PREOKRET NA ZAPADU

Nato članice Kijevu bi mogle poslati moderne tenkove: Spominje se količina, ali i idealni model

Do sada su članice NATO-a slale svoje zastarjele primjerke sovjetske tehnologije koje Ukrajinci znaju i koristiti i održavati

Tenk Leopard 2A4 Oružanih snaga Finske

 Hannu Mononen/Alamy/Alamy/Profimedia/Hannu Mononen/Alamy/Alamy/Profimedia

Iznenadni uspjeh ukrajinske kontraofenzive u harkivskoj oblasti ponovno je na stol vratio pitanje slanja zapadnih tenkova ukrajinskim oružanim snagama - pitanju koje je NATO stavio po strani još na summitu u svibnju, kada je odlučeno da NATO države neće slati svoje moderne tenkovske sustave ni borbena vozila Kijevu.

Mnogo je razloga zašto Sjedinjene Države i druge NATO države nisu htjele donirati svoje moderne tenkove i borbena vozila Ukrajini. Jedan od primarnih bila je zabrinutost zbog mogućeg prizora zapadnih tenkova i borbenih vozila kako prelaze rusku granicu - scene koja bi, procjenjuju u NATO-u, gotovo sigurno dovela do eskalacije sukoba i potencijalno i izravno u rat uvukla cijeli NATO.

Drugi je razlog bio želja da se zaštiti vlastita napredna tehnologija - američki, njemački i drugi zapadni tenkovi opremljeni su modernim sustavima za svjesnost situacije na bojištu, računalima i komunikacijskim sustavima koji djeluju u sklopu čitavog NATO "ekosustava" oružanih sustava, a čije tajne bi mogle dospjeti u ruke Rusije, Kine i drugih rivala ukoliko završe zarobljeni na bojištu.

Treći je razlog praktičan. Do sada su članice NATO-a, od Poljske i Češke do Grčke slale svoje zastarjele primjerke sovjetske tehnologije - tenkove T-72 i oklopna vozila BMP - koje Ukrajinske snage već znaju i koristiti i održavati. Slanje zapadne tehnologije bilo bi znatno kompliciranije od jednostavne obuke tenkovskih posada.

image

Ukrajinci koriste zastarjele tenkove T-72

Miguel Medina/Afp/Profimedia

"Učiti ih kako da voze i pucaju bio je lakši dio posla", prisjetio se za WaPo umirovljeni general William Nash vremena kada je SAD poslao laka oklopna vozila u Saudijsku Arabiju sredinom devedesetih. "Teži dio bio je održavati ih. I dan danas američki podizvođači još uvijek nadgledaju njihovo održavanje", kazao je.

Održavanje američkih tenkova M1 Abrams posebno je problematično jer su umjesto dizelskog motora ovi tenkovi opremljeni plinskom turbinom, poput motora helikoptera, koja zahtijeva posebne vještine mehaničara i značajno različit set alata i rezervnih dijelova od ostalih oklopnih vozila. Slanje vozila čije bi održavanje nadgledali vojni tehničari iz zemalja NATO-a ne dolazi u obzir.

image

M1 Abrams tenk

Speed Media/Alamy/Alamy/Profimedia

Unatoč tim razlozima, na pomolu je promjena političke volje oko ovog osjetljivog pitanja. Ukrajinski vojni zapovjednici redovito su se šalili da je za njih rat u Ukrajini nalik video igri: "Kad god postignemo veliki uspjeh, prelazimo na novi nivo". Pritom misle na činjenicu da je svaki značajni napredak na bojištu pratilo i značajno proširenje liste oružja doniranog sa zapada.

U prvim danima invazije, zapadne države Kijevu su slale samo pješadijsko oružje, ručne antitenkovske projektile, šljemove i pancirke. No, kada je Ukrajinska vojska uspješno odbila napad na Kijev, počela su pristizati ozbiljnija oružja.

Crvena linija NATO-a dugo su bili artiljerijski sustavi, no svojom upornošću i izdržljivošću na bojištu ukrajinske su snage demonstrirale da mogu zaustaviti rusko napredovanje, no da im je potrebna nadmoćna artiljerija kako bi ga preokrenuli.

Najnovija kontraofenziva izvedena je koordiniranim korištenjem starih tenkova i oklopnih vozila koji datiraju iz Sovjetskog Saveza, uz podršku zrakoplova dizajniranih u Sovjetskom Savezu, ali i laka pješadijska vozila koje su donirale pojedine zapadne zemlje, te moćne raketne i artiljerijske sustave koje su poslale Sjedinjene Države, Francuska i Njemačka.

Uspjeh kontraofenzive mogao bi otvoriti "novi nivo" za Ukrajinu i konačno prekinuti tabu slanja najmodernijih tenkova i oklopnih vozila, koji su Kijevo prijeko potrebni kako bi podigao učinkovitost svojeg manevarskog ratovanja - korištenja kombiniranih rodova vojske u brzim, mobilnim napadima poput ovog koji je slomio ruski otpor oko Harkiva.

Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je njemačkom Bildu prije dva dana kako ona misli da bi Europa trebala poslati moderne tenkove Ukrajini. "Ako kažu da im trebaju borbeni tenkovi, onda bismo ih trebali shvatiti ozbiljno i poslati ih", kazala je von der Leyen. "Ja sam za to da europske države Ukrajini pošalju ono što im stvarno treba. Naposljetku, Ukrajinci dokazuju da se mogu obraniti ako imaju odgovarajuća vojna sredstva".

Njezine su riječi ipak njezino osobno mišljenje - Europska komisija ne posjeduje tenkove niti može prisiliti vojske država članica da ih doniraju Ukrajini - no ipak ukazuju na pomak u političkom razmišljanju na zapadu.

Neovisni think tank Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) predložio je prošlog tjedna da Berlin uspostavi plan zajedničkog doniranja Leopard 2 borbenih tenkova Ukrajini - plan koji se, barem na papiru, doima praktičan i izvediv.

image

Tenk Leopard 2

Attila Kisbenedek/Afp/Profimedia/

Njemačka je od 1979. do danas proizvela više od 3600 Leopard 2 tenkova, koji su od tada modernizirani i nadograđivani više puta. Danas se nalaze u arsenalima oružanih snaga čak 13 europskih država: Austrije, Danske, Finske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Norveške, Poljske, Portugala, Španjolske, Švicarske i Turske.

Opremanje Ukrajine oklopnom brigadom od oko 90 Leopard 2 tenkova Ukrajini bi dalo jednu oružano nadmoćnu, visoko mobilnu borbenu postrojbu idealnu za probijanje linija obrane i manevriranje iza neprijateljskih linija. S druge strane, teret te donacije mogao bi se raspršiti na veći broj Europskih država, kako niti jedna ne bi morala donirati više od desetak takvih vozila.

image

Tenk Leopard 2

Attila Kisbenedek/Afp/Profimedia/

Berlin bi potom mogao svima koji su donirali ta vozila nadomjestiti ovu donaciju novim, svježe proizvedenim borbenim vozilima i tenkovima, koji bi se mogli financirati iz obrambenih fondova Europske unije. Raširenost Leopard 2 platforme olakšala bi i logistiku i održavanje, te bi se mogli uspostaviti logistički centri u, primjerice, Poljskoj, Slovačkoj ili Rumunjskoj kako bi ti tenkovi ostali u voznom stanju.

Nedavne izjave dužnosnika SAD-a ukazuju da se Washington ne bi protivio ovakvom scenariju. "Kao što već dugo govorimo, potičemo sve države da donose vlastite suverene odluke o vrsti sigurnosne pomoći koju pružaju Ukrajini", kazala je glasnogovornica Vijeća nacionalne sigurnosti Adrienne Watson. "Cijenimo značajnu sigurnosnu pomoć koju je Njemačka pružila Ukrajini".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. listopad 2022 22:48