NIJE DUGO IZDRŽAO

Noćni kaos u Italiji, raspala se vlada Marija Draghija, zemlji prijeti velika politička kriza!

Ministarsko vijeće tehničkog premijera Marija Draghija formirano je 13 veljače 2021, a pola kabineta su nestranački stručnjaci

Mario Draghi

 Pierre TEYSSOT/Teyssot/AFP

PoKret 5 zvjezdica odlučio je kasno sinoć da njegovi senatori neće glasati za povjerenje vladi Marija Draghija danas u Senatu. Time se raspala neuobičajena široka vladina većina, u koju od većih parlamentarnih stranaka nisu ušla samo postfašistička Braća Italije.

Ministarsko vijeće tehničkog premijera Marija Draghija, neka vrsta vlade nacionalnog jedinstva ili nacionalnog spasa s obzirom na zdravstvenu krizu izazvanu pogubnom pandemijom covida-19, formirano je 13 veljače 2021. Pola kabineta su nestranački stručnjaci, druga polovica su članovi stranaka u vladinoj većini, u veoma širokom rasponu od suverenističke desnice u Ligi pod vodstvom Mattea Salvinija do postkomunističkog Članka 1.

Ekstremno populističke Zvjezdice, donedavno najkrupnija stranka u Parlamentu, jedine su bile u svim trima vladama nakon parlamentarnih izbora 4 ožujka 2018: u prvoj Conteovoj s Ligom i Berlusconijevom desnom liberalnom strankom Forza Italia, a u drugoj Conteovoj s Demokratskom strankom, socijal-liberalnom formacijom lijevog centra, nasljednicom davnih demokršćana i davnih komunista.

Na izborima 2018 prvi put je primijenjen izborni zakon nazvan po predlagaču Ettoreu Rosatu, koji snažno preferira koalicije, jer je smišljen kao poticaj na uspostavu bipolarnog sustava. tako su se na izborima pojavili Desni centar (u kojemu je bilo okupljeno gotovo sve udesno od centra: Liga, Forza Italia, Braća Italije) i Lijevi centar (koji je okupio umjerenu i izrazitu ljevicu: Demokratsku stranku te strančice ljevice i centra). PoKret 5 zvjezdica se ubacio kao treći nezgodni i osvojio 32,6 posto glasova (Desni centar 37, a Lijevi centar 22,9 posto). Vlade su se mogle osnivati samo kombinirajući dvije od te tri grupacije.

Zvjezdice su glasove osvojile predstavljajući se kao antisistemska grupacija, najavljujući da će "otvoriti Parlament kao konzervu sardina", obećavajući donošenje svih odluka javno, u mrežnom streamingu. Prilično brzo sve to je palo u vodu, pretvorili su se u jednu od partija na vlasti, s natprosječno nesposobnim lokalnim upravljačima (primjer je bila rimska gradonačelnica Virginia Raggi). Podrška im se sustavno osipala.

Ove je godine sve je jači bio pritisak unutar PoKreta da se iziđe iz vladine većine, u uvjerenju da im podrška pada jer su u vlasti koju ne kontroliraju, te da će izvan vlade dobiti ponovo na snazi. Argument im je bio da su Braća Italije, odbivši ući u Draghijevu većinu, u godinu dana povećali podršku sa 12 na 23 posto, postavši – po anketama javnog mnijenja – najjača politička stranka u Italiji. Na toj dilemi Zvjezdice su se raspale. Giuseppe Conte, postavši i formalnim političkim vođom Zvjezdica, oštro je nasrnuo na prethodnoga političkog vođu Luigija Di Maia, protagonista snaga orijentiranih na koaliciju s Demokratskom strankom i sada i na sljedećim parlamentarnim izborima. Suočen s prijetnjom istjerivanja Di Maio je izišao iz PoKreta, a s njime je otišlo šezdesetak članova parlamenta, pa su Zvjezdice prestale biti najjača politička stranka u Parlamentu.

Eto, to je podloga zaokreta koji je Conte objavio sinoć. Nakon dugog i bučnog natezanja i sukobljavanja, većina Nacionalnog vijeća PoKreta odlučila je da danas neće glasati za povjerenje Vladi, nego će naprosto napustiti senatsku sabornicu.

To su isto učinili u Zastupničkom domu prošli tjedan, na glasanju o povjerenju o istom Dekretu pomoći. U Zastupničkom domu su tako ubrojeni u izostale, ne utječući na rezultat. U Senatu je pravilnik drugačiji: nema suzdržanih glasova, nema neutralnih izostanaka, nego: tko nije za, automatski je protiv, bio u sabornici ili ne, pritisnuo taster glasanja ili ne.

Suočen s tom situacijom, premijer Draghi je unaprijed iznio dvije ograde. Prvo, da neće voditi vladu bez Zvjezdica. Drugo, da nakon ove vlade neće voditi nijednu više. U politici ne postoji "nikad", ali stav je jasan.

Draghi je prije dva dana otišao na konsultiranje s predsjednikom republike Sergiom Mattarellom. O sadržaju njihova savjetovanja nije objavljeno ništa. Sastao se sa Giuseppeom Conteom, koji mu je podnio devet zahtjeva svoje grupacije. Draghi je rekao da veći dio toga koincidira s planom vlade. U jučerašnjemu premijerovu razgovoru sa sindikatima načelno su dogovorene mjere koje pomažu radništvu i najsiromašnijima u suzbijanju loših posljedica sve izraženije inflacije. Dogovoren je, na primjer, minimalni dohodak (koji Italija još nema, ali za 85 posto uposlenih to je regulirano kolektivnim ugovorima).

Sindikati su nezadovoljni jer Draghi nije iznio brojke. Conte je nezadovoljan, jer Draghi nije usvojio sve zahtjeve, koji su mu postavljeni ultimativno. "Ne vlada se ultimatumima", mirno je odrezao Draghi.

I tako je počela svađa.

Ako Draghi podnese ostavku otvara se kriza vlade. U Italiji krizom – i vladinom, i parlamentarnom – ravna predsjednik Republike, obično konsultirajući se s predsjednicima parlamentarnih domova i s parlamentarnim stranačkim prvacima. Njihovo mišljenje ga ne obavezuje. On povjerava mandat, on imenuje ministre na prijedlog mandatara, koji može ali ne mora prihvatiti, on raspušta parlamentarne domove.

Draghi i bez Zvjezdica ima većinu za glasanje o povjerenju. Na ostavku nije obavezan. Ali većina nije ista. Salvini, u ime Lige, kaže da se onda ide na izbore. Bez Lige većine nema ni matematički. Liga je trenutno najjača pojedinačna stranka u Parlamentu.

Praksa kaže da bi Mattarella mogao vratiti Draghijevu vladu na ponovno glasanje o povjerenju u Parlamentu. Čak i tako bi većina mogla biti osigurana – ali Draghi veli da takvu vladu ne kani voditi.

Mattarella, u tom slučaju, ima dva izbora, podjednako vjerojatna.

Prvo, može raspustiti Parlament, saslušavši mišljenje predsjednikâ domova. U tom slučaju se izbori raspisuju u roku od 50-70 dana. To znači predizbornu kampanju za ferragosta. Ali tako bi se dobila nova vlada s legitimnim mandatom, koja bi stigla sastaviti Zakon o stabilnosti (s državnim proračunom za 2023). Vrlo vjerojatno desničarska, koju bi u tom slučaju predvodila Giorgia Meloni, prvakinja Braće Italije, radikalnija od Marine Le Pen.

Drugo, može naći neku većinu koja bi podržala bilo političku, bilo tehničku vladu, zaduženu za izradu proračuna i za pripremu sljedećih izbora. Prvi kandidat za sastav političke vlade je Salvini, jer ima najviše članova Parlamenta. Prvi kandidat za sastav tehničke vlade je ministar ekonomije i financija Daniele Franco, nestranački bankar, glavni potporanj Draghijeve politike.

Takve ljetne vlade su u doba demokršćanske dominacije zvali "kupališnima". Izraz je opet isplivao. Situacija je, naime, teška, ali nije ozbiljna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. srpanj 2022 11:43