Nacionalni biro za statistiku Kine napokon je službeno priznao kako broj stanovnika Kine pada; objavili su da je u 2022. godini populacija Kine smanjena za 850.000 ljudi, što je prvi pad u zadnjih 60 godina. Zapadni statističari više godina govore kako bi službene kineske statistike trebale prikazati pad broja stanovnika, što su dokazivali na razne posredne načine, ali su državni statističari u Kini zadržavali javni narativ o minimalnim stopama rasta populacije. Priznanje Kine da bilježe demografski pad svojevrsna je prekretnica u povijesti Kine jer se radi o dugoročnom trenu koji će KP Kine teško promijeniti bilo kakvim politikama, a imat će duboke ekonomske i socijalne posljedice u desetljećima koja dolaze.
Službeno objašnjenje državnih statističara u Kini jest da je demografski pad počeo tijekom prošle godine kada je broj smrti po prvi put premašio broj novorođenih, iako je očigledno da je trend počeo puno ranije.
Prema pisanju Financial Timesa dojam je da je vrlo stroga kineska zero-covid politika smanjila stopu nataliteta u Kini jer su mnogi parovi odlučili ne imati djecu tijekom pandemije i usporavanja gospodarstva. Tako je lani u Kini rođeno 9,56 milijuna beba, dok ih je preklani izbrojano 10,62 milijuna. Pri tome je u 2022. stopa poroda bila najniža u zadnjih 70 godina – 6,77 na 1000 stanovnika, dok je u 2019. ta stopa iznosila čak 10,49 na 1000.
Nakon objave informacije o padu broja stanovnika trenutačno su pale cijene kineskih dionica kompanija s proizvodima za njegu djeteta, ali će kroz nekoliko godina negativan demografski trend sigurno imati poguban utjecaj na ukupne stope kineskog gospodarskog rasta. Kina više neće moći računati na tzv. demografske dividende. Poznato je da sva društva koja imaju pretežiti dio starijeg stanovništva, odnosno viši broj smrti od poroda, ulaze u zonu usporenog rasta, što pak kroz godine generira probleme u zdravstvenom, mirovinskom i socijalnom sustavu.
Kina je uvela politiku jednog djeteta po bračnom paru u 80-im godinama. Ta politika napuštena je zbog očiglednog demografskog usporavanja 2016. godine, te je zamijenjena politikom najviše dva djeteta, ali se pad broja poroda nije usporio. Pri tome je broj smrti dosegao stopu od 7,37 na 1000 u 2022. godini, što je najviša razina od 70-ih.
Zapadni eksperti vrlo su sigurni u procjene da se kineska populacija počela smanjivati još 2018. godine, a možda i ranije, ali kineske vlasti nisu opuštale objavu realnih podataka nego su ‘statistički‘ prilagođavali rezultate potrebama političkog PR-a.
Dio ekonomista tvrdi kako Kinezi još nisu svjesni razine negativnog utjecaja koji će demografski pad imati na njihovu nacionalnu ekonomiju. Već sada, primjerice, očigledni su ogromni problemi na prenapuhanom kineskom nekretninskom tržištu, gdje su generirani enormni dugovi, a jasno je da država s niskom stopom nataliteta ne može održati zamah u biznisu nekretnina, koji je desetljećima bio motor gospodarskog rasta.
Sada se Kina nalazi u situaciji da im se rast više ne može bazirati na demografskog dividendi nego na rastu učinkovitosti, što je pretežita karakteristika ekonomija razvijenih zapadnih zemalja. Na tržištu rada Kine još nema prevelikih briga jer je ponuda radne snage i dalje osjetno viša od potražnje, ali Kinezi postaju svjesni kako moraju dizati kvalitetu.
Najveći kineski izazov u budućnosti sigurno će biti prilagodba sustava zdravstvene i socijalne sigurnosti starenju populacije. Posebno se kao problem ističe neučinkovitost i nejednakost u zdravstvenom sustavu Kine, što može uzrokovati visoku razinu političkih tenzija jer Kina definitivno ide demografskim putem Japana, države kojoj je populacija počela drastično padati još 2010. godine te je postala najstarija na planetu.
Prema projekcijama UN-a Kina će do 2050. imati oko 100 milijuna stanovnika manje nego danas, Indija će je prerasti, a smanjit će se razlika u broju žitelja u odnosu na Sjedinjene države s 4,7x na 3,5x.
Demografski pad Kine te usporavanje kineske ekonomije imat će značajan negativan utjecaj na ukupne potencijale svjetskog gospodarskog rasta.