitimnosti njegova rata protiv Ukrajine. Rezultati izbora trebali bi biti svojevrsni referendum o tome ide li Rusija u pravom smjeru i što građani misle o krvavom piru u susjedstvu. Međutim, nitko ne gaji iluzije o tome hoće li biti slobodni i pošteni.
Analitičari predviđaju da bi Putin na krilima "rekordne podrške" mogao ići na povećanje represije u Rusiji i novu mobilizaciju za rat s Ukrajinom, piše Politico.
Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, predvidio je prošlog ljeta da će Putin osvojiti 90 posto glasova, rekavši tada državnim medijima da će njegov šef biti ponovno izabran "s velikom razlikom", a sami izbori su, u teoriji, "samo dodatni trošak".
Kremlj koristi sve alate koji su mu na raspolaganju kako bi postigao željeni rezultat, napominje Politico. Osim batine, koristi se i mrkvom: u mnogim regijama glasanje se organizira kao lutrija, s nagradama od plaćenog javnog prijevoza i vaučera za kafiće do pametnih zvučnika, automobila, pa čak i stanova. Bilo je i prijetnji: državni službenici i studenti dobili su strogu uputu da glasaju.
Jedan od izbornih spotova poziva muškarce na glasovanje uz slogan "Budi muško, izađi na izbore!".
To je samo jedan pokazatelj da je homofobija postala jedan od stupova Putinova režima. Izborna kampanja služila se plakatima s pozivom na glasanje s fotografijama muškaraca koji se šminkaju i briju noge. Analitičari navode da je svrha elektroničkog glasanja napuhivanje izlaznosti, ali taj način olakšava i manipulacije rezultatima, dodaje Politico.
Na glasačkom listiću su uz Putinovo još tri imena, a što čini ove izbore izborima s najmanje kandidata u ruskoj modernoj povijesti.
Među njima su kandidat Komunističke partije Nikolaj Haritonov, čelnik Liberalno-demokratske stranke Leonid Slutski i Vjačeslav Davankov iz stranke Novi ljudi.
Navodno Davankov treba privući liberalnije Ruse, ali njegov manifest teško da je progresivan, navodi portal. Naime, on poziva na mir s Ukrajinom, ali "pod našim uvjetima". Podržao je aneksiju ukrajinskog teritorija i zakone o vojnoj cenzuri, jedan je od autora zakona o zabrani operacije promjene spola.
Jedini kandidati koji su govorili protiv rata - Jekaterina Duncova i Boris Nadeždin diskvalificirani su zbog tehničkih razloga.
"Ono što ćemo vidjeti zapravo je ‘specijalna izborna operacija‘ kojom Putin ponovno imenuje Putina", rekao je Reznik iz egzila u Vilniusu, koristeći se igrom riječi, pozivajući se na Putinov opis rata u Ukrajini kao posebne vojne operacije.
Navaljnijevo "Podne protiv Putina" predstavlja jednu od rijetkih opcija za Ruse koji se protive predsjedniku da izraze svoje nezadovoljstvo. Razne oporbene figure još predlažu izborne strategije: glasovati za kandidata koji nije Putin, poput Davankova. Glasovati za više kandidata i time poništiti glasački listić. Ili potpuno bojkotirati glasovanje.
Ali također su postigli jedinstveni konsenzus u poticanju Rusa da dođu na biračka mjesta u podne 17. ožujka, bez obzira na to hoće li i kako nakon toga glasovati.
"Tijekom Navaljnijevog sprovoda ljudi su shvatili da ih je mnogo i da postoji način da pokažu da je njihovo mišljenje važno", rekla je Duncova za Politico. "U današnjoj Rusiji redovi su postali simbol neslaganja, način da izrazite svoj građanski stav."
Važno je da plan omogućuje Rusima da pokažu neodobravanje bez kršenja zakona o prosvjedima - čak i ako to nije jamstvo da će biti sigurni.
"Putin je ruskim građanima oduzeo gotovo sva prava koja imaju, ali ne i ovo, barem zasad", rekao je Ivan Ždanov, saveznik Navaljnog, u snimci na YouTubeu prije smrti oporbenog čelnika.
Navaljna je ponovila poziv: "Što oni mogu učiniti? Zatvoriti biračka mjesta? Ne pustiti vas unutra?" pokušala je ohrabriti gledatelje u svom videoobraćanju. Međutim, plan možda ipak neće ići kako se nadaju.
U međuvremenu, vlasti su već poduzele mjere predostrožnosti. Internetska stranica koju Navaljnijev tim koristi za promoviranje "flash mob" prosvjeda blokirana je. Ruski oporbeni mediji javili su da državni službenici imaju izričite upute za glasovanje u određene dane i sate, najčešće petkom.
Nekoliko gradova, uključujući Jekaterinburg, Novosibirsk i Rjazanj, najavilo je "natjecateljske svečanosti" uoči pravoslavne korizme u nedjelju u podne, vjerojatno kako bi odvratili pozornost od prosvjeda.
Reznik je rekao da mu je tek nakon što je iznio ideju "Podne protiv Putina" netko ukazao da je postojao sličan poziv na oružje u Poljskoj 1989. godine. Predizborni plakat koji je koristio slogan "Točno u podne" pomogao je mobilizirati opoziciju komunističkom režimu, što je dovelo do kraja vladavine koju je podupirao Sovjetski Savez.
"Ne kažem da mi, poput Poljaka, možemo srušiti režim. Ali najmanje što možemo učiniti je pokazati da je car gol", poručio je Reznik.