Nade da bi Švedska na summitu NATO u Vilniusu 11. i 12. srpnja mogla sudjelovati kao punopravna članica su pokopane. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je u srijedu na povratku iz posjeta Azerbajdžanu, kako prenose turski mediji, poručio da neće prihvatiti članstvo Švedske u Savezu. Prema njegovim riječima ta nordijska zemlja još nije učinila dovoljno u ispunjavanju turski zahtjeva borbe protiv terorizma. Spekuliralo se da bi Ankara mogla ratificirati švedski zahtjev prije summita, ali to je sada Erdoğan odbacio navodeći da ni na summitu neće podržati jedinu nordijsku zemlju koja nije članica Saveza.
Kako prenosi agencija Anadolu, turski je predsjednik prenio da je Jensu Stoltenbergu, glavnom tajniku NATO, na posljednjem sastanku rekao da Švedska mora razbiti sve aktivnosti terorističkih organizacija. Riječ je kurdskim skupinama čije su članice i članovi, često, pobjegli pred neopravdanim progonom turskog represivnog aparata.
Dodao je i da je turskom predstavniku na sastanku, koji se u srijedu održavao u Ankari i na kojem su Turska, Švedska, Finska i NATO raspravljali o dosadašnjim koracima koje je poduzela Švedska u ispunjavanju turskih zahtjeva, dao naputak da tako definira stav. Dakle, sastanak je unaprijed bio osuđen na propast.
Turska je nedvojbena strategijska vrijednost Saveza, ali je sve više politički remetilački faktor. Erdoğan je svjestan da ne može vršiti pritisak na SAD koji ga je, zbog vojne suradnje s Rusijom izbacio iz programa novog borbenog zrakoplova F-35, ali zato može snagu pokazivati na strategijski sada i dugoročno važnom pitanju ulaska Švedske u članstvo Saveza. Ne treba dvojiti da sultan uživa u tom položaju kad zemlji s razvijenim standardima demokracije nameće promjenu zakona kako bi je pustio u NATO. I onda ju ne pusti jer “teroristi prosvjeduju ulicama”. Čudi se kako smiju, iako po švedskim zakonima nisu teroristi, a velika većina i nije. Sramotno ponašanje članice koja je svjesna vlastite važnosti pa se poigrava Savezom i njegovim imperativima.
Otvorio je tako Erdoğan prostor mađarskom premijeru Viktoru Orbánu da se i on ponaša drčno pa njegovi minioni drže lekcije Švedskoj jer “nije lijepo govorila o mađarskoj demokraciji”.
Istodobno se nastavljaju pripreme summita na kojem bismo trebali saznati ime nove glavne tajnice ili tajnika. Posljednjih je dana u prvi plan iskočila danska premijerka Mette Fredriksen koja je, nakon nedavnog posjeta Bijeloj kući, velik dio razgovora s novinarskim zborom potrošila opovrgavajući interes za čelno mjesto u NATO. Nije uspjela uvjeriti ni njih ni poljsku vladu koja je odmah skočila, kako prenosi The Wall Street Journal, protiv njezine kandidature. Opiru se, tvrde, jer Danska nije dosegla traženih 2% BDP-a obrambenih izdvajanja, ali stvarno žele da na čelo Saveza dođe osoba s istoka zbog ruske prijetnje. U međuvremenu je američki predsjednik Joe Biden rekao da se ne bi protivio Britancu što je podiglo izglede Bena Wallacea, sadašnjeg ministra obrane Ujedinjene Kraljevine koji je zainteresiran do te mjere da je već objavio i program rada. Foreign Policy i dalje u igri drži i Ursulu von der Leyen, predsjednicu Europske komisije iako je ona prijedlog odrješito odbacila, a stalna je kandidatkinja estonska željezna lady, premijerka Kaja Kallas. Džoker bi mogla biti zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland.
Ako sukob bude preburan, a SAD ne stane čvrsto iza ikoje kandidatkinje ili kandidata, nije isključeno ni da se Stoltenbergu produlji mandat kao prošle godine.
Karine Jean-Pierre, glasnogovornica Bijele kuće, rekla je da je Stoltenberg napravio "fantastičan posao" da okupi NATO. I dodala da Biden "još nije donio nikakvu odluku" o nasljedniku.