U Hamasovim brutalnim napadima na Izrael 7. listopada ubijenio je više od 1400 Izraelaca u jednom danu, a odgovor Izraela je nanio velike gubitke stanovništvu Gaze. Prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva, u izraelskim zračnim napadima dosad je ubijeno više od 6.000 stanovnika Gaze, a više od 17.000 je ozlijeđeno. Broj žrtava mogao bi se znatno povećati ako Izrael pokrene kopnenu invaziju.
Izraelski predsjednik Isaac Herzog, premijer Benjamin Netanyahu, član Knesseta Ariel Kallner i drugi istaknuti dužnosnici pozvali su na vojnu kampanju koja bi pokrila cijeli teritorij Gaze.
Neki od najviših izraelskih dužnosnika, pozivajući se na Hamasovu pobjedu na palestinskim parlamentarnim izborima 2006. godine, izjavili su da su zapravo svi stanovnici Gaze dio Hamasove terorističke infrastrukture i suučesnici u zločinima te skupine, te su stoga legitimne mete izraelske odmazde.
No, argument da se cijelo stanovništvo Gaze može smatrati odgovornim za Hamasove akcije brzo pada u vodu kada se pogledaju činjenice. Arapski barometar, istraživačka mreža u kojoj autori analize za Foreign Affairs rade kao istraživači, proveo je istraživanje u Gazi i na Zapadnoj obali svega nekoliko dana prije izbijanja rata između Izraela i Hamasa.
Rezultati, koje su sada objavili prvi put, otkrivaju da je velika većina stanovnika Gaze bila frustrirana neučinkovitim upravljanjem militantne skupine dok proživljavaju ekstremne ekonomske poteškoće, umjesto da podržavaju Hamas. Većina stanovnika Gaze također se ne slaže s Hamasovom ideologijom. Za razliku od Hamasa, čiji je cilj uništenje izraelske države, većina ispitanika u anketi je za dvodržavno rješenje s neovisnom Palestinom i Izraelom koji postoje jedni pored drugih.
Kontinuirano nasilje neće približiti budućnost kojoj se većina stanovnika Gaze nada. Umjesto iskorijenjivanja simpatija prema terorizmu, izraelske represije u prošlosti koje otežavaju život običnim stanovnicima Gaze povećale su podršku Hamasu. Ako sadašnja vojna kampanja u Gazi ima sličan učinak na palestinsko javno mnijenje, dodatno će unazaditi cilj dugoročnog mira.
Većina nema povjerenja u Hamasovu vladu
Kao najdugotrajniji i najopsežniji projekt javnog mnijenja u regiji, Arapski barometar proveo je osam rundi istraživanja koja su obuhvatila 16 zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike od 2006. godine. Sva su istraživanja osmišljena tako da budu nacionalno reprezentativna, a većina njih - uključujući najnovije istraživanje na Zapadnoj obali i u Gazi - provodi se u intervjuima licem u lice u mjestima stanovanja ispitanika, a prikupljeni podaci javno su dostupni.
Posljednji intervjui provedeni su između 28. rujna i 8. listopada, a anketirano je 790 ispitanika na Zapadnoj obali i 399 u Gazi, pri čemu su intervjui u Gazi dovršeni 6. listopada, dan prije Hamasovog napada. Rezultati istraživanja otkrivaju da stanovnici Gaze imaju vrlo malo povjerenja u svoju vladu koju vodi Hamas. Upitani da navedu koliko povjerenja imaju u vlasti Hamasa, većina ispitanika, njih 44 posto, rekla je da uopće nemaju povjerenja, a da nemaju puno povjerenja reklo je 23 posto njih. Samo 29 posto stanovnika Gaze izrazilo je ili veliko ili prilično povjerenje u svoju vladu.
Također, 72 posto izjavilo je da postoji velika (34 posto) ili srednja (38 posto) količina korupcije u državnim institucijama, a tek manjina smatra da vlada poduzima značajne korake za rješavanje problema.
Na pitanje kako bi glasovali da se u Gazi održavaju predsjednički izbori i da na glasačkom listiću budu Ismail Haniyeh, vođa Hamasa, Mahmoud Abbas, predsjednik Palestinske samouprave i šef konkurentskog Fataha te Marwan Barghouti, zatočeni član središnjeg odbora Fataha, samo 24 posto ispitanika reklo je da bi glasalo za Haniyeha. Barghouti je dobio najviše podrške od 32 posto, a Abbas je dobio 12 posto. Trideset posto ispitanika reklo je da ne bi sudjelovalo u izborima.
Mišljenja stanovnika Gaze o Palestinkoj upravi, koja upravlja Zapadnom obalom, nisu puno bolja. Većina od 52 posto ispitanika vjeruje da je PA, s predsjednikom Abbasom na čelu, teret za palestinski narod, a 67 posto bi željelo da Abbas podnese ostavku. Građani Gaze razočarani su ne samo Hamasom nego cijelim palestinskim vodstvom.
Loše upravljanje krivo za oskudicu
Značaj ekonomskih problema u Gazi također se jasno pokazao u rezultatima istraživanja. Prema podacima Svjetske banke, stopa siromaštva u Gazi porasla je s 39 posto u 2011. na 59 posto u 2021. Mnogi stanovnici Gaze teško osiguravaju osnovne potrepštine zbog oskudice i troškova. Među ispitanicima, njih 78 posto je reklo da je dostupnost hrane umjeren ili ozbiljan problem u Gazi, dok je samo pet posto reklo da to uopće nije problem.
Većina stanovnika Gaze pripisala je nedostatak hrane unutarnjim problemima, a ne vanjskim sankcijama. Izrael i Egipat nametnuli su blokadu Gaze od 2005. godine, ograničavajući protok ljudi i robe na teritorij i iz njega. Snaga blokade je varirala, ali je postala znatno stroža nakon što je Hamas preuzeo kontrolu nad Gazom 2007. Ipak, većina ispitanika u anketi, njih 31 posto, identificiralo je loše upravljanje vlade kao primarni uzrok nesigurnosti hrane u Gazi, a 26 posto je okrivilo inflaciju.
Samo 16 posto okrivilo je vanjske ekonomske sankcije. Ukratko, stanovnici Gaze za svoju lošu svoju materijalnu situaciju više krive vodstvo Hamasa nego izraelsku ekonomsku blokadu. Međutim, otkad je završena anketa, ova se percepcija možda promijenila. Izrael je prekinuo opskrbu Gaze vodom, hranom, gorivom i električnom energijom nakon napada 7. listopada, gurnuvši teritorij u duboku humanitarnu krizu. Od tada je u Gazu stigla određena međunarodna pomoć, ali patnja koju su Palestinci doživjeli vjerojatno je očvrsnula njihove stavove na načine koji bi mogli potkopati dugoročni mir i stabilnost.
Općenito, odgovori u anketi pokazuju da stanovnici Gaze žele političke promjene, a otprilike polovica stanovnika Gaze izrazila je potporu demokraciji - njih 48 posto potvrdilo je da je "demokracija uvijek bolja od bilo koje druge vrste vlade".
S obzirom na loše mišljenje koje većina stanovnika Gaze ima o svojoj vladi, nije iznenađujuće da se njihovo neodobravanje proteže i na Hamas kao političku stranku. Samo 27 posto ispitanika preferira Hamas, nešto manje od udjela onih koji su za Fatah, njih 30 posto, stranku koju vodi Abbas i koja vlada Zapadnom obalom. Popularnost Hamasa u Gazi pala je s 34 posto podrške u istraživanju 2021.
Stanovništvo ne dijeli Hamasov cilj eliminacije Izraela
Trideset i tri posto odraslih ispod 30 godina izrazilo je podršku Hamasu, u usporedbi s 23 posto onih starijih od 30. Manje je vjerojatno da će siromašniji stanovnici Gaze podržati Hamas od svojih bogatijih kolega. Među onima koji ne mogu pokriti osnovne troškove samo 25 posto favorizira stranku na vlasti. Činjenica da su oni koji su najviše pogođeni lošim ekonomskim uvjetima i oni koji se sjećaju života prije vladavine Hamasa, vjerojatnije odbacili stranku naglašava ograničenja podrške stanovnika Gaze pokretu Hamas.
Također, stanovnici Gaze ne dijele Hamasov cilj eliminacije države Izrael. Kada su im predstavljena tri moguća rješenja izraelsko-palestinskog sukoba - kao i mogućnost izbora "drugo" - većina ispitanika, njih 54 posto, dala je prednost rješenju s dvije države zacrtanom u sporazumima iz Osla iz 1993. godine. Po tom scenariju, država Palestina bi postojala uz državu Izrael, a njihove granice bi se temeljile na de facto granici koja je postojala prije Šestodnevnog rata 1967. godine. Razina podrške ovoj rezoluciji nije se puno promijenila od 2021., kada je 58 posto ispitanika u Gazi odabralo rješenje s dvije države.
Sveukupno, 73 posto stanovnika Gaze je za mirno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Uoči Hamasovog napada 7. listopada, samo 20 posto stanovnika Gaze bilo je za vojno rješenje koje bi moglo rezultirati uništenjem države Izrael. Golema većina, 77 posto onih koji su dali ovaj odgovor, također su pristaše Hamasa, što iznosi oko 15 posto odrasle populacije. Među ostalim ispitanicima koji su bili za oružanu akciju, 13 posto nije izjavilo da je političko opredjeljenje.
Stavovi stanovnika Gaze o normalizaciji odnosa između arapskih država i Izraela u međuvremenu su dosljedno negativni. Samo 10 posto izrazilo je odobravanje ove inicijative u najnovijem istraživanju. Prije Hamasovog napada na Izrael, vanjskopolitički stavovi stanovnika Gaze sugerirali su usklađivanje s određenim američkim političkim prioritetima i nepovjerenje prema Sjedinjenim Državama.
Sedamdeset jedan posto protivilo se ruskoj invaziji na Ukrajinu, a trideset sedam posto izrazilo je želju da Gaza razvije jače gospodarske veze sa Sjedinjenim Državama - što je više od udjela koji želi produbiti gospodarske odnose s Iranom ili Rusijom - 32 posto u oba slučaja.
Na Zapadnoj obali Hamas prolazi još lošije
Životni uvjeti za Palestince bolji su na Zapadnoj obali nego u Gazi, ali ekonomska i politička situacija i tamo je sumorna. Gotovo polovica ispitanika na Zapadnoj obali, njih 47 posto, izvijestila je da je gladovala u prošlom mjesecu, a samo 19 posto vjeruje vladi Zapadne obale - što je čak niži postotak od onog stanovnika Gaze koji vjeruju Hamasovoj vladi. Ipak, propusti u upravljanju nisu natjerali Palestince na Zapadnoj obali da podrže Hamas. Na pitanje kojoj stranci se osjećaju najbliže, samo 17 posto ispitanika na Zapadnoj obali izjavilo je da podržava Hamas.
Što se tiče stavova prema izraelsko-palestinskom mirovnom procesu, potpora dvodržavnom rješenju na Zapadnoj obali bila je nešto niža nego u Gazi - 49 posto naspram 54 posto - a protivljenje arapsko-izraelskoj normalizaciji bilo je nešto veće.
Istraživanja Arapskog barometra pokazala su da izraelske represivne akcije u Gazi najčešće dovode do povećanja podrške i simpatija za Hamas među običnim stanovnicima Gaze. Hamas je osvojio 44,5 posto glasova Palestinaca na parlamentarnim izborima 2006. godine, ali je potpora skupini pala nakon što je vojni sukob između Hamasa i Fataha u lipnju 2007. završio Hamasovim preuzimanjem Gaze.
U anketi koju je proveo Palestinski centar za istraživanje politike i istraživanja u prosincu 2007. godine, samo 24 posto stanovnika Gaze izrazilo je povoljne stavove prema Hamasu. Tijekom idućih nekoliko godina, kako je Izrael pooštravao svoju blokadu Gaze i kako su obični stanovnici Gaze osjećali posljedice, popularnost Hamasa je porasla, dosegnuvši oko 40 posto 2010.
Vojno rješenje tjera Palestice u okrilje Hamasa
Kako bi prekinula krug, izraelska vlada sada mora biti suzdržana. Vlada koju vodi Hamas možda nije zainteresirana za mir, ali empirijski je pogrešno da izraelski politički čelnici optužuju sve stanovnike Gaze za istu stvar. Zapravo, većina stanovnika Gaze otvorena je za trajno, mirno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Ipak, stavovi ljudi koji žive u Gazi i dalje su često krivo predstavljeni u javnom diskursu, iako istraživanja poput Arapskog barometra dosljedno pokazuju koliko se ti narativi razlikuju od stvarnosti.
Izrael i Sjedinjene Države, zaključuju na kraju autori, moraju priznati da su Palestinci ključni partneri u pronalaženju trajnog političkog rješenja, a ne prepreka na putu do tog cilja. Ako će ove dvije zemlje tražiti samo vojna rješenja, vjerojatno će otjerati stanovnike Gaze u naručje Hamasa, što će jamčiti obnovu nasilja u godinama koje dolaze, stoji na kraju analize.