Ključni događaji:
- Zelenski: Primirje je paravan za naše zaustavljanje i jačanje ruskih snaga
- I Njemačka šalje Ukrajini Patriot, ali i Mardere, SAD šalje Bradley
- Ukrajina odbacila prekid vatre: ‘Tek kad odete‘
- Putin naredio prekid vatre za pravoslavni Božić
- Zelenski krtizirao Zapad
- Ukrajina od Zapada traži tenkove
- Putin Erdoganu: Ukrajina mora priznati gubitak teritorija, tek onda dijalog
Zelenski: Rusija želi primirje kako bi zaustavila naše napredovanje i ojačala snage
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da Rusija traži primirje kako bi ga iskoristila kao paravan za zaustavljanje ukrajinskog napredovanja u istočnoj regiji Donbasa te dovođenje više ljudi i opreme na bojište.
U svom noćnom obraćanju, ukrajinski čelnik je rekao: "Oni sada žele iskoristiti Božić kao paravan, makar i nakratko, da zaustave napredovanje naših momaka u Donbasu i dovedu opremu, streljivo i mobilizirane vojnike bliže našim položajima. Što će im to omogućiti? Samo još jedno povećanje njihovih ukupnih gubitaka", rekao je Zelenski, kako prenosi Sky News.
Ukrajinski predsjednik je također rekao da će rat "prestati ili kada vaši vojnici odu ili ih mi izbacimo", obaćajući se Moskvi.
I Njemačka šalje Ukrajini moćni Patriot, stižu i Marderi i Bradley
Njemačka i Sjedinjene Države opskrbit će Ukrajinu oklopnim vozilima, objavili su njemački kancelar Olaf Scholz i američki predsjednik Joe Biden u zajedničkom priopćenju nakon telefonskog razgovora.
U zajedničkom priopćenju nakon razgovora Sjedinjene Države rekle su da će Ukrajini osigurati pješačka borbena vozila Bradley, dok će Njemačka osigurati borbena vozila Marder.
Obje zemlje obvezale su se da će obučiti ukrajinske vojnike o tome kako upotrebljavati novo oružje, naglašava se u priopćenju.
Uz to, u priopćenju se dodaje da su "krajem prosinca Sjedinjene Države najavile isporuku protuzračnog obrambenog sustava Patriot Ukrajini. Njemačka će se pridružiti Sjedinjenim Državama u isporuci dodatnog protuzračnog obrambenog sustava Patriot Ukrajini".
"Predsjednik Biden i kancelar Scholz izrazili su zajedničku odlučnost da nastave pružati potrebnu financijsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini koliko god je potrebno", dodaje se.
Ova objava uslijedila je nakon što je Francuska ranije ovog tjedna donijela odluku o isporuci izvidničkih vozila opisanih kao "laki tenkovi".
Odluka u Njemačkoj donesena je nakon poziva Scholzu iz njegove trostrane koalicije da ojača vojnu pomoć Ukrajini.
Scholz je povećao izdvajanja za obranu i poslao pomoć i oružje Ukrajini od kad je počela invazija na tu zemlju, ali je ponekad, kao i neke druge zapadne zemlje, oklijevao kada se radilo o slanju moćnog oružja, iz straha od izravnog sukoba s Rusijom, pojašnjava Reuters.
Također je jasno rekao da ne želi sam slati teško naoružanje Ukrajini i da će njemačku isporuku koordinirati s drugim članicama NATO-a.
Biden: Putin samo pokušava doći do kisika
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da ruski predsjednik Vladimir Putin "pokušava doći do malo kisika" proglašavanjem prekida vatre od sutra u podne na 36 sati za obilježavanje pravoslavnog Božića.
"Nerado odgovaram (na) bilo što što Putin kaže. Mislim da je to zanimljivo. Bio je spreman bombardirati bolnice, jaslice i crkve 25. prosinca i Novu godinu", rekao je Biden novinarima, upitan o Putinovoj odluci, kako prenosi Guardian. "Mislim da pokušava doći do malo kisika", dodao je.
Oglasio se i Pentagon. U svojoj reakciji navode da je svijet duboko skeptičan u vezi s Putinovim pozivom na prekid vatre. "Mislim da trenutačno postoji značajan skepticizam i ovdje u SAD-u i diljem svijeta, s obzirom na dugu povijest Rusije u propagandi, dezinformacijama i nemilosrdnim napadima na ukrajinske gradove i civile", rekao je novinarima glasnogovornik Pentagona, brigadni general Patrick Ryder. "Naš fokus će i dalje biti na podršci Ukrajini", dodao je, kako prenosi Sky News.
Ukrajina odbacila prekid vatre: ‘Primirje tek kad napustite naš teritorij‘
Mikhajlo Podoljak, viši pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, odbacio je poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina na privremeni prekid vatre tijekom obilježavanja pravoslavnog Božića, prenosi Guardian.
Kremlj je ranije priopćio da je Putin naredio svom ministru obrane Sergeju Šojguu da uvede 36-satno primirje duž cijele crte dodira u Ukrajini od sutra u podne do ponoći 7. siječnja.
Ukrajina "ne napada strane teritorije i ne ubija civile" i "uništava samo pripadnike okupacijske vojske na svom teritoriju", napisao je Podoljak na Twitteru.
Rekao je da će "privremeno primirje" biti moguće tek kada Rusija napusti teritorij koji je okupirala u Ukrajini.
On je, kako piše Bloomberg, sugerirao da ponuda predstavlja "licemjerje", a ranije je odbacio prijedlog Patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila o prekidu vatre kao “ciničnu zamku i element propagande”.
Putin naredio privremeni prekid vatre za pravoslavni Božić
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je za petak i subotu privremeni prekid vatre u Ukrajini povodom obilježavanja pravoslavnog Božića, prenosi Bloomberg. Za sada na taj potez nema odgovora ukrajinskih dužnosnika. Putin je takvu naredbu izdao ministru obrane Sergeju Šojguu, kako prenosi Sky News.
Ruska vojska pridržavat će se 36-satnog prekida vatre u Ukrajini od podneva 6. siječnja do ponoći 7. siječnja. Mnogi pravoslavci, uključujući one koji žive u Rusiji i Ukrajini, slave Božić 6. i 7. siječnja.
Službeno priopćenje Kremlja objavljeno na aplikaciji Telegram glasi: "Upute predsjednika Ruske Federacije Oružanim snagama Ruske Federacije. Uzimajući u obzir apel Njegove Svetosti Patrijarha Kirila, nalažem ministru obrane Ruske Federacije da od 12:00 sati 6. siječnja 2023. do 24:00 sata 7. siječnja 2023. uvede prekid vatre duž cijele crte dodira između stranke u Ukrajini. Na temelju činjenice da veliki broj građana koji ispovijedaju pravoslavlje živi u područjima borbenih dejstava, pozivamo ukrajinsku stranu da proglasi prekid vatre i omogući im da prisustvuju bogoslužju na Badnjak, kao i na Dan rođenja Hristovog. Krista".
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ranije u četvrtak je pozvao Putina da raspiše jednostrani prekid vatre u Ukrajini, dok se Moskva drži svog stava da Kijev prvo treba popustiti. To je prvi put da je Erdogan, važan Putinov saveznik, pozvao ruskog predsjednika da njegove snage obustave borbe bez obveze Ukrajine da će učiniti isto.
Erdogan je u četvrtak razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Putin Erdoganu: Ukrajina mora priznati gubitak teritorija, tek onda dijalog
Predsjednik Vladimir Putin rekao je turskom predsjedniku Tayyipu Erdoganu u četvrtak da je Rusija otvorena za dijalog o Ukrajini, no da Kijev mora prihvatiti gubitak teritorija na koji Rusija polaže pravo, priopćio je Kremlj.
"Vladimir Putin potvrdio je otvorenost Rusije za ozbiljan dijalog, pod uvjetom da kijevske vlasti ispune dobro poznate i više puta izrečene zahtjeve i uzmu u obzir nove teritorijalne realnosti", priopćio je Kremlj.
Putin je uz to "potvrdio destruktivnu ulogu Zapada koji isporučuje oružje Kijevu, pruža informacije i smjernice", priopćio je Kremlj.
Predsjednici su također razgovarali o nizu energetskih pitanja, uključujući stvaranje plinskog čvorišta u Turskoj i izgradnju nuklearne elektrane Akkuyu, dodao je Kremlj.
Erdogan i ruski predsjednik više su puta razgovarali otkako su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu u veljači.
Turska je djelovala kao posrednik uz Ujedinjene narode u postizanju dogovora koji dopušta izvoz žitarica iz ukrajinskih luka.
Prema Kremlju, Putin je još jednom rekao Erdoganu da treba ukinuti sve prepreke ruskom izvozu hrane i gnojiva, koje Rusija vidi kao dio sporazuma o žitaricama.
Ukrajina od Zapada traži tenkove
Ukrajinski i ruski vojnici vode bitke u istočnim dijelovima zemlje u pokušaju Kijeva da se odupre okupacijskim snagama, dok predsjednik Volodimir Zelenski od Zapada traži tenkove.
Prema ukrajinskim izvorima, ruske snage su usredotočene na ofenzivu u Bahmutu, u Donecku, no njihovi su napadi u Avdiivki i Kupjansku bili neuspješni.
Guverner susjedne oblasti Luhansk je u međuvremenu objavio da ukrajinske snage "korak po korak" vraćaju osvojena područja pod svoju kontrolu, ali je dodao da to "ne ide brzo".
Luhansk and Doneck su dio područja Donbasa, središta ukrajinske industrije, čije su dijelove 2014. zauzeli proruski separatisti.
Rusija je u rujnu nakon referenduma proglasila Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižiju dijelom svog teritorije, no ne kontrolira u potpunosti niti jedno od tih četiriju područja.
Bahmut, oko kojeg se vode borbe, smješten je na strateškom potezu između Donecka i Luhanska. Od predratnog broja od 75.000 stanovnika, u gradu ih je ostalo 10.000. Ako padne, to bi ruskim snagama omogućilo napredovanje prema dva veća grada, Kramatorsku i Slovjansku.
Guverner Luhanska Serhij Hajdaj je rekao da očekuje eskalaciju borbi na istočnoj fronti gdje su temperature sve niže i tlo se smrzava.
"Tada će se otvoriti prilika za teško naoružanje", rekao je guverner.
Zelenski od zapada traži teško naoružanje i tenkove. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je obećao laka oklopna borbena vozila AMX-10 RC, no Zelenskij uzvraća da "nema racionalnog razloga zašto Zapad još uvijek nije poslao tenkove".
Kijev inzistira da im se pošalju teža borbena vozila poput tenkova Abrams i njemačkih tenkova Leopard.
SAD je u srijedu potvrdio da razmatra slanje borbenih vozila Bradley, no predsjednik Joe Biden nije spreman poslati Abramse.
Spreman je, međutim, na novi vojni paket pomoći u vrijednosti 21,3 milijarde dolara.
U arsenalu ukrajinske vojske su zahvaljujući SAD-u protuzračni projektili Stinger, protutenkovski projektili Javelin, raketni sustavi HIMARS i raketni projektili zemlja zrak NASAMS.
Obećani su im i raketni sustavi Patriot te dronovi.
Dvoje mrtvih u Donjecku
Pavlo Kirilenko, ukrajinski guverner Donjecka, objavio je ažurirani status u kojem kaže da su dvije osobe poginule u ruskoj vatri u posljednja 24 sata.
- Na donjeckoj strani najviše su pogođene Kurakhove, grad je pogođen s nekoliko granata. Oštećeno je šest privatnih kuća, dvije trgovine i oprema na infrastrukturnom objektu. Marinka je bila izložena intenzivnom granatiranju, a ujutro su zabilježeni izolirani zračni napadi na stari dio Avdiivke. Zasad nema žrtava.
Dvije osobe su poginule u smjeru Horlivka, a jedna osoba je ozlijeđena u Bahmutu. U Chasiv Jaru je uništena zgrada, oštećene su još četiri kuće i zgrada bolnice. U Soledaru je oštećena peterokatnica, no nema ozlijeđenih - napisao je na Telegramu.
Zelenski kritizirao Zapad
Zapadni saveznici spremni su isporučiti Ukrajini oklopna borbena vozila, no ne i veće tenkove koje je tražila za borbu protiv Rusije, javlja Reuters.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je jučer u telefonskom razgovoru ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će njegova vlada poslati laka borbena oklopna vozila AMX-10 RC kao pomoć u ratnim naporima. Macron je naglasio da će to biti prva zapadna oklopna vozila isporučena Ukrajini, dok je ranije u listopadu Australija Kijevu poslala svojih 90 oklopnih vozila Bushmaster, koja su otporna na nagazne mine i vatru iz malog oružja.
Zelenski je zahvalio Macronu u večernjem obraćanju naciji i rekao da Ukrajina treba oružje i od drugih saveznika.
"Ovo je nešto što šalje jasan signal svim našim partnerima. Nema racionalnog razloga zašto Ukrajina još nije opskrbljena zapadnim tenkovima", rekao je.
Biden potvrdio da se Ukrajini razmatra slanje borbenih vozila Bradley
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da se razmatra slanje oklopnih borbenih vozila Bradley u Ukrajinu, što je dio još jednog paketa pomoći u naoružanju, koji će biti objavljen idućih dana.
"Da", odgovorio je Biden na pitanje je li ta opcija "na stolu".
Bradley je oklopno vozilo s moćnim naoružanjem, koji američka vojska koristi od sredine 1980-ih godina. SAD raspolažu tisućama Bradleyja, a neki od njih zasigurno bi pomogli Ukrajincima u borbi protiv ruske invazije.
Nije poznato koliko je Bradleyja namijenjeno Ukrajini, no Sjedinjene Države pripremaju još jedan paket pomoći u naoružanju koji bi mogao biti objavljen sljedećih dana, piše Reuters i navodi da Bidenov potez, međutim, nije slanje tenkova Abrams, što su Ukrajinci tražili.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao u američkom Kongresu da deseci milijardi dolara pomoći koje je ta institucija odobrila za pomoć Ukrajini u borbi protiv ruske invazije nisu milosrđe, već ulaganje u globalnu sigurnost. Naime, SAD je dosad poslao Kijevu pomoć u vrijednosti oko 21,3 milijarde dolara, a kako piše Reuters, u Ukrajinu stiže sve moćnije oružje.
U počecima su to, između ostaloga, bili protuzračni sustavi Stinger, protutenkovske rakete Javelin, a kako je rat napredovao i potrebe Ukrajine se mijenjale, na red su došli i složeniji sustavi naoružanja, uključujući topničke raketne sustave visoke mobilnosti (HIMARS), kao i napredne sustave protuzračne obrane (NASAMS).
Također, SAD su obećale da će Ukrajini poslati i Patriot, jedan od najnaprednijih američkih sustava protuzračne obrane.
Reuters piše da američka vojska radi na "umirovljenju" flote Bradley, a s ciljem modernizacije s industrijom surađuje na izradi zamjene.
Inače, hrvatska Vlada je krajem siječnja prošle godine prihvatila ponudu Vlade SAD-a o donaciji 89 borbenih vozila pješaštva Bradley te obnovi i dovođenju u operativno stanje 62 ta vozila. Kad se odbije američka donacija od 51,1 milijun dolara, Hrvatska će u razdoblju od 2023. do 2027. godine ta vozila platiti 145,3 milijuna dolara, objavljeno je tad.