Međunarodna agencija za energiju upozorila je Europu da mora poduzeti hitne korake oko smanjenja potrošnje plina prije zime i pritom pozvala vlade da ograniče upotrebu klima uređaja i racionaliziraju svoju potrošnju, piše Financial Times.
Fatih Birol, čelnik agencije, konstatirao je da novi rezovi u ruskoj opskrbi znače da su dosadašnji europski napori podbacili. Pozvao je vlade da "broje svaki preostali dan" i tijekom sljedeća tri mjeseca pune skladišta plina.
“Posljednji potezi Rusije, u kombinaciji s nedavnim prekidima opskrbe, crveno su upozorenje za Europsku uniju”, piše Birol u izvješću.
Nadalje navodi da su, iako su visoke cijene već obuzdale dio potrošnje, "potrebna nova značajna smanjenja kako bi se Europa pripremila za tešku zimu koja slijedi".
Šef IEA-e rekao je da najnovija analiza agencije, koja inače djeluje kao energetski nadzornik za zemlje OECD-a, sugerira da Europa treba smanjiti potrošnju za 12 milijardi kubičnih metara od ovog trenutka pa do početka sezone grijanja. Za grafičku usporedbu, to je ekvivalent od 130 utovarenih tankera.
Poziv IEA-e dolazi neposredno pred trenutak kada Bruxelles treba preporučiti plinske mjere štednje za zemlje EU.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, već je otputovala u Azerbajdžan kako bi u ponedjeljak najavila sporazum o plinu koji ima za cilj povećati isporuke prirodnog plina iz te srednjoazijske zemlje na 12 milijardi kubnih metara ove godine - u odnosu na 8,1 milijardi kubnih metara u 2021.
Plan je da zalihe u konačnici dosegnu "najmanje" 20 milijardi kubnih metara do 2027., stižući u EU kroz plinovod Južnog plinskog koridora. Podsjećamo, taj je koridor rezultat zajedničkog projekta Bruxellesa i Bakua otvoren 2018. godine i uglavnom se opskrbljuje iz plinskih polja u Kaspijskom jezeru.
No, Međunarodna agencija za energiju ističe da planovi diverzifikacije opskrbe sami po sebi neće biti dovoljni ove zime.
"Kategorički nije dovoljno oslanjati se samo na plin iz neruskih izvora - ove zalihe jednostavno nisu dostupne u količinama potrebnim da nadomjeste nedostajuće isporuke iz Rusije", upozorava Birol.
„To će biti slučaj čak i ako isporuke plina iz Norveške i Azerbajdžana budu imale maksimalni kapacitet, ako isporuke iz sjeverne Afrike ostanu na prošlogodišnjoj razini, ako domaća proizvodnja plina u Europi nastavi pratiti nedavne trendove i ako se dotok LNG-a poveća na rekordnu stopu kao u prvoj polovici ove godine", ističe.
Birol je pritom iznio i četiri koraka koja bi Europi mogla donijeti lakšu zimu. A to su - postavljanje jedinstvenog standarda hlađenja i grijanja u kućanstvima i javnim zgradama, trošenje ugljena i nafte umjesto plina da bi se proizvodila električna energija, usklađivanje plinske politike među članicama EU-a te konačno - uvođenje tzv. dražbenih platformi kojima bi se poticalo industrijske korisnike plina u EU da smanje svoju potražnju.