Stigla je potvrda da je američko ministarstvo vanjskih poslova odobrilo Hrvatskoj moguću prodaju helikoptera Black Hawk. Riječ je o osam novih helikoptera koje je zatražila naša zemlja, a zajedno s opremom i uslugama njihova vrijednost se procjenjuje na nekih 500 milijuna dolara, iako je premijer Plenković tvrdi da će cijena biti ipak nešto niža.
- Helikopteri su uvijek jako korisni, njih ne možete imati previše. Čak i u mirnodopsko vrijeme helikopteri Hrvatskog ratnog zrakoplovstva spašavaju ljude u planinama, tragaju za nestalima na moru, prevoze bolesnike s otoka, u prometnim nesrećama. To je samo u miru, a u ratu je još veća važnost helikoptera. Tako da svaka nabava helikoptera je dobrodošla, poručio je vojni analitičar Mario Galić, u emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži prvog‘.
Premijer Plenković poručio je da se ovakvim nabavkama povećava naša otpornost i odvraćajuće djelovanje.
- Postoje strahovi od širenja ukrajinskog sukoba, odnosno od toga da Rusija u slučaju pobjede, odnosno okupacije i slamanja Ukrajine, ojača vojno tako da može prijetiti ili ugrožavati Europsku uniju. Ako itko u Rusiji imalo racionalno razmišlja, znamo da do toga ne smije doći jer bi to značilo III. svjetski rat i teško je tada isključiti upotrebu nuklearnog naoružanja, komentirao je Vlado Vurušić, novinar Jutarnjeg lista, također gost emisije.
Naglasio je kako dolazi do određene militarizacije Europe što je posljedica ruske agresije na Ukrajinu, ali i sukoba na Bliskom istoku.
- Mislim da do sukoba većih razmjera ili ratova na Balkanu teško može doći zato što sve te zemlje nisu ekonomski, ni društveno, ni socijalno spremne i sposobne za sukobe, rekao je Vurušić.
Bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović rekao je kako trenutna situacija podsjeća na onu iz 1939. nakon Münchenskog sporazuma.
- Ako pratimo neke diplomatske poteze i izjave na Zapadu, onda su sve više skloni tome da prisile Ukrajinu na pregovore s Rusijom i da se odrekne nekih svojih teritorija kao što su Čehoslovačku prinudili 1938. godine.
- Mi smo na pragu III. svjetskog rata i hvala Bogu što postoji atomsko oružje, ogromne razorne snage, koje drže taj svijet na okupu jer i Putin je svjestan da bi odmah nakon što bi njegove krstareće rakete krenule - druga strana reagirala. Međutim, izjave koje daje, a posebno zadnju izjavu koju je dao u vezi s Baltičkim republikama, vrlo su opasne i upravo su na tragu toga da se zaoštravaju odnosi, istaknuo je bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović.
Dodao je kako se istovremeno III. svjetski rat vodi i na diplomatskoj razini. On je vrlo žestok i na Bliskom istoku, na Balkanu i Europi.
- Europa je diplomatski u defenzivi. Ono što se dešava iza zavjese je jako važno, ti pregovori su vrlo značajni, oni nisu prekinuti bez obzira na žestoku reakciju političara i da nije tako već bi došlo do eskalacije sukoba na vojnom planu, upozorio je Vidmarović.
- Da nema diplomacije, već bi došlo do velike eskalacije sukoba, posebno na Bliskom istoku. Da nije diplomacije, već bi eksplodirao rat između Amerike i Irana, između Izraela, dodao je.
Mario Galić rekao je kako pitanje povratka obveznog vojnog roka u Hrvatskoj otvoreno ne zbog interesa javnosti ili vojske nego jer je generalni štab srpske vojske službeno zatražio povratak služenja vojnog roka u Srbiji.
- Ja ne znam otkud sad ove tvrdnje da su to probni baloni, da je to pred izbore. Ne, razlog je što srpska vojska vraća služenje vojnog roka, time će u vrlo kratkom vremenu za pet godina dobiti veliku ratnu pričuvu. Mi nemamo ratnu pričuvu, nemamo ni vojsku kako bi trebalo imati. Odnos snaga će se u vrlo kratkom vremenu dramatično promijeniti. Jedini odgovor koji Hrvatska na to može imati je povratak služenja vojnog roka. Moramo ga tako složiti da sami dobijemo najmanje 300 tisuća ljudi u pričuvi, da od toga možemo u svakom trenutku dignuti 200 tisuća, 100 tisuća i dalje držati za rotaciju, smjenu, popunu, onako kao je bilo u Domovinskom ratu, rekao je Galić.
U uvođenju vojnog roka nekako najdalje pomake su napravile baltičke i skandinavske zemlje koje su ponovno uvele različite oblike vojnog obučavanja. Vidmarović je istaknuo kako ih prije svega vode strah i neizvjesnost jer nisu sigurni da će ih netko zaštititi.
- Njihovo povijesno iskustvo je takvo da ih nisu zaštitili. Putin prijeti, tu je granica, dakle doista veliki razlog imaju za ovo što čine. Isto tako je i situacija s Finskom i s Moldovom, realna opasnost. Rat ima više dimenzija, ne samo s tenkovima, tu je i politička ofenziva, kulturološka, svjetonazorska, dakle Rusija derogira ili destabilizira te zemlje na mnogo načina, istaknuo je Vidmarović.
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima priopćila je u ponedjeljak da Teheran nije bio umiješan u napad bespilotnom letjelicom u kojem su ubijena tri pripadnika američke vojske u sjeveroistočnom Jordanu, blizu sirijske granice.
- To je možda bilo i očekivano. Iran koji podržava Hamas, od početka sukoba u pojasu Gaze kao da priželjkuje proširenje sukoba. To je na neki način politička agenda Irana s obzirom na to da su na početku pozivali i arapske zemlje da odgovore. Nisu reagirali kako je Iran očekivao i očito je da sam Iran nije željan izravnog sukoba s Izraelom i SAD-om. Oni imaju svoje podružnice u raznim dijelovima Bliskog Istoka, koje instruiraju ili im daju odriješene ruke da izvode napade kao što je ovaj na američku vojnu bazu, rekao je Vlado Vurušić, novinar Jutarnjega lista.
Vojni analitičar Mario Galić kaže da je sukob SAD-a i Irana teoretski moguć, ali vjeruje da će ga obje strane izbjegavati koliko god je to moguće jer bi jedna od posljedica bila zatvaranje Hormuza.
- A onda više ne bi dolazili ni plin niti nafta s Bliskog istoka. Europa ne može kupovati od Rusa. Barel bi bio preko 500 dolara, rekao je Galić.
- Amerika ima dovoljno svoje nafte i plina, ali Europa bi prošla jako loše.
Đuro Vidmarović je naglasio kako diplomacija mora spriječiti sukob jer bio "dobio neograničene razmjere".
- Vidim da su Amerikanci suzdržani od vojnog djelovanja, što znači da djeluje diplomacija, naglasio je.