Najvažniji događaji:
- 359. je dan rata u Ukrajini
- Macron: ‘Putinu sam gotovo povjerovao da nema veze s Wagnerom‘
- Scholz: ‘Saveznici koji mogu isporučiti borbene tenkove Ukrajini trebaju to učiniti sada‘
- Zelenski se obraća skupu u Münchenu: ‘O isporuci oružja ovise životi‘
- Rusija imenovala novog vojnog zapovjednika
- Rusija optužila SAD da potiče Ukrajinu na eskalaciju rata
- SAD kaže da su ukrajinski napadi na vojne ciljeve na Krimu legitimni
- Ukrajina i kinesko-američke napetosti u središtu sigurnosne konferencije u Muenchenu
- Zelenski: Prioritet zadržati napade i pripremiti se za eventualnu protuofenzivu
Macron: ‘Putinu sam gotovo povjerovao da nema veze s Wagnerom‘
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da u Ukrajini ne može biti mira dok Rusija ne bude poražena. Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji rekao je: “Još nije došao čas dijaloga, jer je Rusija izabrala rat. Rusija je odlučila gađati civilnu infrastrukturu i počiniti ratne zločine. Ruski napad mora propasti."
"Jedinstvo i odlučnost važni su kako bi se Ukrajini osigurala sredstva da se vrati za pregovarački stol na prihvatljiv način i radi na dugoročnom miru pod uvjetima koje su Ukrajinci odredili", dodao je.
Macron je progovorio o plaćeničkoj skupini Wagner, rekavši da mu je, kada je prije godinu dana razgovarao s Vladimirom Putinom, “gotovo povjerovao” da nema nikakve veze s Wagnerom, ali da je sada jasno da oni djeluju poput "mafijaškog" oruđa za počinjenje zločina.
Macron je pozvao saveznike da intenziviraju svoju vojnu potporu Ukrajini kako bi pomogli zemlji da izvede potrebnu protuofenzivu protiv Rusije.
“Apsolutno moramo intenzivirati našu podršku i naše napore otporu ukrajinskog naroda i njegove vojske i pomoći im da pokrenu protuofenzivu koja jedina može omogućiti vjerodostojne pregovore, koje određuju Ukrajina, njezine vlasti i njen narod”, rekao je Macron.
Scholz: ‘Saveznici koji mogu isporučiti borbene tenkove Ukrajini trebaju to učiniti sada‘
Njemački kancelar Olaf Scholz je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji rekao da Ukrajina pripada "našoj strani, slobodnoj i ujedinjenoj Europi".
Njemačka podupire Ukrajinu “onoliko sveobuhvatno i koliko god je to potrebno uključujući davanje više od 12 milijardi eura za pomoć Kijevu prošle godine i prihvaćanje više od milijun ukrajinskih izbjeglica".
"Berlin isporučuje Ukrajini najsuvremenije oružje, streljivo i drugu vojnu robu, čime je prekršio desetljećima duga načela njemačke politike", kazao je Scholz.
Njemačka je predana održavanju europske sigurnosti i teritorija NATO saveznika "bez ikakvih ako ili ali", kaže Scholz.
Dodaje da će Berlin osigurati dodatnu brigadu za zaštitu Litve, te pomoći Poljskoj i Slovačkoj u protuzračnoj obrani. Njemačka također predvodi NATO-ove združene snage visoke spremnosti i drži 17.000 vojnika u pripravnosti, kaže on.
Njemačka će trajno povećati svoje izdatke za obranu na 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kaže.
Saveznici koji mogu isporučiti borbene tenkove Ukrajini trebaju to učiniti sada, rekao je Scholz.
Njemačka bi olakšala ovu odluku pružanjem logistike i obnavljanjem zaliha te obukom ukrajinskih vojnika, rekao je i dodao:
"Za mene je to primjer vrste vodstva koje ljudi mogu očekivati od Njemačke."
Nizozemski premijer: ‘Tenkovi će biti isporučeni Ukrajini čim stignu‘
Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da će prva serija borbenih tenkova Leopard-1A5 koju Nizozemska, Danska i Njemačka kupuju za Ukrajinu, biti isporučena što je prije moguće.
Govoreći na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, Rutte je rekao:
‘Čim prva serija (tenkova Leopard) bude borbeno spremna, bit će isporučena Ukrajini, želimo to učiniti što je prije moguće.‘
Dodao je da je Nizozemska spremna ugostiti novi sud koji će suditi o ruskoj invaziji na Ukrajinu, dodajući da je potrebna veća potpora da bi se to dogodilo.
Zelenski se obraća skupu u Münchenu: ‘O isporuci oružja ovise životi‘
Volodimir Zelenski obraća se putem videoveze okupljenima na ceremoniji otvaranja Münchenske sigurnosne konferencije, godišnjeg globalnog okupljanja kojim će, kako se očekuje, dominirati tema rata u Ukrajini.
Govoreći na engleskom, počinje uspoređujući ukrajinsku borbu protiv ruske agresije s Davidom protiv Golijata, dodajući da Kijev ‘još nema Davidovu praćku iz Izraela‘, možda aludirajući na svoj jučerašnji sastanak s izraelskim ministrom vanjskih poslova Elijem Cohenom.
Golijat je već počeo ‘gubiti tlo pod nogama‘ i on će ‘definitivno pasti već ove godine‘, kaže Zelenski, pozivajući saveznike da osiguraju da ‘ne postoji alternativa našoj pobjedi‘.
Naglasio je važnost ubrzanja zapadnih isporuka oružja Ukrajini, ‘jer o brzini ovise životi‘.
Dodao je da je ‘očito‘ da Ukrajina neće biti zadnja zemlja na koju će Vladimir Putin izvršiti invaziju.
Dok ukrajinski saveznici raspravljaju o zalihama tenkova, Kremlj razmišlja o načinima kako ‘zadaviti‘ Moldaviju, kaže Zelenski.
Također je rekao da nije jako vjerojatno da će se Bjelorusija pridružiti invaziji na njegovu zemlju.
Rusija imenovala novog vojnog zapovjednika
Internetska stranica ruskog ministarstva obrane objavila je informaciju kojom se potvrđuje imenovanje novog vodstva njezinog vojnog okruga, izvještavaju državni mediji.
General pukovnik Andrej Mordvičev sada je načelnik Središnjeg vojnog okruga, zamijenivši general pukovnika Aleksandra Lapina. Lapin je prošlog mjeseca imenovan načelnikom stožera ruskih kopnenih snaga.
Mordvičev je prethodno zapovijedao 8. kombiniranom armijom Južnog vojnog okruga Rusije. Vodio je trupe tijekom prošlogodišnje ofenzive u ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju, izvijestila je novinska kuća RBC, koja je kulminirala višemjesečnom opsadom željezare Azovstal i njezinim konačnim zauzimanjem.
Ukrajinske snage su još u ožujku tvrdile da su ubile Mordvičeva. Kao odgovor, ruski državni mediji emitirali su video koji prikazuje Ramzana Kadirova, čelnika Čečenije imenovanog od Kremlja, kako naziva Mordvičeva "najboljim zapovjednikom".
Imenovanje Mordvičeva uslijedilo je nakon drugih sveobuhvatnih promjena u ruskom vojnom vodstvu. Valerij Gerasimov, načelnik glavnog stožera, imenovan je glavnim zapovjednikom Rusije za rat u Ukrajini u siječnju. Sergej Surovikin, ozloglašeni general kojeg su ruski mediji prozvali "general Armagedon", a koji je u listopadu imenovan glavnim zapovjednikom vojske, postavljen je za zamjenika Gerasimovu.
Jevgenij Nikiforov načelnik je Zapadnog vojnog okruga, Rustam Muradov načelnik Istočnog vojnog okruga, a Sergej Kuzovljev načelnik Južnog vojnog okruga, potvrdilo je rusko ministarstvo obrane.
Rusija optužila SAD da potiče Ukrajinu na eskalaciju rata
Rusija je u petak optužila Sjedinjene Države da odobravanjem napada na Krim potiču Ukrajinu na eskalaciju rata te je upozorila da je Washington sada izravno uključen u sukob jer "neki luđaci" sanjaju o porazu Rusije.
Moskva je reagirala na izjavu američke podtajnice Victorije Nuland koja je rekla kako Sjedinjene Države smatraju da bi Krim, koji je Rusija anektirala 2014., trebao biti u najmanju ruku demilitariziran i da Washington podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na tom poluotoku.
"Sada su američki ratni huškači otišli još dalje: potiču kijevski režim na daljnju eskalaciju rata", rekla je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, nakon što su novinari od nje tražili da kometira Nulandine izjave.
"Oni isporučuju oružje u golemim količinama, daju obavještajne podatke i izravno sudjeluju u planiranju borbenih operacija", rekla je Zaharova, dodavši da neki američki dužnosnici poput "luđaka" sanjaju poraz Rusije.
Zapadni i ruski diplomati smatraju da je Krim, s pomorskom lukom Sevastopolj u kojoj je smještena ruska crnomorska flota najveće potencijalno žarište ukrajinskog rata.
"Bez obzira na to kakvu odluku Ukrajinci donesu o Krimu, kada je posrijedi odluka o tomu gdje će se voditi borbe, Ukrajina neće biti sigurna sve dok Krim ne bude u najmanju ruku demilitariziran", rekla je Nuland.
Na pitanje o opasnosti od eskalacije ukrajinskog rata, Nuland je odgovorila da Rusija ondje ima mnoštvo vojnih objekata koji su ključni u sukobu.
"To su legitimne mete, Ukrajina ih gađa i mi to podržavamo", rekla je Nuland.
Sjedinjene Države negiraju da žele uništiti Rusiju, a predsjednik Joe Biden upozorio je da bi sukob između Rusije i NATO-a mogao izazvati Treći svjetski rat, no kazao je i da Putin ne bi trebao ostati na vlasti.
Krim, koji izlazi na Crno more, Ruskom carstvu je pripojila Katarina Velika u 18. stoljeću.
Ukrajina želi vratiti sav teritorij Krima koji je anektirala Rusija, koja kaže da bi bilo kakvi udari na Krim bili iznimno opasni i da bi predstavljali rizik od velike eskalacije rata.
Kijev: Rusija se mora povući iz Ukrajine prije početka mirovnih pregovora
Visoki ukrajinski dužnosnik isključio je u petak mirovne pregovore s Moskvom osim ako se Rusija ne povuče iz Ukrajine, ponovivši raniji stav Kijeva uoči početka međunarodne sigurnosne konferencije u Muenchenu kojom će dominirati rat.
"Za dekriminalizaciju globalne politike i stvarnu globalnu sigurnost, rat mora završiti pobjedom Ukrajine", napisao je na Twitteru Mihajlo Podoljak, politički savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Pregovori mogu započeti kada Rusija povuče svoje trupe s teritorija Ukrajine. Druge opcije samo daju Rusiji vremena da pregrupira snage i nastavi neprijateljstva u bilo kojem trenutku."
Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris među mnogim su visokim dužnosnicima koji sudjeluju na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.
SAD kaže da su ukrajinski napadi na vojne ciljeve na Krimu legitimni
Sjedinjene Države smatraju da Krim, koji je Rusija anektirala 2014., treba u najmanju ruku demilitarizirati, a službeni Washington istodobno podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na anektiranom poluotoku, rekla je američka državna podtajnica Victoria Nuland.
Na Krimu se nalazi pomorska luka Sevastopolj gdje je smještena ruska crnomorska flota, a zapadni i ruski diplomati taj poluotok smatraju najvećom žarišnom točkom ukrajinskog rata.
"Bez obzira na to kakvu odluku Ukrajinci donesu o Krimu, kada je posrijedi odluka o tomu gdje će se voditi borbe, Ukrajina neće biti sigurna sve dok Krim ne bude u najmanju ruku demilitariziran", rekla je Nuland.
Na pitanje o opasnosti od eskalacije ukrajinskog rata, Nuland je odgovorila da Rusija ondje ima mnoštvo vojnih objekata koji su ključni u sukobu.
"To su legitimne mete, Ukrajina ih gađa i mi to podržavamo", rekla je Nuland.
Krim, koji izlazi na Crno more, Ruskom carstvu je pripojila Katarina Velika u 18. stoljeću.
Ukrajina želi vratiti sav teritorij Krima koji je anektirala Rusija, koja kaže da bi bilo kakvi udari na Krim bili iznimno opasni i da bi predstavljali rizik od velike eskalacije rata.
Ukrajina i kinesko-američke napetosti u središtu sigurnosne konferencije u Muenchenu
Rat u Ukrajini, gotovo godinu dana nakon ruske invazije i pojačane napetosti između Pekinga i Washingtona bit će u središtu sigurnosne konferencije koja u petak počinje u Muenchenu.
Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron su među 45 šefova država i vlada koji stižu na jedan od najvećih skupova o globalnoj sigurnosti. U glavnom gradu Bavarske bit će i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, šef NATO-a Jens Stoltenberg i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi također dolaze u Muenchen koji će u iduća tri dana postati središte međunarodne diplomacije.
Dok se Ukrajina suočava s novom ruskom ofenzivom, zapadni čelnici bi trebali potvrditi svoju predanost podršci Kijevu koliko god bude potrebno da se odbije ruska agresija, koja je počela 24. veljače 2022.
Organizatori su objavili da ruska vlada zbog invazije na susjednu zemlju nije pozvana u Muenchen. To je prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća da Moskva neće biti prisutna na godišnjem okupljanju svjetskih čelnika i stručnjaka o glavnim izazovima međunarodne sigurnosti.
Nismo željeli ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj vladi dati platformu za širenje propagande, rekao je početkom mjeseca direktor konferencije Christoph Heusgen u Berlinu. Iz konferencije je ove godine isključen i Iran.
Očekuje se da će istaknuto mjesto u raspravama imati i napetosti između Sjedinjenih Država i Kine, pogoršane nadlijetanjem kineskog balona nad američkim teritorijem.
Šef kineske diplomacije Wang Yi će održati govor u kojem će pojasniti stajališta Pekinga o gorućim međunarodnim pitanjima, objavilo je njegovo ministarstvo. Kina nastavlja podržavati Putina, smatrajući da su SAD i NATO glavni krivci za rat u Ukrajini.
Ukupno više od stotinu država šalje svoje predstavnike u Muenchen, uključujući više od trideset ministara obrane i 50 ministara vanjskih poslova, među kojima je šef ukrajinske diplomacije Dmitrij Kuleba.
Od prve konferencije 1963., Muenchen služi kao svojevrsna "tržnica ideja" na kojoj političari i stručnjaci daju inicijative i razvijaju rješenja za najkritičnija sigurnosna pitanja sadašnjosti i budućnosti.
Pokrenut u vrijeme Hladnoga rata, skup im daje prostor za službene i neslužbene diplomatske ideje, a hotel Bayerischer Hof u kojem se održava pruža im zaštićeno mjesto za neformalne susrete često zakletih neprijatelja, ostvarujući tako svoj moto "izgradnja mira putem dijaloga".
Zelenski: Prioritet zadržati napade i pripremiti se za eventualnu protuofenzivu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da mu je prioritet zadržati ruske napade i pripremiti se za eventualnu ukrajinsku protuofenzivu.
"Održavanje situacije na frontu i priprema za sve neprijateljske korake eskalacije - to je prioritet za blisku budućnost", rekao je Zelenskij, uoči sigurnosnog sastanka svjetskih političkih i vojnih čelnika u Muenchenu, dok se Ukrajina pokušava braniti od žestokih ruskih raketnih napada i udara na bojišnici.
Potpomognuta desecima tisuća rezervista, Rusija je intenzivirala kopnene napade diljem južne i istočne Ukrajine, a kako se bliži prva godišnjica njezine invazije, 24. veljače, čini se da nova velika ruska ofenziva poprima oblik.
Rusija je u četvrtak ispaljivala projektile diljem Ukrajine i pogodila njezinu najveću rafineriju nafte. Od najmanje 36 projektila koje je Rusija ispalila oko 16 je srušeno, kažu zračne snage, što je niža stopa od normalne, prenosi Reuters.
Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris među mnogim su najvišim dužnosnicima koji sudjeluju na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.
Prošlogodišnji skup održan je uoči početka rata. Dok su se ruske trupe gomilale na granicama Ukrajine, zapadni čelnici u Meunchenu pozvali su predsjednika Vladimira Putina da ne izvrši invaziju i upozorili na strašne posljedice ako to učini.
Ove godine čelnici će se suočiti s posljedicama Putinove odluke da ignorira njihove molbe i pokrene najrazorniji rat u Europi od Drugog svjetskog rata.
Dužnosnici NATO saveza ovog su tjedna raspravljali o potrebi slanja više vojne opreme Kijevu, a Britanija i Poljska složile su se nakon sastanka svojih čelnika u četvrtak da potporu treba pojačati.
Američki dužnosnici savjetovali su Ukrajini da odustane od bilo kakve protuofenzive dok ne stigne nova zaliha američkog oružja i dok se ne provede obuka.