Njemačka je navodno pozvala na preispitivanje važećih ugovora Europske unije zbog straha da bi potencijalno članstvo Ukrajine moglo pomaknuti ravnotežu moći od Berlina, otkriva Telegraphov dopisnik iz Bruxellesa Joe Barnes.
Visoki diplomatski izvor rekao je Telegraphu da je njemački kancelar Olaf Scholz pokrenuo to pitanje na nedavnom sastanku s kolegama iz EU u Bruxellesu i pozvao na promjenu ugovora prije nego što se Kijevu dopusti službeno pridruživanje, koje bi doduše na dnevni red moglo doći puno godina nakon okončanja rata, što također nije na vidiku.
Ako Ukrajina postane punopravna članica, bila bi peta po članica EU po broju stanovnika, ali i najsiromašnija, pokazuje analiza Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
Unatoč slavlju 'na van' oko ukrajinske kandidature za članstvo u EU, to je ipak izazvalo zabrinutost iza zatvorenih vrata.
Prema sadašnjem sustavu glasovanja u europskom bloku, koji uzima u obzir broj zemalja koje glasuju i njihovo stanovništvo, Kijev bi imao devet posto ukupnih ovlasti EU.
Ravnoteža snaga
Kombinacija tih ovlasti s bliskom saveznicom Poljskom učinila bi ovaj par moćnijim od Njemačke, najveće i najbogatije države EU. Dovođenje drugih srednjoeuropskih i istočnoeuropskih saveznika komotno bi stvorilo većinu unutar bloka - moćniju čak i od tradicionalne francusko-njemačke baze moći.
- Ovo bi pomaknulo ravnotežu snaga unutar EU dalje od Njemačke i Francuske više prema srednjoj i istočnoj Europi, gdje bi te zemlje, zajedno s nordijskim zemljama, po prvi put postale značajniji blok u smislu glasačke moći - smatra Dr. Nicolai von Ondarza, s Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
Scholz želi da se sustav glasovanja rekonfigurira kako bi se osiguralo da se blokovi moći zemalja EU ne mogu formirati s namjerom osiguravanja dodatnih sredstava od svojih bogatih zapadnih saveznika.
Njemački čelnik, koji je u više navrata kritiziran zbog svog oklijevanja u podršci Ukrajini, želi da se nacionalni veto ukine, piše Telegraph.
Promjena glasačkog sustava
Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je ranije govorio o potrebi promjene glasačkog sustava kako bi se spriječilo da ambicije njegove zemlje osujete manje članice EU.
Podsjetimo, Ukrajina je podnijela zahtjev i dobila status kandidata za pridruživanje EU u rekordnom roku nakon ruske invazije 24. veljače.
Očekuje se da će proces trajati desetljećima jer Kijev mora provesti pravosudne, ekonomske, demokratske i antikorupcijske reforme kako bi bio u skladu s pravilima i vrijednostima Europske unije.
Ali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi da se proces ubrza.
- Naš put do članstva ne bi trebao trajati godinama ili desetljećima - rekao je Zelenski ovaj tjedan.
- Moramo brzo savladati ovaj put - naglasio je ukrajinski predsjednik.
Nema sumnje kako će njegovi komentari izvršiti pritisak na čelnike EU.
Nijemci nisu jedini
Iako je kandidaturu Ukrajine za članstvo podržalo svih 27 država članica EU, Njemačka nije jedina koja potiho iskazuje zabrinutost.
Navodno se i Portugal pita treba li Ukrajina biti dobrodošla u Europsku uniju, s obzirom na stanje njezina gospodarstva, otkrio je jedan izvor za Telegraph.
Prema predratnim izračunima, ukrajinsko gospodarstvo bilo bi najgore u EU, ako bi se pridružili Europskoj uniji. To bi natjeralo Portugal da po prvi put postane neto uplatitelj u proračun, što znači da bi uplatili više nego što dobiju natrag u financiranju EU. Češka bi također bila osuđena na istu sudbinu.
U tjednima koji su prethodili odluci EU da poželi dobrodošlicu Ukrajini, Kijev je utrošio stotine sati u diplomatske razgovore, a sve kako bi uvjerio države članice da neće zlorabiti svoje ovlasti.
No, zabrinutost Francuske i Njemačke primijetili su i najviši ukrajinski diplomati kada su pregovori započeli.
- Pokušavaju kreativno razmišljati o tome kako se procesi donošenja odluka mogu pojednostaviti. Ne žele neutralizirati Ukrajinu, nego izbjeći moguće komplikacije - rekao je visoki ukrajinski diplomat.
Ukrajinac je inzistirao na tome da Kijev neće namjerno pokušati stvoriti novi blok unutar EU kako bi pomaknuo ravnotežu prema istočnoj i srednjoj Europi.
- Pošteno je da moramo pripremiti naše institucije i političku klasu za proizvodnju dužnosnika koji će ovdje raditi na odgovarajućoj razini. Ovo je vrlo važno pitanje, jer kada Ukrajina dođe do ove točke, bit će važno da pridonosi, a ne da dodatno komplicira situaciju - zaključuje ukrajinski diplomat za Telegraph.