Ruski predsjednik Vladimir Putin, na prijedlog patrijarha Moskovskog i cijele Rusije Kirila (Gundjajev), najavio je "božićno primirje" u Ukrajini - od 10 sati prema mjesnom vremenu 6. siječnja, pa do ponoći 7. siječnja. No, u Kijevu su prema tom prijedlogu prilično skeptični, smatraju ga ili zamkom ili provokacijom, pa i licemjerjem. Naime, kako kažu Ukrajinci - ruske snage su raketirale ukrajinske gradove i 25. prosinca i na Novu godinu, te da je Putinov prijedlog zapravo kukavičje jaje i manipulacija, koja sa stvarnim primirjem nema veze. I američki predsjednik Joe Biden ne vidi u tom primirju znak dobre volje, nego tek "Putinov pokušaj da dođe do zraka".
- On je 25. prosinca i za Novu godinu raketirao civilne ciljeve, kazao je američki predsjednik. Podsjetimo da je Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC) odobrila svojim vjernicima da Božić mogu slaviti i prema gregorijanskom kalendaru (većina vjernika je za promjenu "datuma"), premda službeno, zasad ostaje "središnje obilježavanje" 7. siječnja. Inače, u Kijevu je zatraženo, piše, pak, moskovski Komersant, da Ukrajinska pravoslavna crkva moskovskog patrijarhata, koja je pod ingerencijama RPC-a, promijeni naziv u Ruska pravoslavna crkva u Ukrajini. U Kijevu nadalje smatraju da je Vladimir Putin predložio primirje, kako bi usporio daljnje napredovanje ukrajinskih snaga.
- Naravno da ovo primirje neće zaustaviti rat u Ukrajini, ali bi ruska propaganda mogla iskoristiti to da optuži Kijev da ne poštuje primirje, koje je zapravo lažno, smatra ukrajinski politolog Anton Pavluško u razgovoru za BBC. Isto tako, i u Bruxellesu i Washingtonu vrlo oprezno i suzdržano odnose se prema Putinovom primirju. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock napisala je na Twitteru kako ta Putinova "odluka neće donijeti mir i sigurnost ljudima koji žive u svakodnevnom strahu pod ruskom okupacijom" te ako ruski lider zaista želi mir - on to može lako učiniti - povući vojsku iz Ukrajine. Iz njemačke vlade poručili su da će primirje spasiti ljudske živote, ali da Rusija može okončati rat tako da se povuče s ukrajinskog teritorija.
- Mi pozivamo Rusiju da to učini, kaže se u priopćenju njemačke vlade. Slično je poručio i savjetnik Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak.
U Kijevu, pak, podsjećaju da su u Kremlju ionako obznanili da će pregovori s Ukrajinom biti " prema ruskim uvjetima", odnosno da neće razgovarati ako se "ne prizna nedavno pripajanje četiri ukrajinske regije - Luhansk, Donjeck, Herson i Zaporižje - Rusiji (podsjetimo da dobar dio tog anektiranog područja Rusija ne kontrolira), dok je predsjednik Volodimir Zelenski kazao kako su pregovori mogući tek nakon oslobađanja cjelokupnog ukrajinskog teritorija. Prema najnovijim istraživanjima, čak 81 posto Ukrajinaca podržava pregovore tek nakon potpunog oslobađanje Ukrajine.
Prema pisanju Bloomberga, Rusija planira izvući što više novca od nekih privatnih i državnih tvrtki te smanjiti potrošnju koja nije vezana za obranu, u trenutku kada troškovi invazije na Ukrajinu rastu. Naime, prijedlozi uključuju veće dividende od državnih tvrtki i "jednokratnu isplatu" od proizvođača gnojiva i ugljena, javlja Bloomberg. Vladina uredba to naziva "mobilizacijskim prihodom". Zanimljivo je kako je oko 2,4 milijarde dolara u proračunu izdvojeno za preseljenje oko 100 tisuća ljudi iz Hersona u Rusiju, pa Bloomberg zaključuje kako Kremlj ne smatra mogućim da se ti ljudi vrate u Herson, grada koji su Rusi nedavno anektirali, premda više nije pod njihovom kontrolom. Ruski proračun sve više stenje pod pritiskom rata koji ulazi u drugu godinu, a sankcije se sve više odražavaju na gospodarstvo i standard. Putin je obećao da će vojni izdaci biti "bez ograničenja", ali kako to neće utjecati na socijalne programe, koji ostaju najveća pojedinačna proračunska stavka. Nasuprot tome, izdaci za obrazovanje i medicinu su smanjeni, piše Bloomberg.
Primirje je prilika za pregrupiranje
I Institut za proučavanje rata (ISW) procjenjuje da je poziv ruskog predsjednika Putina na prekid vatre na pravoslavni Božić možda bio pokušaj diskreditacije Ukrajine i prikazivanja Kijeva kao nezainteresiranog za mirovne pregovore, piše Newsweek.
U svojem najnovijem izvještaju američki think tank ISW rekao je da je Putin možda želio osigurati 36-satnu pauzu za ruske trupe kako bi im omogućio odmor, oporavak i pregrupiranje za ponovno pokretanje ofenzivnih operacija u kritičnim sektorima.
"Takva stanka bi nesrazmjerno koristila ruskim vojnicima i počela bi lišavati Ukrajinu inicijative", ističe ISW. Prema stručnjacima iz ISW-a, Putin ne može "razumno očekivati da će Ukrajina ispuniti uvjete ovog iznenada proglašenog prekida vatre" i možda je pozvao na primirje "kako bi Ukrajinu predstavio kao nepopustljivu i nespremnu da poduzme potrebne korake prema pregovorima".
Osim toga, Putinovo vezivanje primirja uz vjerski blagdan također je pojačalo rusku informacijsku operaciju koja Ukrajinu prikazuje "kao državu koja potiskuje vjerske skupine i pozicionira Putina kao pravog zaštitnika kršćanske vjere", rekao je ISW.
Ruski svećenici na Putinovoj strani
Ipak, ruski pravoslavni svećenici ostaju na strani predsjednika Vladimira Putina, podupiru trupe na prvim crtama dok istovremeno kritiziraju Ukrajince zbog prihvaćanja takozvanih zapadnih vrijednosti, piše nadalje Newsweek.
Protojerej Svjatoslav Čurkanov jedan je od desetaka tih svećenika, koji je za agenciju France-Presse (AFP) rekao da ne sumnja u ciljeve ruske strateške misije i njezinu obranu "tradicionalnih vrijednosti". On i drugi svećenici sastali su se s vojnicima kako bi im pomogli mentalno i duhovno.
"U Ukrajini, čak i u ratnim uvjetima, održavaju gay parade kako bi pokazali da dijele zapadne vrijednosti", rekao je Čurkanov.
Nekoliko pravoslavnih svećenika umrlo je u Ukrajini, piše nezavisni Moscow Times. Jedan od njih bio je Mihail Vasiljev, koji je od Putina posthumno primio orden Heroja Rusije, najveću državnu čast.
Putin je pokrenuo svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini 24. veljače prošle godine u svrhu onoga što su on i drugi najviši dužnosnici nazivali "denacifikacijom". Izraz je prilagođen oko listopada, te se sad govori o borbi protiv "stotina sekti" u Ukrajini koje su navodno napustile pravoslavne vrijednosti.
"Vjerujem da, s nastavkom specijalne vojne operacije, postaje sve hitnije provesti desotonizaciju Ukrajine", rekao je Aleksej Pavlov, pomoćnik tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije. "Korištenjem internetske manipulacije i psihotehnologija, novi režim pretvorio je Ukrajinu iz suverene države u totalitarnu hipersektu."
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u studenom je rekao da se Rusija ne bori samo protiv Ukrajine, već i protiv Sotone.