MACRONOVA IDEJA

‘Ne želimo suomizaciju Ukrajine! Jako dobro se sjećamo što su radili ‘domaći Rusi‘ ovdje...‘

Fince ideja ‘suomizacije‘ kao rješenja za pitanje Ukrajine podsjeća na vrijeme ‘Hladnog rata‘, kada su bili pod jakim utjecajem Mosve

Helsinki/Ilustracija

 Alessandro Rampazzo

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prije nekoliko je dana, prilikom svojih diplomatskih napora u vezi smirivanja ukrajinske krize, spekulirao o tome da bi možda "suomizacija" Ukrajine moglo biti rješenje napetosti između Moskve i Kijeva, ali i Rusije i Zapada općenito kada je pitanje Ukrajine u pitanju.

Macron je upotrijebio izraz ‘finlandization‘, što bi na hrvatskom bilo ‘finlandizacija‘, ali može se koristiti i pojam ‘suomizacija‘, prema finskom nazivu Finske - Suomi. Finska je, naime, bila neutralna tijekom ‘Hladnog rata‘, odnosno nije pristupila ni NATO-u ni tadašnjem sovjetskom Varšavskom paktu. Macronova izjava i u samoj je Finskoj imala odjeka.

Desetljećima je Finska opstajala kao neovisna i neokupirana demokracija u sjeni Sovjetskog Saveza, omogućavajući Kremlju golem utjecaj na njezinu vlastitu politiku, priklanjajući se time vrlo osjetljivoj, delikatnoj neutralnosti tijekom ‘Hladnog rata‘. Taj se model - u diplomatskim krugovima poznat kao ‘suomizacija‘ (finlandizacija) - sada spominje kao moguće rješenje ukrajinske krize, što je ideja koja bi učinkovito neutralizirala njezin suverenitet i vjerojatno Rusiji omogućila novu sferu utjecaja na Kijev za novo doba, piše The New York Times.

No, za Fince, a kamoli ne za Ukrajince, to nije ideja koja bi ih lako privukla pregovaračkom stolu, jer podsjeća na onu vrstu imperijalne politike koja je nekoć svela manje europske nacije na pijune u velikoj igri nad kojom nisu imali kontrolu. Kada se Fince pita što misle o ‘suomizaciji‘, pripadnici starije generacije mogli bi prema onome tko pita uputiti pogled iskosa, a mladi dobaciti ravnodušni pogled o tom pojmu, koji za mnoge sada pripada prošlosti.

"Za Fince to ima negativan prizvuk", kaže Mika Aaltola, vanjskopolitički stručnjak i ravnatelj Finskog instituta za međunarodne poslove. "To ima veze s vrlo teškim razdobljem u finskoj povijesti". Dok je tadašnja politika Helsinkija pomogla toj naciji da izbjegne sudbinu zemalja srednje i istočne Europe, koje su zapravo bile okupirane kao dio sovjetskog bloka, neovisnost Finske imala je cijenu u obliku jake autocenzure i ruskog vanjskoj utjecaja.

Finska pazi da ne provocira Putina bez potrebe

To se dramatično promijenilo nakon završetka ‘Hladnog rata‘ prije više od 30 godina, čime je ‘suomizacija‘ postala zastarjeli pojam koji se više ne odnosi na Finsku, a smatra se čak i nekom vrstom uvrede. Današnja Finska članica je Europske unije, koristi valutu euro i posluje sa SAD-om i Europom pod vlastitim uvjetima. Hvaljena je zbog niske razine korupcije i velikodušne države blagostanja te je duboko zapadnjački orijentirana i njeguje jako partnerstvo s NATO-om, iako nije članica tog saveza.

Ruska prijetnja Ukrajini potaknula je Fince da otvorenije nego prije raspravljaju o tome ima li članstvo u NATO-u smisla za njih, a nekoć nadmoćna oporba toj opciji sve je tanja. No, Finci su također posve svjesni da imaju vrlo osjetljiv odnos s Rusijom te paze da ne provociraju nepotrebno ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako, daleko je to od ustupaka koje joj je nametala Moskva tijekom ‘Hladnog rata‘.

Ipak, pojam i model je ponovno aktualiziran ovog tjedna, kada je francuskog predsjednika novinar u Moskvi upitao je li ‘suomizacija‘ moguće rješenje za Ukrajinu. On je odgovorio: "Da, to je jedna od opcija na stolu". Francuski predsjednik kasnije se pokušao pdmaknuti od vlastite primjedbe. No, sjeme ‘suomizacije‘ je posijano u mašti nekih promatrača zbivanja oko Ukrajine.

"I dalje je teško raspravljati o tome", kaže 45-godišnja Elena Gorškow, sindikalna dužnosnica na snijegom prekrivenom Senatskom trgu u Helsinkiju. Posvuda su simboli utjecaja Rusije, koja je vladala Finskom od 1809. do 1917. godine. Tu je kip cara Aleksandra II., zgrade vladinih ureda i helsinška katedrala izgrađena u stilu Sankt Petersburga. Na kantama za smeće mogu se vidjeti žuti plakati na kojima piše "Achtung, Russia" ili "Čuvaj se Rusije", s Putinovim licem umjesto lubanje prekriženim kostima.

image

Vojnici NATO-a/Ilustracija

Artur Widak

Elena Gorškow je kći oca Rusa i majke Finkinje. Odrasla je s Fincima koji su, kaže, sumnjičavi prema njezinom ruskom imenu, a da njezina majka još uvijek odbija govoriti o politici kada je Rusija u pitanju.

U Helsinškoj središnjoj knjižnici Oodi, 69-godišnji Matti Hjerppe kaže da ga ponovno spominjanje pojma ‘suomizacija‘ nasmijava. "Stalno se pojavljuje. Uvijek se događaju iste stvari", kaže Hjerppe, misleći na sklonost i porive Rusije da širi svoj utjecaj na zemlje duž svojih granica.

‘Uvođenje koncepta u Ukrajinu ubrzalo bi njegov povratak u Finsku‘

Izraz, koji su izvorno skovali Nijemci 60-ih godina prošlog stoljeća (Finlandizierung), zadnji se puta pojavio 2014. godine, tijekom ruske invazije na Krim, kada su ga stari akteri ‘Hladnog rata‘ i tom prilikom predložili kao moguće rješenje. "Trebali bi zauzeti stav usporediv s onim u Finskoj", napisao je Henry Kissinger za Washington Post, dok je Zbigniew Brzezinski ocijenio: "Finski model idealan je za Ukrajinu".

No, Finci smatraju da taj model predstavlja nagradu za političare koji su se bavili realiziranjem raznih ruskih zahtjeva, progonili one koji su se opirali ruskom utjecaju te ustrojili strukturu tajnih operativaca u zemlji, "domaćih Rusa", koji su blisko surađivali s finskom elitom.

Hjerppe, umirovljeni knjižničar, kaže da ga je taj izraz također i "pomalo plaši", objašnjavajući kako se tijekom ‘Hladnog rata‘ autocenzura proširila od najviših državnih razina moći do dnevnih soba finskih obitelji. Prisjetio se da je kao mladić gajio negativne osjećaje prema Rusiji, ali je to držao za sebe. Iako su mladi ljudi više voljeli satove engleskog jezika u odnosu na ruski te stavljali američke traperice ispred sovjetskih standarda, otvoreno kritiziranje Rusije, iako nije bilo protuzakonito, bilo je tabu.

Tek 60-ih godina, tijekom ruske okupacije tadašnje Čehoslovačke, gdje je njegova obitelj ljetovala, a on pohađao ljetni kamp, Hjerppe je shvatio da njegov otac - vidno zabrinut, iako je bio komunistički ministar u finskoj vladi - dijeli slične osjećaje. "Shvatio sam da moji roditelji ne vole Sovjetski Savez", rekao je Hjerppe.

Mika Aaltola ne misli da bi ‘suomizacija‘ bila dobra za Ukrajinu, kao niti za Finsku, te iako ističe da je to razdoblje čvrsto zaključano u povijesti zemlje, upozorava da bi ponovno uvođenje tog koncepta u drugoj Rusiji susjednoj državi moglo samo ubrzati njegov povratak i u samu Finsku. "Finci razumiju da ono što se događa u Ukrajini, ne ostaje samo u Ukrajini", rekao je.

SSSR je 1939. gledao kako pregaziti Finsku, no malobrojne finske snage su mjesecima pružale otpor moćnoj Crvenoj armiji. Staljin je na kraju pobijedio u tzv. Zimskom ratu i zauzeo 11 posto teritorija zemlje, no Sovjeti nikada nisu okupirali zemlju i Finska je zadržala svoju neovisnost. Za razliku od Švedske, koja se velikim dijelom razoružavala, Finska je i dalje dobro naoružana, a nedavno je naručila 64 borbena zrakoplova F-35 iz SAD-a. Posjeduje vojsku od 180.000 ljudi i snažnu odlučnost cijele nacije da se obrani od prijetnji.

Otvorena rasprava o NATO-u

Emilia Kullas, voditeljica organizacije Finnish Business and Policy Forum, kaže da su Finci danas daleko otvoreniji za raspravu o temi NATO-a te da čuju što njihovi političari imaju reći o tome, dijelom zbog ruske agresivnosti. "Činjenica da razgovaramo o NATO-u je nova", navodi Kullas. No, to je još uvijek osjetljiva tema o kojoj finski političari često odbijaju raspravljati, kako bi zadržali ravnotežu između NATO-a i Rusije.

U siječnju je finska liberalna premijerka Sanna Marin izjavila za Reuters kako je "vrlo malo vjerojatno" da će Finska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u tijekom sadašnjeg njezinog mandata. Konzervativci su je tada ocijenili naivnom, no politički analitičari kažu da je to možda bio lukav potez kako bi se potkopala upotreba NATO-a kao političkog pitanja od strane njezinih kritičara.

Svaka sugestija ‘suomizacije‘ u Finskoj ostaje tabu. Godine 2014. finski ministar zaštite okoliša podnio je ostavku nakon što je bio napadnut za uvredu zemlje jer je ukazao na odluku vlastite vlade da davanjem zelenog svjetla za rusku gradnju nuklearnog reaktora kao da ispunjava zahtjeve Moskve i vraća se na koncept ‘suomizacije‘.

Izraz je možda sada na umu onima koji traže rješenje za ukrajinsku krizu, no u Finskoj ništa od toga nije svima dobro poznato. "Čula sam izraz ‘suomizacija‘ sinoć u vijestima u 22 sata", rekla 35-godišnja Marleene Rytioja. "Čula sam taj izraz u školi, ali ne znam što znači".

Kaže kako joj se čini da ima negativnu konotaciju, ali da se ideja o tome da Rusija određuje bilo što u njezinu životu čini potpuno stranom njezinoj stvarnosti. "Osjećam se zapadnjakinjom, naravno. Mi nismo Rusi", kaže Rytioja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. rujan 2022 15:39