Obnova palače pravde u glavnom gradu EU traje već toliko dugo da sada moraju obnoviti - skele!

Briselska Palača pravde - Palais de Justice - najvažnija je zgrada suda u Belgiji, a ujedno i jedna od najimpresivnijih građevina u tom gradu, no građani se više ni ne sjećaju kada su je zadnji put vidjeli bez građevinskih skela na sebi.

Obnova zdanja koje se prostire na 26.000 kvadrata započela je još davne 1984., no radovi su napredovali toliko sporo da do 2013. ne da zgrada nije bila obnovljena, već se ustanovilo i kako su skele u tolikoj mjeri zahrđale i propale da je potrebno prvo obnoviti skele prije nego što se može nastaviti s radovima na Palači.

Glavni grad Belgije - i Europske Unije - pun je apsurda i kontroverzi, a podjela na brojne općine koje međusobno slabo surađuju uzrokovala je relativno lošu organizaciju gradskih projekata. Kako bi se uopće rad na obnovi Palače mogao nastaviti, u pomoć je pritekla belgijska savezna vlada, koja je najavila kako će iz državnog proračuna odvojiti 1,5 milijuna eura - za obnovu skela.

Briselska Administracija za javne građevine - naručitelj radova - najavila je kako će adaptacija skela omogućiti da se na ciglama zgrade provide ispitivanja i probne restauracije, s planom da se prvo obnovi fasada na ulazu Palače, a potom fasade na ostalim stranama. Radovi bi trebali biti gotovi - a skele konačno uklonjene - do 2030., no dosadašnji pokušaji ne ulijevaju povjerenje da će se rokovi ispoštivati.

Belgijski državni tajnik za digitalizaciju, reformu administracije i javne građevine Mathieu Michel, inače brat predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, javno je kritizirao planove za obnovu skela za obnovu zgrade.

“Nije dobar znak koherentnog i učinkovitog javnog upravljanja ostaviti skele da stoje na zgradi 40 godina bez da se posao uopće odradi,” kazao je Michel. “Mi stvarno želimo sustav pravosuđa na kojem ne stoji ‘radovi u tijeku’,” dodao je.

Palača pravde, završena 1883., po nekim je zapisima najveća zgrada na svijetu izgrađena u 19. stoljeću, a pretrpjela je znatnu štetu na kraju drugog svjetskog rata, kada su je zapalile snage njemačke vojske prilikom povlačenja iz Belgije. Tada je obnova započela 1947. godine, a već godinu dana kasnije bila je u cijelosti obnovljena, te je izgrađena i nova kupola, 2,5 metra viša od originalne.