Čelnici Europske unije tvrde kako se mogu nositi s ratovima koji se istodobno vode u Ukrajini i na Bliskom istoku te paralelno s time budno pratiti napetosti između Kosova i Srbije te Armenije i Azerbajdžana. No Politico piše kako sve to ipak treba uzeti s rezervom.
"Jasno je da sukob na Bliskom istoku pomalo baca sjenu na ono što se događa u Ukrajini", rekao je u srijedu belgijski premijer Alexander De Croo.
A s obzirom na to da europski čelnici ne mogu uskladiti svoje stavove prema Izraelu, jasno je da ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku itekako testiraju granice vanjskopolitičkog dosega EU-a. Čak je i pitanje oko poziva na prekid sukoba, s ciljem omogućavanja slanja humanitarne pomoći u Gazu, pokrenulo složena diplomatska prepiranja.
Dok se španjolski premijer Pedro Sánchez za to zdušno zalaže, Njemačka i druge zemlje suzdržane su jer smatraju da bi dugotrajan prekid borbi mogao ugroziti pravo Izraela da se brani od islamističkih militanata iz Hamasa. Naime, zbog nasljeđa iz Drugog svjetskog rata, Berlin nikad ne želi izgledati kao da ograničava pravo Izraela na samoobranu.
I dok je ruska invazija na Ukrajinu početkom 2022. dovela do jednoglasne solidarnosti s Ukrajincima, zemlje EU-a nisu pokazale slično jedinstvo kad je u pitanju Bliski istok. Čelnici, naime, strahuju od unutarnjih političkih podjela između pro-izraelskih i pro-palestinskih tabora, ali i napada militanata te masovnih uličnih prosvjeda.
"Ovo je otvoreni sukob koji se tiče europskog društva u cjelini, izaziva nemire u brojnim europskim gradovima i naravno da ta tema trenutačno dominira među europskim čelnicima”, rekao je jedan dužnosnik Europske unije, koji je želio ostati anoniman.
A nedavni teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji, osim što su pojačali atmosferu straha, idu i na ruku krajnje desnim strankama uoči europskih izbora u lipnju sljedeće godine. U belgijskim anketama već sad vodi krajnja desničarska opcija Vlaams Belang, koja je očito uspjela kapitalizirati sigurnosne propuste Belgije uoči terorističkog napada u kojem su poginula dva švedska nogometna navijača.
"Teško je istodobno upravljati sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku. EU će morati podijeliti svoju pozornost i financijska sredstva između ta dva područja. Ukrajina će biti u sjeni, a EU će biti teže pristati na pružanje velike količine makroekonomske i vojne pomoći Kijevu", izjavio je Luigi Scazzieri iz think-tanka Centar za europske reforme.
Na summitu, koji je počeo u četvrtak, raspravljat će se, između ostaloga, i o financiranju obrambene industrije bloka. To uključuje raspravu o tome kako strukturirati proširenje Europskog fonda za mir, izvanproračunskog novčanog fonda od 20 milijardi eura, koji čelnici tek trebaju službeno potpisati.
Ukrajina, vjerojatno svjesna podijeljenog fokusa usred novog sukoba na Bliskom istoku, intenzivira pozive za više pomoći i oružja te poziva zapadne zemlje da povećaju svoja ulaganja u vojnu opremu, osobito streljivo i protuzračnu obranu.
Istodobno, Poljska i Baltik, najvjerniji pristaše Ukrajine u Europskoj uniji, upozoravaju svoje zapadnoeuropske kolege da ne izgube iz vida borbe na istoku EU.
"Sukob u Izraelu nas ometa... Kad je riječ o prioritetima, onda je to definitivno Ukrajina, to je glavni sukob, na našim je granicama... Nazvao bih je majkom svih sukoba 21. stoljeća", rekao je u ponedjeljak, uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU, litavski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis.
A sve je više i kritika na račun načina na koji EU rješava sukob na Bliskom istoku - zemlje u razvoju, osobito one u islamskom svijetu, stav Komisije već su ocijenile kao pretjerano pro-izraelski.
“Narativ da je EU kriva za dvostruke standarde i licemjerje bit će sve jači kako broj mrtvih civila u Gazi bude rastao, a to će otežati postizanje konsenzusa za Ukrajinu na međunarodnim forumima”, rekao je Scazzieri.
Podsjetimo, početni odgovor EU-a na krizu na Bliskom istoku bio je najava jednostrane suspenzije cjelokupne razvojne pomoći Palestincima, da bi Komisija kasnije ipak pojasnila kako će pomoć biti preispitana, a ne obustavljena. Ursuli von der Leyen mnogi su zamjerili i to što nije pozvala Izrael da se pridržava međunarodnog prava u svojoj blokadi i bombardiranju Gaze.
"Zbunjenost koja je vladala posljednjih nekoliko tjedana nimalo ne pomaže. To sigurno ne pomaže imidžu Europske unije, koja mora prevladati svoje razlike i pronaći zajednički jezik oko poziva na prekid sukoba i dostave humanitarne pomoći", rekao je James Moran iz Centra za europske političke studije.
Summit čelnika EU-a odvija se i usred izraelskog spora s glavnim tajnikom UN-a, Antónijem Guterresom, koji je rekao da se napad Hamasa na Izrael "nije dogodio u vakuumu", što je izazvalo bijesne reakcije iz Izraela. Portugalski ministar vanjskih poslova João Gomes Cravinho odbacio je zahtjeve Izraela u kojima se traži da Guterres, koji je Portugalac, podnese ostavku. Ali činjenica jest da će bilo kakva pitanja za čelnike EU o tome je li Guterres bio u pravu kad je govorio o tretmanu Palestinaca godinama prije napada Hamasa vjerojatno otvoriti velike rascjepe diljem Europe.
"Moramo imati na umu jednu stvar, a to je da sukob između Izraela i Palestine izaziva najveće podjele na svijetu, što uključuje i podjele unutar Europske unije", rekao je jedan diplomat EU-a.