Finska je u utorak postala 31. članica NATO-a i prva zemlja koja se pridružila NATO savezu nakon ulaska Sjeverne Makedonije 2020. godine. Pristupanjem Finske, zapadni je vojni savez dobio modernu vojsku organiziranu s temeljnom zadaćom obrane od ruske agresije duž zajedničke granice duge 1300 kilometara.
Pristupanje Finske pripremano je otprilike godinu dana, a birači i političari u toj zemlji nakon početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu odlučili su odbaciti dugotrajnu politiku vojne neutralnosti, iako je njihova suradnja s NATO-om uvijek bila itekako značajna.
Godišnji vojni proračun Finske od oko 6 milijardi dolara podržava stalne oružane snage koje se sastoje od oko 23.000 vojnika. No, sustav služenja vojnog roka za muškarce znači da Helsinki može svoju vojsku povećati na oko 280.000 pripadnika u slučaju rata, a tu je i 900.000 rezervista koji prolaze redovne vježbe obuke.
Gotovo trećina odrasle populacije ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Europi. Finske snage imaju relativno svježe borbeno iskustvo jer je manji broj vojnika služio u Afganistanu u sklopu zapadne misije u toj zemlji.
Sustav organiziran za borbu protiv Rusije
Finska već sada troši nešto više od 2 posto svog BDP-a na obranu, ispunjavajući time cilj NATO-a od 2 posto koji je određen za zemlje članice 2014. godine. No, ta bi brojka uskoro mogla biti povećana zbog produbljivanja napetosti s Moskvom.
Rusija je na neki način kamen temeljac finske vojne ideologije i organizacije sustava. Obrana šumovite i močvarne granice s Rusijom je prioritet, a svih 5,6 milijuna Finaca itekako su svjesni opasnosti s obzirom na to da je tu zemlju Rusija, odnosno Sovjetski Savez, napala više od jednom u 20. stoljeću.
Global Firepower, stranica koja se bavi analizom podataka o vojnoj moći, naoružanju i sposobnostima zemalja, rangira finsku vojsku kao 51. najmoćniju vojsku svijeta. No, finska jedinstvena vojna doktrina i položaj znače da može nadmašiti svoje ‘papirnate‘ vojne sposobnosti, usredotočene na razorno korištenje mobilnog topništva - Finska, naime, ima veće topničke snage nego Njemačka i Francuska zajedno - te visoko uvježbane male jedinica sposobne za razorne učinke u slučaju invazije mnogo jačih vojnih sila.
"Finska je prilično jaka u svojim sveukupnim sposobnostima, ali uz osiguranje teritorija NATO-a, pristupanje Finske olakšat će bolju obranu cijele regije", rekao je za Newsweek Matti Pesu, viši znanstveni suradnik na Finskom institutu za međunarodne odnose. "Finska vojska i kopnene snage činit će okosnicu savezničkih kopnenih snaga u sjevernoj Europi", dodao je.
Finska raspolaže s oko 240 glavnih borbenih tenkova, a smatra se da je 179 odmah spremno za upotrebu. Ta brojka uključuje oko 100 Leoparda 2A4 i Leoparda 2A6 njemačke proizvodnje, sličnih tenkovima koji se sada isporučuju Ukrajini kako bi se pružila podrška ukrajinskim snagama u očekivanoj proljetnoj protuofenzivi.
Najjače europsko topništvo
Među tisućama drugih oklopnih vozila je više od 100 borbenih vozila pješaštva (IFV) CV-90 švedske proizvodnje, koja se također šalju u Ukrajinu i smatraju se jednima od najmoćnijih IFV-ova na svijetu.
Finska vojska posebno se ističe po topničkoj vatrenoj moći. Helsinki raspolaže s više od 100 samohodnih topničkih sustava, među kojima je i 39 južnokorejskih haubica K9 Thunder, koje su među najpoželjnijim topničkim sustavima na tržištu. Finska također raspolaže sa 29 višecijevnih raketnih sustava M270 na gusjenicama, koji, zajedno sa srodnim i pokretljivijom sustavom HIMARS na kotačima, pomažu u razaranju ruskih snaga u Ukrajini.
"Imamo značajnu obrambenu sposobnost za vođenje rata kakav se sada odvija u Ukrajini", rekao je glavni finski vojni zapovjednik, general Timo Kivinen u jednom intervjuu u prosincu. "Po glavi imamo vjerojatno najveću vatrenu moć u Europi".
Zajedno s Estonijom, Latvijom, Litvom i Poljskom, Finska od utorka čini dio linije NATO-a prema Rusiji. Flota od 55 američkih borbenih zrakoplova F/A-18 Hornet, naoružanih naprednim američkim projektilima, koji uključuju raketu zrak-zrak AIM-9 Sidewinder te krstareću raketu zrak-zemlja AGM-158 JASSM, letjet će i patrolirati iznad sjeveroistočne granice NATO saveza.
No, zrakoplove F/A-18 bit će 2026. godine zamijenjeni sa 64 američka borbena zrakoplova pete generacije F-35, a planirano je da isporuka svih letjelica bude zatvorena do 2030. Također, finska sjeverna regija Laponija nudi najveće područje za obuku NATO snaga u Europi kada su zračne borbe u pitanju.
Jake zračne i pomorske snage
Modernizirane zračne snage Helsinkija će - posebno u kombinaciji s onima finskih nordijskih susjeda iz NATO-a - predstavljati "zastrašujuću kombiniranu sposobnost na sjeveru", rekao je Pesu.
Finska ima obalu dugu gotovo 4500 kilometara na Baltičkom moru, koja se s pristupanjem Finske savezu i vjerojatnim članstvom Švedske sada može smatrati "jezerom NATO-a". Sama Finska ima dvanaestu najveću mornaricu na svijetu, a njena flota uključuje osam raketnih brodova i 10 minolovaca.
"Snažno je fokusirana na neposredne granice i svoj arhipelag", rekao je Pesu govoreći o finskoj mornarici. "No, svejedno je jako dobro opremljena za cijeli sjeverni dio Baltičkog mora".
Finska vojska sada će se morati odreći svoje generacijama njegovane vojne neutralnosti i oslanjanja na sebe. "Bit će ključno od samog početka uključiti više savezničkih snaga u svoje nacionalne vježbe", ističe Pesu. "Naučiti kako voditi ratove u oštrim uvjetima sjeverne Europe bit će od vitalnog značaja. A od prvog dana, Finska mora vježbati i trenirati kako uklopiti savezničke snage, kako pružiti tzv. potporu zemlje domaćina".
Političari u Helsinkiju, gdje je prošlog vikenda došlo do promjene vlasti nakon izbornog poraza dosadašnje premijerke Sanne Marin od konzervativnog protukandidata Petterija Orpa, morat će tekođer odlučiti što žele od novog saveza.
"Finci su samouvjereni, ali su također svjesni potencijalnih nedostataka", kaže Pesu, dodajući da će Helsinki vjerojatno tražiti pomoć NATO-a kada su u pitanju sposobnosti protuzračne obrane i zaštite vitalnih plovnih putova na Baltičkom moru.
Problem NATO baza
"Postoji razlog zašto se Finska pridružuje NATO-u", ističe Pesu. "U zemlji je došlo do boljeg razumijevanja da, iako Finska ima sposobne snage i cijeli spektar njih, možda nam nedostaje volumen tih snaga iz jednostavnog razloga što je Finska mala zemlja. I trebamo širu rezervu vojnih kapaciteta koje bi Finska potencijalno mogla koristiti".
Finci, iako jesu za članstvo u NATO-u, podijeljeni su oko pitanja stalnih baza tog saveza u svojoj zemlji. Manje i privremeno raspoređivanje snaga moglo bi biti jedno od rješenja, slično multinacionalnim formacijama pojačane prednje prisutnosti raspoređenim u baltičkim državama.
"Mislim da Finska treba dobro razmisliti o tome koji su joj neposredni prioriteti, koliko političkog kapitala ima, a zatim jednostavno odrediti prioritete", kaže Pesu. "Ali mislim da je dugoročno gledano posve moguće da ćemo vidjeti neku vrstu prisutnosti NATO-a ovdje u Finskoj, bilo da se radi o unaprijed postavljenoj vojnoj opremi i sposobnostima iz SAD-a, ili o manjem stožeru, ili nečem sličnom. No, mislim kako je malo vjerojatno da će Finska ugostiti značajan NATO kontingent ili značajnu prisutnost NATO-a u prvim godinama svog članstva u savezu", zaključio je Pesu.
Finsku mnogi smatraju najbolje pripremljenom zemljom u Europi u slučaju eventualnog ruskog napada, ali ne samo zbog vojne moći. Finska, naime, uvijek ima spremne i druge vitalne zalihe - najmanje šest mjeseci svih važnijih goriva i žitarica stoje u strateškim zalihama, dok su farmaceutske tvrtke dužne imati zalihe svih uvezenih lijekova za razdoblje od 3 do 10 mjeseci.
‘Pripremamo se od Drugog svjetskog rata‘
Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacijske centre.
‘Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata‘, rekla je prošle godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu Tytti Tuppurainen, tadašnja finska ministrica europskih poslova.
Velik dio spremnosti Finaca proizlazi iz vlastitog rata s Rusijom - u brutalnom Zimskom ratu 1939-40 uspješno su se odupirali invaziji Sovjetskoj Saveza na njihov teritorij, znatno duže nego što su to Rusi očekivali. 1940. godine je sklopljen Moskovski mirovni sporazum. Finci su morali Rusima prepustiti 9 posto svojeg teritorija. Nakon toga, Finci su se zavjetovali - nikad više.
‘Nismo zaboravili, to je u našem DNK‘, rekao je prošle godine finski predsjednik Sauli Niinisto te ukazao na ankete koje pokazuju da je oko tri četvrtine Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveća brojka u Europi.