Dok se u Ukrajini vode krvave borbe, Rusija je pokrenula podzemni rat kako bi destabilizirala prozapadnu vlast u Moldovi i spriječila da već ove godine počne pregovarački proces s Bruxellesom.
U Moskvi su svjesni kako bi to značilo kraj njihovih nada da mogu zadržati Moldovu u sferi svog utjecaja, javljaju njemačke TV postaje WDR i NDR te dnevnik Süddeutsche Zeitung, koji navode da raspolažu kremaljskim planom "preorijentacije Moldove sa Zapada na Rusiju".
Rusija tako nastoji obuzdati prozapadne ambicije Moldove, ali i Gruzije u kojoj su nedavno održani nasilni antivladini prosvjedi zbog pokušaja da se nametne "ruski zakon" o stranim agentima i agenturama. Vladimir Putin svakako želi svim sredstvima zadržati bilo kakav utjecaj u svom najbližem, postsovjetskom okruženju koje mu sve više klizi kroz prste. Moldova je, kao svojedobno Ukrajina (a to je bio i povod za agresiju), proglašena zemljom od ključne važnosti za nacionalnu sigurnost Rusije.
Nova arena suparništva sa Zapadom
Zbog toga neće dopustiti da Moldova postane poligon, kako kažu, za ugrožavanje ruske sigurnosti, premda im ta nekadašnja najmanja sovjetska republika i jedna od najsiromašnijih europskih država nije susjed. Stoga Moldova postaje nova arena suparništva sa Zapadom. Nedavno je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov Moldovu nazvao "sljedećom Ukrajinom".
Posljednjih tjedana očito je da se počeo provoditi plan kojim se želi ne samo destabilizirati prodemokratsku vlast predsjednice Maie Sandu (podsjetimo da je ona optužila Moskvu za pokušaj organizacije državnog udara), nego i pokušati preuzeti vlast te instalirati kolaboracionističku prorusku vladu u Kišinjevu. Taj plan je očito pripreman u istim uredima FSB-a koji su razrađivali strategiju polaganog "usisavanja" i pripajanja Bjelorusije. Putinovi stratezi tako nastoje djelovati na svim poljima, počevši od političkog - podržati prorusku stranku Şor, koja je najaktivnija u protuvladinim prosvjedima, odbjeglog osuđenog tajkuna Ilana Şora te Partiju socijalista bivšeg proruskog predsjednika Igora Dodona koji je navodno prije izbijanja nedavnih nereda bio u Moskvi.
Podsjetimo da su se moldavske vlasti pohvalile da su nedavno razbile mrežu proruskih provokatora koji su upravljali prosvjedima te izazivali nerede i sukobe s policijom. Uhićeno je desetak proruskih agenata i instruktora koji su djelovali sa zadatkom "što gore, to bolje" te nastojali isprovocirati nasilnu smjenu vlasti. Prema kremaljskom planu, želi se iskoristiti i ekonomsko-socijalne teškoće.
Budući da Moldova uglavnom živi od izvoza vina, voća i povrća u Rusiju, želi se bitno smanjiti taj uvoz. Druga stavka su brojni moldavski gastarbajteri kojima se ne bi produljivale radne dozvole i onemogućavalo bi im se da šalju novac svojim obiteljima. Podsjetimo da se više od trećine, a neki kažu i gotovo pola proračuna Moldove puni upravo doznakama Moldavaca koji rade vani, bilo u Rusiji ili na Zapadu. Treći aspekt je socijalni jer je za većinu današnjih antivladinih prosvjeda "socijalna tematika" pokriće za pokušaj rušenja sadašnje prozapadne vlasti. Skupoća, nestašice, inflacija veća od 20 posto i problemi s energentima, pogotovo strujom (prosvjednici traže da im se "oproste" dugovi za struju), velik su problem s kojim se suočila Moldova.
Proruske integracije
S obzirom na sve to, prema ruskom planu treba na sve načine spriječiti otvaranje pregovora s EU te Moldovu privući u dvije proruske integracije. Prva je Organizacija dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODBK), ruska verzija NATO-a koja okuplja nekoliko država bivšeg SSSR-a, a nije na odmet spomenuti da se u taj ruski "džepni NATO" poziva i Srbija. Ruski je cilj spriječiti, kako tvrde u Moskvi, ulazak u NATO, iako predsjednica Maia Sandu stalno govori o tome da to nije prioritet Moldove te da želi ostati vojno neutralna. Uz to, Moldovu se želi uključiti u ruski "mali Bruxelles" - Euroazijsku ekonomsku uniju (EAES) jer bi se time moldavskim proizvodima otvorilo tržište Rusije i Srednje Azije. Posebna se pažnja posvećuje i "obrazovno-medijskoj" prisutnosti. Riječ je o otvaranju ruskih škola i podružnica ruskih fakulteta te omogućavanju nesmetanog praćenja ruskih TV programa ne samo na kabelskoj, nego i na "zemaljskoj" platformi.
Moldova je i dodatno geostrateški važna za Rusiju - prvo jer već na njezinu području postoji paradržavna tvorevina Pridnjestrovlje koja dugo traži pripajanje Rusiji, Moskva tamo ima svoje vojne baze i kontingent vojnika, a bitna je i zbog blizine ukrajinske luke Odese čije je zauzimanje, uz kontrolu Kijeva, ultimativni cilj Putinove "specijalne vojne operacije". Tako bi Pridnjestrovlje, a time i Moldova "kopneno" bila spojena s Rusijom. Vojska paradržavne tvorevine Pridnjestrovlje ima oko deset tisuća vojnika, ali i najmanje oko 80 tisuća rezervista. S druge strane, moldovska vojska jedna je od najslabije opremljenih u Europi - ima samo oko pet tisuća profesionalnih vojnika i nema ni tenkove, ni zrakoplovstvo. Nakon raspada SSSR-a naslijedila je 31 MiG-29, ali ih je sve uglavnom rasprodala, a preostali nisu u letnom stanju. U Moldovi tako kažu da im je najsposobniji dio armije - vojni orkestar. No, u slučaju "preuzimanja Moldove" Moskva bi je mogla iskoristiti za svoje ciljeve u Ukrajini.
U Kremlju su već optužili Ukrajinu da je imala planove napasti Pridnjestrovlje, a proruski političar Igor Dodon odmah se na to nadovezao kako bi to značilo "agresiju na cijelu Moldovu". Predsjednik Putin je krajem veljače ukinuo svoj ukaz otprije 11 godina kojim se Rusija obvezala da će aktivno tražiti rješenje pridnjestrovskog problema na osnovi "uvažavanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnosti Moldove".
Dakle, izravno je porekao suverenitet i teritorijalni integritet Moldove. Drugi, ali ništa manje važan geostrateški značaj kontroliranja Moldove jest to što ona graniči s Rumunjskom, jednom od ključnih država na istočnom krilu EU i NATO-a te bi, prema analizama u Bukureštu, Moldova postala poligon za destabilizaciju toga dijela Europe. Ne treba zanemariti da bi se to moglo protegnuti i na područje jugozapadnog Balkana, koje je u interesu Rusije. Rumunjski europarlamentarac Siegfried Mureșan, kako prenosi DW, ističe da je Moldova vrlo važna za sigurnost Rumunjske, ali i EU te Ukrajine. I Europski parlament smatra da Rusija u Moldovi djeluje metodama KGB-a te da treba podržati prozapadna nastojanja vlade premijera Dorina Receana i predsjednice Maie Sandu. Litavski eurozastupnik Andrius Kubilius zato požuruje Bruxelles s otvaranjem pregovaračkog procesa s Moldovom, a SAD je odobrio pomoć Moldovi u iznosu od oko pola milijarde dolara.