Jana Marsaleka, bivšeg direktora u osramoćenoj i propaloj austrijskoj financijskoj tvrtki Wirecard, sumnjiči se da je, uz financijski kriminal, radio kao ruski špijun.
Wall Street Journal piše da je Marsalek, nedugo nakon što je 2020. protiv njega i suradnika podignuta optužnica za financijsku prijevaru, sjeo u avion i otputovao u Bjelorusiju. Odatle je autom prevezen u Moskvu, gdje je dobio rusku putovnicu i lažno ime.
Bio je to šok ako se zna da je Marsalek dotad bio jedan od čelnika tvrtke za koju je lobirala sama tadašnja kancelarka Angela Merkel u Kini. Wirecard su mnogi smatrali prvom lastom njemačke Silicijske doline, europskom tvrtkom koja visokotehnološkim rješenjima parira američkim divovima.
Međutim, Wirecard se pokazao velikom prijevarom, najvećom u postratnoj Njemačkoj, a skandal je zbog povezanosti s visokom politikom odjeknuo sve do kancelarskih ureda Njemačke i Austrije. I Merkel i bivši premijer Austrije Sebastian Kurz jako su gurali i hvalili tvrtku, a onda se ispostavilo da joj u bilanci nedostaje gotovo dvije milijarde eura gotovine.
To nije cijela priča. Zapadne obavještajne službe i sigurnosni stručnjaci, piše WSJ, sada tvrde da je Marsalek cijelo desetljeće radio kao ruski agent. Marsalek je optužen da se služio tvrtkom kako bi pomogao ruskoj špijunskoj mreži u financiranju operacija po svijetu. Možda to ne treba čuditi s obzirom na to da je riječ o tvrtki čiji su počeci u online plaćanjima pornografske industrije.
Marsalek je, piše WSJ, pomagao ljudima poput Jevgenija Prigožina, pokojnog šefa mreže Wagner. Trenutačno pomaže u reorganizaciji Prigožinova poslovnog carstva u Africi za račun ruskih dužnosnika, radeći, prema informacijama zapadnih obavještajaca, iz Dubaija, svojeg novog doma, piše američki dnevnik.
Prije velikog moralnog pada Marsalek je, prema riječima poznanika, živio kao bubreg u loju. Tulumario je, trošio milijune, družio se sa celebrityjima. Iznajmljivao je vilu za 35.000 eura mjesečno u Münchenu. Njegova tvrtka u to je vrijeme tvrdila da godišnje transferira 140 milijardi dolara za 250.000 poslovnih korisnika.
Marsalek je, navodno, na svojem radnom stolu u Münchenu imao kipić Vladimira Putina. Iako je bio na listi najtraženijih bjegunaca, nekako mu je pošlo za rukom 2021. godine otvoriti tvrtku sa sjedištem u Londonu za koju se vjeruje da je možda bila kanal za isplatu. Britanski tužitelji tvrde da je između 2020. i 2023. godine u Londonu vodio grupu od pet bugarskih državljana čiji je cilj bio prikupljati informacije o metama otmica. Istražitelji tvrde da je u tom, ali i u drugim sličnim slučajevima radio kao posrednik između nalogodavaca u Moskvi i počinitelja. Konzultantska tvrtka ugašena je prošle godine.
Zapadni obavještajci tvrde da je u Dubaiju bio u kontaktu s umirovljenim ruskim špijunom koji nabavlja oružje za Moskvu, otkriva WSJ.
Obavještajci tvrde da je, dok je bio u Wirecardu, pomagao ruskoj vojnoj obavještajnoj službi GRU i SVR-u, vanjskoj obavještajnoj službi, u plaćanju agentima i doušnicima, pa čak i prebacivanju sredstava u ratne zone na Bliskom istoku i u Africi. Vjeruju da je u to vrijeme čak prikupljao informacije o drugim klijentima, među ostalim i onima iz njemačke obavještajne službe BND i Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA, njemački FBI), te ih predavao Moskvi. Te informacije Rusima mogle su pomoći u lociranju i identifikaciji njemačkog obavještajnog rada. Zbog novih saznanja neki su agenti morali odbiti nove identitete, piše WSJ.
Wirecardov izvršni direktor Markus Braun trenutačno je na sudu pod optužbom da je varao ulagače. Vjeruje se da su milijarde dolara izvučene iz kompanije putem fiktivnih aktivnosti i precijenjenih transakcija. Njegov odvjetnik tvrdi da Braun ništa ne zna o obavještajnim aktivnostima svojeg suradnika. Austrijski i njemački mediji objavili su početkom ove godine rad povjesničara Thomasa Rieglera koji je u državnom arhivu pronašao informacije koje ukazuju na to da je Marsalekov djed možda bio sovjetski agent. Hans Marsalek, koji je umro 2011. godine, jedan je od osnivača austrijske obavještajne agencije.
Dva bivša suradnika izjavila su da im je Marsalek rekao da radi kao dvostruki agent, a hvalio se putovanjima u Siriju i Libiju s "ruskim partnerima". Njemačke obavještajne agencije BND i BKA na javnom saslušanju u Bundestagu priznale su da su koristile Wirecard za plaćanje svojim ljudima u inozemstvu. To je iz drugog izvora potvrđeno WSJ-u.
BKA se snažno koristio uslugama Wirecarda. U trenutku propasti tvrtke ona je korištena za plaćanje trećine sveukupnog iznosa doušnicima.Visoki njemački dužnosnik objasnio je da je agencija koristila Wirecard jer su pravila poslovanja bila podložnija prilagodbama u hodu nego što je to slučaj kod reguliranih zapadnih banaka.
CIA i FBI su za WSJ rekli da nemaju saznanja o povezanosti Marsaleka i njihovih agencija. Britanski dužnosnici navode kako nema dokaza da je Austrijanac bio u vezi s njihovim obavještajcima. Nijemci kažu da računi u Wirecardu nisu bili povezani s pravim identitetima agenta, tako da je šteta koju je mogao nanijeti ipak ograničena. No, dužnosnici povezani s istragom tvrde da je ipak mogao donekle ući u trag agentima. Bivši direktori u tvrtki svjedočili su pred njemačkim sudovima da je Marsalek tražio od podređenih da krše pravila privatnosti klijenata. Jedna je zaposlenica tvrdila da joj je Marsalek rekao da podatke o klijentima treba na zahtjev njemačkih vlasti. BND to kategorički negira.
Britanske vlasti u međuvremenu su ustvrdile da je tri godine bio na čelu grupi Bugara koji su pomagali Rusiji da locira osobe koje je Moskva željela oteti. Među njima je osoba koja je radila u poznatom kozmetičkom salonu. Skupina Bugara optužena je da je organizirala operaciju praćenja u Crnoj Gori.