Europski sud za ljudska prava, unatoč žestokim naporima europskih vlada da to spriječe, započeo je danas postupke u dvije od ukupno 11 tužbi koje su mu stigle vezano uz klimatske promjene.
To je prvi put da Europski sud raspravlja u predmetima vezanim za globalno zatopljenje, a njegove odluke bit će obvezujuće za svih 46 zemalja nad kojima taj sud ima ingerenciju.
Tužitelji, ukratko, u svim slučajevima tvrde da državne vlasti nisu poduzele sve što je u njihovoj moći kako bi zaustavile globalno zagrijavanje na temperaturi od najviše 1,5°C iznad predindustrijskih temperatura te smanjili emisije stakleničkih plinova, zbog čega su im ugrozile zdravlje i skratile temeljno ljudsko pravo na život.
Presude Europskog suda u ovim slučajevima očekuju se do kraja godine i već sada se smatraju povijesnim jer će - bez obzira u čiju korist bile - imati ključan utjecaj na budućnost. Budu li donesene u korist tužitelja, to bi moglo značiti stotine novih tužbi i žestok pritisak na vlade i industrijalce da doista postave obuzdavanje klimatskih promjena u centar pozornosti, ispred kapitala i kratkoročnih ciljeva. Očito želeći spriječiti takav razvoj događaja, u proteklim mjesecima lobisti su uložili znatan napor kako bi spriječili i samo pokretanje postupaka te uvjerili Europski sud da za tužbe nema osnove pa ih treba odbaciti.
No, Europski je sud odbacio samo dvije od 11 tužbi, proglasivši ih nedopuštenima, a za druge pokreće postupke: za dva slučaja postupci su počeli u srijedu, za treći slučaj - u kojem je među tuženima i Hrvatska - postupak će početi nakon ljeta, a za preostalih šest odlučivat će se tek nakon presuda za prva tri slučaja. Tijekom procedure koja je prethodila samom saslušanju već je desetak europskih vlada steklo status "treće zainteresirane strane".
Prvi slučaj pokrenulo je 2000 umirovljenica prosječne dobi od 73 godine iz Švicarske, a njihove su se predstavnice, uz aktiviste Greenpeacea, na dan saslušanja okupile ispred sjedišta Suda u Strasbourgu. Tvrde da švicarske vlasti nisu poduzele ozbiljne napore u borbi s klimatskim promjenama koje utječu na sve, no osobito na zdravlje i život starije populacije koja najlošije reagira na ekstremne vrućine, koje su očekivana posljedica klimatskih promjena kojima pridonosi aktualna klimatska politika švicarske vlade. Kao dokaz Sudu su dostavile svoje medicinske kartone: svima je dijagnosticirano otežano disanje, mučnina te gubitak svijesti tijekom toplinskih udara.
Švicarsku su, podsjetimo, lani pogodili toplinski valovi, zbog kojih je starijim građanima preporučeno da ne napuštaju dom punih 11 tjedana.
- Morala sam prekinuti sa svim svojim aktivnostima i čekati, sa spuštenim roletama i uključenom klimom, da prođe toplinski val kako bih se vratila normalnom životu. To je bio klimatski lockdown, gori od onog zbog covida - rekla je Marie-Eve Volkoff (85), a prenosi Deutsche Welle.
Prije nego što su se obratile Europskom sudu, umirovljenice su se šest godina neuspješno borile na domaćim sudovima koji su utvrdili da klimatske promjene mogu naštetiti zdravlju, ali da se to ne može dovesti u izravnu vezu sa zdravstvenim stanjem tužiteljica.
- Prizna li Europski sud da klimatski propusti krše prava pojedinaca na život i normalan obiteljski život, onda to postaje presedan u svim državama članicama Vijeća i potencijalno u cijelom svijetu. Ulozi su iznimno visoki - rekla je za AFP Corinne Lepage, bivša francuska ministrica ekologije i jedna od odvjetnica u "francuskom slučaju", drugom slučaju o kojem je u srijedu počelo saslušanje na Europskom sudu.
Riječ je o postupku koji je pokrenuo Damien Carême, zastupnik Europskog parlamenta iz francuske Zelene stranke, zbog "odbijanja francuskih vlasti da implementira ambicioznije mjere za zaustavljanje klimatskih promjena" koje kao posljedicu imaju kršenje prava na život i dom. Carême je započeo pravnu bitku još 2019. kad je bio načelnik općine Grande-Synthe u sjevernoj Francuskoj, tvrdeći da je ugroženo njegovo pravo na dom jer su znatno povećani rizici da će mu kuću odnijeti poplava. Na temelju njegovih postupanja nacionalno Državno vijeće već je naredilo Francuskoj da poduzme dodatne napore i smanji emisiju stakleničkih plinova tako da do 2030. bude 40 posto niža od razine zabilježene 1990.
Treći slučaj koji će sigurno biti raspravljen ove godine, vjerojatno nakon ljeta, jest "portugalski slučaj", u kojem šest djevojaka i mladića u dobi od 10 do 23 godine tuže Portugal i još 32 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska, optužujući ih da se ne drže Pariškog klimatskog ugovora zbog čega je ugroženo njihovo pravo na život, njihovo pravo na fizičko i psihičko zdravlje, koje je ugroženo sve češćim požarima i zabranom izlaska iz kuće, te smatraju da će zbog današnjeg nečinjenja upravo njihove generacije iskusiti najgore posljedice klimatskih promjena.
Pariški klimatski ugovor, koji je obvezujuć za sve države potpisnice i na snazi je od 2016., postavio je nekoliko ključnih ciljeva, među kojima je i ograničavanje porasta temperature na najviše 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad razina iz predindustrijske ere: projekcije pokazuju da bi povećanje temperature iznad tog praga izazvalo ekstremne suše, toplinske udare i oborine, koji će dovoditi do katastrofalnih požara i poplava.