Peronist Alberto Fernandez prisegnuo je u utorak za novog predsjednika Argentine označivši povratak ljevice na vlast u trećem po snazi latinskoameričkm gospodarstvu koje se bori s rastućom inflacijom, porastom siromaštva i golemim dugom međunarodnim zajmodavcima.
Šezdesetogodišnji političar lijevog centra prisegnuo je u Kongresu u nazočnosti zastupnika i političkih vođa iz regije te predstavnika velikih trgovinskih partnera među kojima su Brazil i Sjedinjene Države.
Fernandez je pobijedio konzervativnog predsjednika Mauricija Macrija koji nije uspio izboriti novi mandat i na svečanosti u utorak simbolički mu je predao predsjedničko znakovlje (štap i pojas).
Današnjom prisegom Fernandeza na vlast se vraćaju lijevo orijentirani peronisti, vrlo utjecajni u Argentini, a potpredsjednica postaje Cristina Fernandez de Kirchner, populistička političarka koja se sukobila s ulagačima i poljoprivrednicima tijekom dva svoja predsjednička mandata od 2007. do 2015.
Očekuje se da nova vlada vodi politiku usredotočenu na rast nakon nepopularnih mjera štednje koje je provodio Macri, a što bi moglo dodatno isprazniti već opustošene državne blagajne.
Birački peronista, a među njima su mnogi sindikati i organizacije koje su pomogle povratku peronista na vlast, okupili su se na središnjem trgu u Buenos Airesu odjeveni u majice s otisnutim likom Cristine Fernandez de Kirchner i porukom "Vratili smo se".
Pristaše se nadaju da će Alberto Fernandez zauzdati inflaciju veću od 50 posto na godinu, poraditi na smanjenju siromaštva od gotovo 40 posto usred recesije. Očekuju i da će sa zajmodavcima, među kojima je Međunarodni monetarni fond, pokrenuti teške pregovore o restrukturiranju duga od približno 100 milijarda dolara.
Brazilski predsjednik s desnice Jair Bolsonaro, koji se javno sukobljavao s Fernandezom, nije došao na inauguraciju, što je prvi put od 2002. da brazilski predsjednik ne nazoči svečanoj prisezi kolege po dužnosti u susjednoj Argentini.
Ekonomski izazovi
Fernandez je najavio da je prvi njegov korak potakntui gospodarstvo. Za ministra gospodarstva prošli tjedan odabrao je Martina Guzmana, mladog učenika dobitnika Nobelove nagrade Josepha Stiglitza.
S druge strane ulagači strahuju da će Fernandez provoditi veliku državnu intervenciju kako je to činila Cristina Fernandez de Kirchner tijekom svojih mandata.
Analitičari predviđaju da će novi predsjednik morati balansirati između raznih zahtjeva svoje koalicije i pritiska Macrijeve stranke koja je oslabljena, ali još utjecajna.
Sindikati traže rast plaća kako bi mogle loviti korak s visokom inflacijom, a humanitarne organizacije zahtijevaju veće subvencije za siromašne.
"Prva stvar koju ćemo početi raditi jest smanjivati glad. Istodobno pozabavit ćemo se pitanjem duga", rekao je novi predsjednik za Radio Con Vos.
Žongliranje će biti najveći Fernandezov izazov, smatra politički analitičar Julio Burdman i objašnjava: "Morat će izvesti brzi manevar da pokrene gospodarstvo, a sve će ovisiti o tome koliko će biti sposoban uhvatiti se ukoštac s dugom".