Njemački političar Christian Schmidt, koji idućeg tjedna preuzima dužnost visokog predstavnika u BiH, kazao je kako je proteklih deset godina u toj zemlji obilježilo stalno nazadovanje te kako se takav trend mora promijeniti, a međunarodna zajednica u tome aktivno sudjelovati.
U intervjuu sa Schmidtom, kojega je u petak objavio Deutsche Welle (DW), on je najavio kao će tijekom svog mandata u BiH djelovati kao političar, a ne diplomat, odnosno kako će slati jasne poruke.
Istaknuo je kako je za početak s njegova stajališta neprihvatljiva svaka ideja o promjenama granica u regiji, čime je neizravno aludirao na secesionističke aspiracije koje se javljaju u Republici Srpskoj.
"O narušavanju teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti niti govora", kazao je Schmidt.
Kao druge dvije vodilje u budućem djelovanju naveo je potrebu za uspostavom funkcionalne države, kao i za uvažavanjem želja i potreba mladih ljudi, koji sada u najvećem broju razmatraju napuštanje BiH.
Schmidt je istaknuo kako je duboko svjestan svih izazova i proturječja koja ga čekaju u BiH, poručivši kako je iza njega 30 godina iskustva u politici u kojima je puno toga naučio i čime će se sada koristiti.
"Svima onima koji se sada pokušavaju pozicionirati ili možda žele istresti svoj bijes, želim reći da sam relativno iskusan i da sam štošta doživio. To će sigurno dovesti do toga da ne posustanem i ne izgubim volju u zalaganju za BiH. I da je moj zahtjev i apel da razgovaram sa svima", kazao je Schmidt
Jače ovlasti i jasna potpora vlade u Berlinu
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je kazao kako ne priznaje imenovanje Schmidta niti se s njim kani sastajati, odnosno kako će uporno inzistirati na potpunom zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR).
Schmidt je sada Dodiku neizravno poručio kako će se morati suočiti sa situacijom u kojoj novi visoki predstavnik dolazi s ojačanom pozicijom i ovlastima, te s jasnom potporom vlade u Berlinu od koje se, kako je naznačio, može očekivati provedba već definirane strategije kako poboljšati stanje u regiji.
"To mi daje dobru osnovu da nakon stupanja na dužnost visokog predstavnika, to obnašam onako kako ja shvaćam i na temelju ovlasti koje mi je dodijelila međunarodna zajednica", kazao je njemački političar.
Dodao je kako u BiH ne dolazi da bi zastupao nečije interese pa će raditi u korist pripadnika svih etničkih skupina.
'Oprezno s etničkim kriterijima'
Komentirajući prijepore oko izmjena izbornog zakona u BiH Schmidt je istaknu kako u tome etnički kriteriji ne smiju biti najvažniji.
"Ako želimo teritorijalni integritet BiH kakav je zacrtan u Daytonskom sporazumu, ako želimo BiH transformirati u zemlju sposobnu za pristup EU-u, u jednu demokratsku zemlju, onda ne smijemo imati jednu čisto etničku orijentaciju birača i njihovih glasova. Jer, to je poput kvadrature kruga. Mislim da je to stvar koju moramo vrlo pažljivo razmotriti", kazao je novi visoki predstavnik.
Pojasnio je kako ne zagovara uspostavu unitarne države te kako je legitimno da etničke skupine, u ovom slučaju konstitutivni narodi, imaju svoje predstavnike u tijelima koja donose političke odluke, no to se ne smije pretvoriti "neku vrstu političkog brojanja krvnih zrnaca".
Na pitanje kani li koristiti tzv. bonske ovlasti koje mu omogućuju smjene izabranih dužnosnika i nametanje zakona Schmidt je odgovorio porukom da treba sačekati i vijdeti kako će reagirati. Dodao je ipak da kao visoki predstavnik "kani pomoći" svima u BiH da se suoče s realnošću i odgovornošću za sve što se zbivalo u zemlji još od 1992. godine.