Hong Kong, iako još formalno nije dio Narodne republike Kine, nego njena posebna upravna regija s, trebalo bi, velikim stupnjem autonomije i samostalnosti, sve se više utapa u kinesku državnu masu.
Dugo traju to pripajanje i apsorpcija Hong Konga, a novi zakon o protukineskom djelovanju i špijunaži, koji je izglasala gotovo potpuno Pekingu podređena novoizabrana skupština, praktički je zabio i posljednji čavao u lijes bilo kakve hongkonške "individualnosti". Parlament Hong Konga, sastavljen od zastupnika lojalnih Kini, jednoglasno je usvojio zakon koji predviđa visoke kazne. Kako navodi CNN, dokument od 212 stranica zakonodavno vijeće Hong Konga razmotrilo je "neobično brzo" - u samo 11 dana. Šef hongkonške administracije John Lee Ka-chiu usvajanje zakona je, prenosi CNN, nazvao "povijesnim trenutkom" za grad. "Ostvarili smo povijesnu misiju, ispunili očekivanja zemlje i nismo iznevjerili središnju vladu", rekao je misleći na Peking. Novi zakon stupa na snagu 23. ožujka. Potpredsjednik Državnog vijeća NR Kine Ding Xuexiang rekao je da će usvajanje novog zakona zaštititi "temeljne nacionalne interese" i omogućiti Hong Kongu da se usredotoči na gospodarski razvoj, navodi BBC.
Novi zakon, kako je rekao John Lee Ka-chiu, potreban je radi zaštite od "potencijalne sabotaže i podzemnih snaga koje pokušavaju unijeti pomutnju i izazvati nerede", a posebno zbog odvraćanja od "ideja o mogućnosti neovisnog Hong Konga". Zakon se službeno naziva Uredba o nacionalnoj sigurnosti, ali je poznatiji kao Uredba 23. Kako navodi BBC, novi zakon uvodi 39 novih kaznenih djela protiv nacionalne sigurnosti te nalaže tamošnjoj administraciji utvrđivanje odgovornosti za zločine veleizdaje, separatizma, pobune, subverzije protiv vlade Narodne Republike Kine, povrede državnih tajni, aktivnosti stranih političkih organizacija u autonomnoj pokrajini te uspostavljanja veza političkih organizacija Hong Konga sa stranim političkim organizacijama. Najveća kazna predviđa se za izdaju i pobunu i bit će kažnjena doživotnim zatvorom. Osim zoga, prema zakonu se uvode izmjene proceduralnih pravila, pa će tako hongkonška policija moći tražiti od sudaca dopuštenje da odbije osumnjičenicima konzultacije s odvjetnicima po njihovom izboru ako se to smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Reuters napominje da dokument posebnu pozornost posvećuje "stranom uplitanju". Naime, to uključuje pomaganje stranim silama kako bi se utjecalo na kreiranje politike, donošenje zakona i izbore u Hong Kongu.
Konkretno, prijedlog poslan zakonodavnom vijeću Hong Konga navodi da strane sile koriste grad kao "odskočnu dasku za antikineske aktivnosti i djelatnosti" te "širenje antikineske ideologije i demonizaciju vlasti NR Kine i Hong Konga", upravo zbog takvog statusa i položaja Hong Konga. Jedno od "pokrića" za takve "neprijateljske" aktivnosti je praćenje stanja ljudskih i građanskih prava u regiji, napominje Reuters. The New York Times, pak, u svom osvrtu navodi da strahuje da će zakon značajno potkopati autonomiju grada, pogotovo njegovu samostalnu politiku, te da će se koristiti za progon disidenata, odnosno protivnika potpunog stapanja s Kinom. Analitičari, ali i hongkonška oporba, strahuju da će zakon naštetiti neovisnim političkim opcijama, nevladinim organizacijama, novinarima te biznisu. Stručnjaci s kojima su razgovarali The New York Times i CNN napominju da bi novi zakon mogao utjecati na širok raspon ljudi - državne službenike, odvjetnike, diplomate, znanstvenike, novinare i zaposlenike nevladinih organizacija.
Zbog nejasnih formulacija u zakonu, poduzetnici se mogu suočiti i s prijetnjom kaznenog progona prilikom razmjene financijskih podataka, što bi se u teoriji moglo protumačiti kao špijunaža i nezakonito stjecanje podataka koji predstavljaju državnu tajnu. Podsjetimo da su odluke o "sukcesivnom" smanjivanju autonomije u Hong kongu izazivale prosvjede koji su nasilno ugušeni, a deseci tisuća stanovnika su posljednjih godina napustiti grad uglavnom se iseljavajući u Veliku Britaniju, SAD i Australiju. Stotine ljudi su već uhićene, a u Hong Kongu je, prema riječima stanovnika, a navode britanski mediji, zavladala atmosfera općeg straha, ali i svijesti da će "autonomija " Hong Konga od sada biti tek fiktivna, odnosno onolika koliko će to trebati Pekingu. Podsjetimo, Peking je u jeku pandemije koronavirusa 2020. godine donio zakon o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong, čime je slomljen nekoć moćan prosvjedni, uglavnom studentski pokret u tom gradu.
Podsjetimo da je Velika Britanija "vratila" Hong Kong pod kineski suverenitet 1997. godine. To je bila prva kineska regija prema politici "jedna država, dva sustava", a prema sporazumu se Hong Kongu jamči autonomija do 2047. godine. No Peking je polako ali sigurno uspio ugurati sebi odane ljude u administraciju Hong Konga te zadobiti i većinu u tamošnjoj skupštini, pa je Hong Kong praktički već sada u potpunosti podložan vlasti u Pekingu.