Čim je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin 21. rujna naredio djelomičnu mobilizaciju rezervista, zazvonio je Alimin telefon. Borkinju za ljudska prava na ilegalno okupiranom ukrajinskom poluotoku Krimu od toga dana do danas stalno zovu pripadnici svih društvenih skupina - muškarci u svojim 60-ima, žene, mladi liječnici, nastavnici, studenti i ljudi koji nikada u životu nisu služili vojni rok. Kao i Alime, gotovo svi koji su je zvali bili su krimski Tatari, autohtona manjina koja živi na Krimu. Svi su oni Alime pitali isto pitanje: Kako izbjeći mobilizaciju i odlazak na bojišta u Ukrajini?
"Nakon što je naređena mobilizacija, prva sam dva dana provela savjetujući ljude. Tu i tamo bih malo odspavala kako bi se odmorila", rekla je za Politico Alime. Alime je pseudonim. Tatarka je Politicu rekla da je važno da ostane anonimna kako bi mogla nastaviti raditi svoj posao. "Većina krimskih Tatara mobilizaciju vidi kao potpuno neprihvatljivu", rekla je Alime.
Ukrajinske grupe za monitoring kažu da je nekoliko tisuća poziva za uvođenje u vojnu evidenciju već distribuirano na Krimu, poluotoku koji je Rusija okupirala i ilegalno aneksirala 2014. godine. Najmanje 1500 poziva poslano je u mjesta u kojima žive krimski Tatari, turkijska muslimanska manjina koja se usprotivila aneksiji Krima te koja čini oko 13 posto populacije poluotoka na kojem živi dva milijuna ljudi.
Friško unovačeni tatarski borci pridružit će se tisućama Ukrajinaca iz Donjecke oblasti i Luganske oblasti koji su već mobilizirani. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je Ukrajince koji žive na teritoriju koji kontrolira Rusija da ignoriraju pozive za vojsku. Predsjednik je one koji ipak završe na fronti pozvao da se predaju i tako izbjegnu sukob s drugim Ukrajincima.
Zelenski je upozorio da mobilizacija krimskih Tatara, ali i drugih manjima poput onih koje žive u Dagestanu ima genocidne konotacije. Ukrajinski je predsjednik rekao da baš u Dagestanu vlada veliko siromaštvo te da je vojska ponekad jedini posao koji se može dobiti. "Rusi pokušavaju uništiti krimske Tatare. Ovo je pokušaj agresora da na prostorima koje je zauzeo uzme što je više moguće života", rekao je Zelenski 23. rujna.
Međutim, nije lako s fronte pobjeći u slobodne dijelove Ukrajine. Istovremeno, Ukrajina je mnoge zarobljenike proglasila izdajnicima i osudila ih na zatvorske kazne. Rusija je pak izglasala zakone koji joj omogućavaju da dezerterima i onima koji se predaju izrekne dugotrajne zatvorske kazne.
"Ljudi mogu ili pobjeći ili odbiti poziv. Te dvije odluke sa sobom nose određene posljedice. Također, mogu riskirati i otići na bojište te se tamo predati. Međutim, moguće je da će završiti u ukrajinskom zatvoru", rekla je Aljona Lunova, borkinja za ljudska prava. "Sve su te opcije loše."
Neka vrsta ubojstva
Refat Čubarov, čelnik Medžlisa krimskih Tatara koji se trenutno nalazi u egzilu u Kijevu, drži da novačenje stanovnika iz okupiranih ukrajinskih regija predstavlja ratni zločin. Unatoč tome što Ženevska konvencija okupatoru brani novačenje onih koji žive na okupiranom području, Rusija je od 2014. naovamo mobilizirala više od 30 tisuća stanovnika Krima. Prema podacima ukrajinske vojske, 139 Krimljana poginulo je dok se su u ratu u Ukrajini borili na ruskoj strani. Dvadeset i dva Krimljana trenutno se nalaze u zarobljeništvu.
Ukrajinske vlasti mobilizaciju krimskih Tatara također vide i kao pokušaj Moskve da se riješi etničke grupe koja joj već neko vrijeme smeta. "Ruske su vlasti na sebe preuzele zadatak ubijanja što je više moguće odraslih krimskih Tatara. Ovo ima znakove genocida", rekao je Čubarov.
Krimski se Tatari već dosta dugo suprotstavljaju Rusiji, koja ih je prvo razvlastila pa potom 1944. godine otjerala s Krima. Vratili su se 1990-ih, ušli u savez s Ukrajincima, međutim 2014. su opet potpali pod rusku čizmu. Stotinjak krimskih Tatara otad je uhićeno zbog "ekstremizma" i "terorizma".
Rusi ne žele mobilizirati samo krimske Tatare već i etničke Ukrajince s Krima. "Mobilizacija je neka vrsta ubojstva. Šanse da će preživjeti past će na nulu čim dođu na frontu", rekla je Lunova.
Alime kaže da se Rusi prilikom novačenja na Krimu ne drže nikakvih pravila. Neke su osobe na prevaru natjerali da otvore vrata svojih domova, a neke na prevaru pozvali da dođu do lokalne vijećnice te ih potom unovačili na ulici. Alime tvrdi da su se među osobama koje su odvedene u centre za vojnu obuku našle i jedna osoba sa zdravstvenim problemima te druga koja ima dijete s invaliditetom. "Mobilizacija je potpuno kaotična", rekla je Alime.
Stotine tisuća osoba napustile su Rusiju i Krim kako bi izbjegle mobilizaciju. Alime je rekla da su se neke trgovine na Krimu zatvorile jer u njima nema tko raditi, a da su vođenje drugih preuzele starije osobe i žene. "Ovo je veliki egzodus. Mislim da je veći od onog koji se dogodio 2014. godine", rekla je Alime.
Kanali na komunikacijskoj platformi Telegram prepuni su poruka koje sadržavaju upute za bijeg s Krima. Transport od Krima do Gruzije, Kazahstana i Bjelorusije košta između 400 i 1000 eura. Na Telegramu se također raspravlja o uvjetima na graničnim prijelazima te dokumentima i ispravama koji se moraju ponijeti. Ukrajinci s Krima s nevažećim međunarodnim ispravama ili samo ukrajinskima znali su zapeti na graničnim prijelazima, poglavito na onima s Gruzijom. Čubarov je rekao da želi da se otvori tzv. zeleni koridor između Krima i susjednih mu zemalja.
Eliminacija nepoželjnih
Činjenica da Krimljani bježe s poluotoka Rusima ide na ruku jer im omogućuje da se riješe "nepoželjnih". "Nikome ne govorim da ostane ili ode. Tu odluku moraju donijeti sami. Mogu im samo pomoći da na legalan način izbjegnu mobilizaciju", rekla je Alime. Oni koje se skrivaju od Rusa ili bježe od prisilnog vojnog roka nadaju se da će se moći vratiti u svoju domovinu. "Znam da su gotovo svi oni koji su pobjegli s Krima ovdje ostavili svoje obitelji jer se žele vratiti, i to brzo", dodala je Alime.
Ukrajinske su vlastima onima koji ne mogu izbjeći mobilizaciju rekle da se predaju čim dođu na frontu, a objasnile su im i kako da to naprave. Međutim, to nikako nije lak pothvat. Dapače, prilično je težak.
Ukrajinci su preko 50 svojih sunarodnjaka iz Donjecke oblasti i Luganske oblasti koji su se borili na ruskoj strani zarobili i osudili za izdaju. Unatoč tome što su neki od njih tijekom suđenja dokazali da su unovačeni protiv svoje volje, sudovi su ih svejedno kaznili dugotrajnim zatvorskim kaznama. S obzirom na to da Rusi mobiliziraju Krimljane te da su aneksirali dijelove južne Ukrajine, još bi više Ukrajinaca mogla snaći slična sudbina.
"Značajno će porasti broj osoba koje neće svojevoljno otići na frontu. Kada im kažemo da se predaju, trebamo im reći i da se pripreme i na to da će završiti na sudu", rekla je Lunova.
Tamila Taševa, dužnosnica Ureda predsjednika Ukrajine zadužena za Krim, rekla je da bi svaki pojedinac na sudu trebao moći dokazati da je prisilno mobiliziran te da nije počinio ratne zločine. "Ako zapucate na ukrajinskog vojnika, tretirat će vas se kao neprijatelja. Nećete biti lišeni odgovornosti ako se predate, ali će se uzeti u obzir ako su vas natjerali da odete na bojišnicu", rekla je Taševa.
Unatoč tome što je javnost osudila mobilizaciju, masovne grobnice koje su pronađene na teritorijima koje su Ukrajinci tijekom rata oslobodili od Rusa u javni su diskurs gurnule pitanje surađivanja s agresorom. Lunova kaže da je zbog toga sve teže postaje raspravljati o tretmanu onih Ukrajinaca koji su se borili na strani okupatora, pa makar i prisilno.
Ta je rasprava od presudne važnosti za budućnost Ukrajine.
"Moramo razgovarati o tim neugodnim temama jer ćemo nakon rata morati ponovno ujediniti zemlju", rekla je Lunova. "Neće biti puno prilika da se oni koje se osudi za izdaju i surađivanje s agresorom ponovno integrira u društvo. Moramo se pobrinuti da se drukčije postupa s onima koji se nisu htjeli boriti i koji su samo htjeli preživjeti te s onima koji su dobrovoljno borili. Njih trebamo smatrati žrtvama."