Nakon što je liberalni svijet zaprepastila pobjeda, blago rečeno kontroverznog ultradesničara Javiera Mileija u Argentini, novi potres dogodio se u Europi. Naime, na izborima u Nizozemskoj, jednoj od predvodnica politike koja je dovela do kreiranja liberalne Europske unije, 60-godišnji veteran populističke desnice i antiislamske politike Geert Wilders odnio je dramatičnu pobjedu na općim izborima, barem prema najnovijim rezultatima nakon što su prebrojani gotovo svi glasovi.
Nakon 25 godina u parlamentu, njegova Slobodarska stranka (PVV) trebala bi osvojiti, prema procjenama, od 35 do 37 mjesta, znatno ispred najbližeg suparnika, ljevičarskog saveza. "PVV se više ne može ignorirati", rekao je Wilders. "Mi ćemo vladati", pobjedonosno je zaključio. Njegova pobjeda uzdrmala je nizozemsku političku scenu, ali će odjeknuti i uzdrmati i dobar dio Europe, predviđa BBC.
No, da bi ispunio svoje obećanje da će biti "premijer svih", morat će uvjeriti druge stranke da mu se pridruže u koaliciji. Njegov cilj je 76 mjesta u parlamentu od 150 mjesta.
Wilders je na ovim izborima iskoristio rasprostranjenu frustraciju i nezadovoljstvo vezano uz migrantsku politiku zemlje - prethodna vlada pala je nakon što se nije uspjela dogovoriti o mjerama za obuzdavanje migracija - te je obećao zatvaranje granica, ali je odgodio ispunjenje obećanja da će zabraniti Kuran.
"Glavni razlozi zbog kojih su birači podržali Wildersa na ovim izborima je njegova antiimigracijska agenda, nakon čega slijede njegovi stavovi o krizi troškova života i njegova pozicija u zdravstvu", ocijenila je Sarah de Lange sa Sveučilišta u Amsterdamu za Politico. Mainstream stranke su, kaže, "legitimizirale Wildersa" time što su imigraciju učinile ključnim pitanjem. "Glasači su možda pomislili da, ako je to u pitanju, zašto ne glasati za original, a ne kopiju".
Kalkulacije suparnika
Prije izbora tri su druge velike stranke isključile mogućnost sudjelovanja u vladi pod vodstvom Wildersa zbog njegove krajnje desne politike. No, to bi se moglo i promijeniti zbog razmjera njegove pobjede.
Ljevičarski savez pod vodstvom bivšeg povjerenika Europske unije Fransa Timmermansa trebao bi biti drugi sa 25 mjesta. On je decidirano dao do znanja da ne namjerava imati ništa s vladom koju bi vodio Wilders. Na trećem se mjestu s, kako se procjenjuje, 24 zastupnika, našla liberalna stranka desnog centra Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD), koju nakon odlaska bivšeg čelnika i premijera Marka Ruttea iz politike, a koji je proveo rekordnih 13 godina na čelu vlade, predvodi imigrantica iz Turske Dilan Yesilgöz. Nova stranka koju je osnovao Pieter Omtzigt zasjela je na četvrto mjesto s 20 mjesta.
Wilders je izravno pozvao svoje političke suparnike na suradnju. To uključuje i VVD, gdje su se nakon zatvaranja birališta pristaše pripremale otvoriti šampanjac jer se procjenjivalo da bi Yesilgöz, koja se distancirala od Rutteove politike, mogla postati prva premijerka u povijesti zemlje. No, kada su se pojavili rezultati izlaznih anketa uslijedio je kolektivni uzdah nevjerice.
Ona je, inače, došla u Nizozemsku kao sedmogodišnja izbjeglica iz Turske, ali je usvojila izuzetno tvrd stav prema useljavanju. Neki političari i istaknute osobe muslimanske zajednice muslimanske optužili su je da je otvorila vrata krajnjoj desnici time što nije isključila suradnju s Geertom Wildersom.
Iako Yesilgöz sumnja da će Wilders uspjeti osigurati potporu koja mu je potrebna za formiranje vlade, rekla je da je na njezinim stranačkim kolegama da odluče kako će odgovoriti na njegov poziv na suradnju. Prije izbora, pak, inzistirala je da je neće biti u kabinetu koji bi vodio Wilders, ali nije isključila suradnju s njim ako pobijedi. Omtzigt je također u početku govorio da njegova stranka Novi društveni ugovor neće surađivati s Wildersom, ali sada kaže da su na raspolaganju da ovo povjerenje glasača pretvore u djelo.
Slavlje europskih desnih populista
Za to vrijeme nacionalistički i krajnje desničarski čelnici diljem Europe slave njegov izborni rezultat. Čelnica Francuskog nacionalnog skupa Marine Le Pen rekla je da to "potvrđuje sve veću privrženost obrani nacionalnih identiteta". Oglasili su se i Matteo Salvini iz Italije, njemački AfD, koji su odmah požurili čestitati čelniku PVV-a, a posebno rječit u slavlju bio je mađarski premijer Viktor Orban. "Vjetrovi promjena su ovdje!", prokomentirao je on, kako prenosi Politico.
Wilders kao veliki euroskeptik želi održati referendum za izlazak iz Europske unije, tzv. Nexit, iako priznaje da za to nema nacionalnog raspoloženja. Također, uoči izbora je ublažio antiislamsku retoriku, rekavši da trenutačno postoje neka goruća, važnija pitanja poput troškova života i stambene krize, te da je spreman staviti na čekanje svoju politiku zabrane džamija i islamskih škola.
Strategija je očito bila uspješna jer je stranka udvostručila broj zastupnika PVV-a u parlamentu u odnosu na prethodni saziv. Migracije su bile jedna od glavnih tema predizborne kampanje, a Wilders je u srijedu jasno dao do znanja da se itekako namjerava pozabaviti "tsunamijem azilanata i useljavanja". Prošle godine imigracija se u Nizozemskoj više nego udvostručila, premašivši brojku od 220.000, dijelom zbog izbjeglica koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu, a istovremeno je problem dodatno pogoršan manjkom od oko 390.000 domova.
Tom van der Meer, politolog sa Sveučilišta u Amsterdamu, opisao je rezultate izbora kao najveću promjenu koja se ikad dogodila u Nizozemskoj te je ocijenio da Wilders zajahao na val antiimigracijskog raspoloženja i frustracije javnosti međustranačkim koalicijama.
Iako iz stranke koja osvoji najviše mjesta tradicionalno dolazi novi premijer ili premijerka, nipošto nije zajamčeno da će ovoga puta biti tako, kako piše The Guardian. U međuvremenu, Rutte će ostati u ulozi vršitelja dužnosti dok se ne formira nova vlada, što bi se, po nekim procjenama, moglo dogoditi tek na proljeće.
Analizirajući rezultate izbora u Nizozemskoj, Politico ocjenjuje da je Geert Wilders najgora noćna mora EU-a, istaknuvši da krajnje desni nizozemski pobjednik izbora, koji podržava ‘Nexit‘, neće biti prijatelj Bruxellesu. Jedna rečenica u zapaljivom govoru Wildersa, ocjenjuje utjecajni portal, progonit će Bruxelles više nego bilo koja druga - referendum o izlasku iz EU-a.
Prijetnja za EU
Sedam godina nakon što su Britanci glasali za Brexit, tzv. glasački listić za ‘Nexit‘ bio je temelj krajnje uspješne ponude lidera krajnje desnice u Nizozemskoj - dok je ublažio svoju antiislamsku retoriku posljednjih tjedana, nema znakova da namjerava razvodniti svoj euroskepticizam nakon šokantne izborne pobjede, navodi Politico.
No, čak i ako nizozemski birači ne odluče slijediti Britance, a ankete pokazuju kako je malo vjerojatno da hoće, postoje i drugi pokazatelji da bi vlada predvođena Wildersom svejedno predstavljala noćnu moru za Bruxelles. Naime, prisustvo Wildersa za stolom na summitu EU-a, zajedno s drugim krajnje desničarskim i nacionalističkim čelnicima koji su već tu, transformiralo bi dinamiku - odjednom bi politike koje se kreću od klimatskih mjera do reforme EU-a, pa čak i isporuke oružja Ukrajini, biti predmet rasprave, možda čak i potpunog preokreta.
Otkako su objavljeni rezultati izlaznih anketa, ističe Politico, potencijalni partneri desnog centra ne isključuju formiranje koalicije s Wildersom, a to se dogodilo unatoč činjenici da su ga stranke centra držale podalje od sebe posljednjih 10 godina. On je pak, kako se čini, smrtno ozbiljan u namjeri da ovaj put preuzme vlast - otkako je Dilan Yeşilgöz nagovijestila rano u kampanji da bi potencijalno mogla ući u koalicijske pregovore s Wildersom, čelnik krajnje desnice naporno je radio kako bi izgledao racionalnije, odustavši od nekih antiislamskih politika i istaknuvši druge prioritete, podsjeća portal.
"Jako dobro razumijem da stranke ne žele biti u vladi sa strankom koja želi neustavne mjere... Nećemo govoriti o džamijama, Kur’anima i islamskim školama", rekao je nakon što su počeli pristizati rezultati.
Politico također upozorava da ako se stranke centra udruže kako bi i dalje Wildersa držale podalje, možda će kasnije morati platiti cijenu u glasovima gnjevnih birača kada je referendum o EU u pitanju - primjer gorljivog zagovornika ‘Brexita‘ Nigela Faragea pokazao je u Velikoj Britaniji da ne mora netko biti na vlasti da bi imao snažan utjecaj.