Udruženje žrtava i svjedoka genocida i udruženje "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa" uputilo je pismo brojnim međunarodnim organizacijama uključujući NATO, EUFOR, PIC i OHR gdje su se osvrnuli na djelovanje Srbije povodom rezolucije o Srebrenici.
U pismu koje su uputila udruženja, ističe se kako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da će se svim silama suprotstaviti rezoluciji.
"S obzirom da predsjednik Srbije tvrdi da će se Srbija suprotstaviti svim silama rezoluciji o genocidu u Srebrenici te kako je ponosan na rezultate kampanje protiv prijema Kosova u Vijeće Europe i rezolucije o Srebrenici, nagoviještajući kako će usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici ‘otvoriti Pandorinu kutiju bez presedana‘, pitamo se šta znači otvaranje ‘Pandorine kutije‘? Otvaranje plana ‘Srpskog sveta‘ s oružjem dobivenim od Rusije i Kine? Znači li to novi rat ili nastavak neostvarenih snova predsjednika Srbije iz devedesetih?", navele su, prenosi Klix.ba.
Poručili su i kako je svaka prijetnja miru ozbiljno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Sama najava predsjednika Srbije o ‘otvaranju‘ nečeg je poziv garantima mira u Bosni i Hercegovini da zaštite mir. Predsjednik Srbije je osoba koja je javno zaprijetila: ‘Za jednog Srbina ubit ćemo sto muslimana‘ i izjave takve osobe se moraju ozbiljno shvatiti. Pozivamo sve predstavnike međunarodne zajednice da najozbiljnije shvate prijetnje Aleksandra Vučića i da hitno rasporede NATO snage na granici BiH i Srbije", zaključili su.
Majke Srebrenice zahvalile crnogorskom premijeru
Majke Srebrenice zahvalile su se u utorak crnogorskom premijeru Milojku Spajiću jer je, kako su napisale na mreži X, donio odluku da Crna Gora podrži rezoluciju Ujedinjenih naroda (UN) o genocidu u Srebrenici.
Pored Spajića, Majke Srebrenice napisale su da zahvalnost duguju i zastupnicima Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, Pokreta Europa sad, Andrijanu Vuksanoviću iz Hrvatske građanske inicijative kao i albanskim strankama. Te stranke vodile su prethodnih dana kampanju da crnogorska vlada sponzorira i podrži rezoluciju UN-a o Srebrenici.
Crnogorska vlada još uvijek nije službeno potvrdila da će podržati rezoluciju UN-a o Srebrenici, ali je njemački stručnjak za Zapadni Balkan Milan Nič, iz Njemačkog vijeća za međunarodne odnose (DGAP), nakon što se u Berlinu sreo s crnogorskim premijerom, objavio da mu je Spajić kazao da će Crna Gora podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici, ali da je neće sponzorirati.
Na tu objavu reagirao je predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji da je taj potez crnogorske vlade moralno, politički i povijesno katastrofalan.
“Ako nisu vodili računa o stigmi koja se ovom rezolucijom nameće cijelom srpskom narodu, mogli su se bar zapitati kako će se osjećati blizu 40 posto državljana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi”, kazao je Dodik, te je iznio tvrdnju da je nova vlada, poput dugogodišnje Đukanovićeve, “antisrpska”. Čelnici Republike Srpske i Srbije interpretiraju donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici kao pripisivanje kolektivne krivice srpskom narodu iako o tome u prijedlogu rezolucije nema ni riječi.
Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, u kojoj je ubijeno osam tisuća ljudi, utvrđen je presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Suda BiH.
Crnogorski parlament je 2021. usvojio rezoluciju o Srebrenici kojom se između ostalog “najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici”, te zabranjuje “javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici”, a 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
Nedavno je 75 crnogorskih nevladinih udruga i 65 pojedinaca predalo inicijativu vladi Crne Gore da sponzorira rezoluciju UN-a o sjećanju na genocid u Srebrenici, no Spajić tada nije odgovorio na njihov zahtjev.
Rasprava o rezoluciji o Srebrenici, koja se očekivala na zasjedanju Opće skupštine UN-a 2. svibnja, odgođena je zbog dodatnih konzultacija i vjerojatno će uslijediti nakon 10. svibnja.