Nakon lidera JPMorgana, Goldman Sachsa te Tesle, sada je i glavni direktor Bridgewatera za investicije, Greg Jensen, najavio pogoršavanje globalnih ekonomskih trendova. Njegova je procjena kako pritisak na izdanja američkog i europskog duga neće biti kratkog vijeka te je jedan od najvećih svjetskih fondova već krenuo s prodajom američkih i europskih korporativnih obveznica. S obzirom na veličinu Bridgewatera, to je odluka koja će također doprinijeti transformaciji glavnih svjetskih financijskih tržišta, što znači da će prinosi na značajni dio obveznica korporativnih izdavatelja rasti, dok će im cijene padati. Cijena zaduživanja i sama mogućnost refinanciranja postat će stoga puno zahtjevniji za veliki broj kompanija te je stoga recesija sve izvjesniji scenarij.
„Mi smo u radikalno drugačijem svijetu. Približavamo se usporavanju“, izjavio je Jensen za FT, koji inače smatra da će inflacija ostati prisutna puno duže nego što to predviđa značajni dio ekonomista. Inflacija je već podigla pritisak na američke Federalne rezerve i druge utjecajne centralne banke da dižu kamate više nego što je očekivao Wall Street što bi, smatra Jensen, „moglo voditi u zatezanje na vrlo snažan način, a to bi moglo rezultirati pucanjem ekonomije kao i slabijih kompanija u toj ekonomiji“.
Bridgewater je zbog takve procjene krenuo s rasprodajom na obvezničkom tržištu, a sličan pristup imaju i za dioničko tržište. Ove godine visokorangirane američke korporativne obveznice već su izgubile 12 posto na cijeni, dok su one europske pale 10-ak posto. A uz više kamate doći će do viših kamata na hipoteke potrošača te viših troškova zaduživanja kompanija. Prema Jensenovom tumačenju akcije centralnih banaka isušit će likvidnost globalnog financijskog sustava te će cijene raznih vrsta imovine biti pod pritiskom.
Još u travnju Bridgewater je iskoristio mogućnosti koje mu nude kreditni derivativi te se kladio protiv obvezničkih tržišta u Europi i Sjedinjenim Državama. Pri tome je spread kod CDX indeksa za obveznice visokog prinosa, koji prati osiguranja koja štite od defaulta rizičnijih korporativnih obveznica, porastao s 375 početkom travnja na sadašnjih 475, što ukazuje da su se dobro kladili.
Jensen procjenjuje kako Fed neće izdržati pritisak kada krene rasprodaja i rušenje cijena na dioničkom tržištu, kao i rast nezaposlenosti te vjerojatno neće ustrajati u zauzdavanju inflacije. No, ako ustraje, prema procjenama iz Bridgewatera, dionice bi mogle pasti dodatnih 25 posto.
Treba znati da se Bridgewaterova investicijska strategija bazira na principu makroekonomskih odluka – u osnovi se klade na dominantne trendove u globalnoj ekonomiji ili njezinim ključnim sastavnicama. Početkom godine vrijednost njihove imovine pod upravljanjem iznosila je 151 milijardu dolara, a njihov glavni investicijski fond Purea Alpha donio je povrat ove godine viši od 26 posto, što je fantastičan rezultat ako se usporedi s 13,3-postotnim padom S&P 500 indeksa koji prati najveće američke dionice.
Jensen upozorava kako američki Fed mora zbog inflacije ne samo dignuti kamate, nego i početi smanjivati svoju bilancu koju je napuhao programom otkupa vrijednosnica. S obzirom na to da centralna banka više neće kupovati veliki udio obvezničkih izdanja američkog Treasuryja, to čine drugi investitori, koji do gotovine dolaze tako što pak prodaju dionice. Na taj način se kroz rasprodaje potkusuruju i obvezničko i dioničko tržište, pa Bridgewater prodaje i obveznice i dionice te se kladi na tržište dobara, kao i obveznice indeksirane uz inflaciju. Obje vrste imovine profitirat će u stagflacijskom okružju (niski rast i inflacija).
Ključna sistemska bojazan za američku i globalnu ekonomiju prema Jensenu leži u pitanju jesu li Federalne rezerve i druge centralne banke ostale bez municije. Visoka inflacija suzila je izbor alata Feda za intervenciju te Jensen predviđa kako će u osnovi „centralna banka pustiti recesiju jer je trgovina s inflacijom vrlo loša“. Procjenjuje da su dosegnuti limiti printanja novca i poticajne fiskalne politike.
Ukratko, Bridgewater namjerava zaraditi milijarde temeljem procjene da stiže recesija.
S obzirom na to da je do sada veći broj krupnih igrača u korporativnom financijskom miljeu izišao s najavom teških vremena, odnosno recesije, otvara se pitanje ima li Vlada RH kakvu pripremu za scenarij tvrdog prizemljenja europske ekonomije. Za sada nema naznaka postojanja takvog plana.