Njemački kancelar Olaf Scholz morao je demantirati navode da je odbio sastanak licem u lice s američkim predsjednikom Joeom Bidenom koji je želio razgovarati o ukrajinskoj krizi. Njemački list Der Spiegel izvijestio je da je Scholz prošloga tjedna odbio poziv iz Bijele kuće da u kratkom roku sjedne u zrakoplov za Washington.
Biden je želio izgladiti situaciju vezano za oklijevanje Berlina vezano za mogući odgovor na ratnu prijetnju iz Rusije.
I Bijela kuća i glasnogovornik kancelara demantirali su takvu tvrdnju, no ona bi mogla narušiti jedinstvo Zapada jer najistaknutiji dužnosnici Rusije i Sjedinjenih Država nisu uspjeli postići napredak na razgovorima u Ženevi, piše britanski Telegraph.
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je da su jednoipolsatne konzultacije s Antonyjem Blinkenom, američkim državnim tajnikom, u petak bile konstruktivne i korisne, ali da nisu ispunjeni zahtjevi Rusije. Ipak su se složili da će nastaviti razgovore kako bi pokušali riješiti krizu koja je potaknula strah od vojnog sukoba.
Blinken je izjavio nakon razgovora s Lavrovom da će se Moskva suočiti s "brzim, oštrim i jedinstvenim odgovorom" ako napadne Ukrajinu.
Također je kazao da je Washington pristao dati pisanu izjavu Rusiji nakon što je Moskva zatražila sigurnosna jamstva, među kojima i obećanje da se Ukrajina nikada neće moći pridružiti NATO-u. Lavrov je poručio da će pričekati pisani odgovor Sjedinjenih Država.
- Ne mogu vam reći jesmo li na pravom ili krivom putu. Shvatit ćemo to kada dobijemo američki odgovor na papiru na sve točke našeg prijedloga, rekao je Lavrov.
Blinken je rekao da su razgovori s Lavrovim bili iskreni i sadržajni.
- Nismo danas očekivali velike pomake u razgovorima, ali vjerujem da smo sada na jasnom putu, u smislu međusobnog razumijevanja o zabrinutostima i stavovima, rekao je američki državni tajnik.
Rusija, koja je nagomilala desetke tisuća vojnika blizu granice s Ukrajinom i poslala vojnike u Bjelorusiju na zajedničke vojne vježbe, traži da NATO obeća da neće primiti Ukrajinu u savez i da obustavi svoje širenje na istok. NATO odbacuje ruske zahtjeve. Putin niječe navode da planira napasti Ukrajinu, ali prijeti da će poduzeti neodređene 'vojno-tehničke mjere' ako Zapad ne ispuni njegove zahtjeve.
Rusija je u petak zatražila povlačenje vojnika NATO-a iz dviju članica tog saveza Bugarske i Rumunjske kako bi se smirile napetosti oko Ukrajine, a dvije su zemlje odbacile te "neprihvatljive" zahtjeve.
NATO, SAD, Velika Britanija i europske zemlje odbacuju takve zahtjeve i prijete oštrim ekonomskim sankcijama Putinu, iako ne i izravnom vojnom akcijom, kao odgovor na mogući napad.
No, velika diplomatska kriza razotkrila je podjele unutar NATO-a oko toga koliko daleko treba ići u slučaju takvog napada.
Njemačka je odbila zahtjeve Ukrajine da joj pruži vojnu pomoć te se odupire pritisku iz SAD-a, Velike Britanije i Ukrajine da u slučaju rata razmotri otkazivanje ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj.
Također, Ukrajina je prošloga mjeseca optužila Njemačku da blokira isporuku oružja preko NATO-a.
U međuvremenu je Scholz odbio prijedloge da se u paket sankcija uključi i suspendiranje Rusije iz međunarodnog platnog sustava Swift.
Njemački kancelar, koji se suočava s pritiskom lijeve frakcije u svojoj Socijaldemokratskoj stranci koja gaji tradicionalne simpatije prema Rusiji, navodno je rekao Bijeloj kući da ima druge obveze kada je dobio poziv za razgovore o krizi.
Umjesto toga, Bijela kuća poslala je Blinkena u četvrtak u Berlin kako bi objasnio Scholzu da mora podržati oštre sankcije ako nastavi blokirati isporuke oružja prema Ukrajini, navodi Der Spiegel.
Ranije je William Burns, direktor CIA-e, doletio u Berlin kako bi pokazao Scholzu obavještajne podatke o nagomilavanju ruskih vojnika uz granicu s Ukrajinom.
Francuskog predsjednika Emmanuela Macrona optužili su ovoga tjedna da sabotira napore u smirivanju napetosti kada je rekao Europskom parlamentu da bi EU trebala pokrenuti vlastiti dijalog o sigurnosti s Rusijom.
Le Monde je u petak citirao izvore iz francuske vlade koji tvrde da su Pariz i Berlin zbunjeni zbog 'paničnog' tona koji dolazi iz Washingtona i Londona vezano za raspoređivanje ruskih trupa.
- Možemo vidjeti isti broj kamiona, tenkova, vojnika. Promatramo ista kretanja, ali iz svega toga ne možemo zaključiti da je invazija neizbježna, rekao je izvor za Le Monde, upitavši imaju li možda Britanci i Amerikanci obavještajne podatke zbog kojih dolaze do takvog zaključka.
Izvor ističe da je Francuska "spremna pomoći, ali ne zna što Amerikanci žele napraviti u vojnom smislu", ako dođe do rata.
Biden je u srijedu priznao da bi zapadne zemlje mogle biti podijeljene oko odgovora ako bi Putin pokrenuo 'manji upad" u odnosu na opću invaziju.
Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, odgovorio je na te primjedbe rekavši da nije bilo 'manjih upada' u tu suverenu zemlju.
Britanija je ranije ovog tjedna započela sa zračnim transportom protutenkovskog oružja u Ukrajinu.
Češka i baltičke države priopćile da će Ukrajini poslati oružje, uključujući topničko streljivo.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Wokpe Hoekstra rekao je u petak da će njegova zemlja sa suosjećanjem gledati na sve ukrajinske zahtjeve za oružjem iz NATO-a, iako su u prosincu govorili drugačije.