U srijedu je Sergej Surovikin, zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini, preporučio povlačenje s desne, zapadne obale rijeke Dnjipro u Hersonu tijekom televizijskog prijenosa uživo, a s njim se javno složio i ruski ministar obrane Sergej Šojgu. No, U Kremlju su zapravo još ranije u listopadu počeli pripremati rusku javnost za povlačenje u toj regiji, za koje su pretpostavili da neće biti popularno među tvrdim podupirateljima rata. Istovremeno, izvori bliski Kremlju vjeruju da je najava trebala biti poziv Ukrajini na pregovore.
"Na bojišnici u Hersonu naši gubici su sedam do osam puta manji od neprijateljskih. Prije svega mislimo na živote ruskih vojnika. Odluka o postavljanju obrane na lijevoj obali Dnjipra (odnosno o povlačenju iz grada Hersona) nije bila jednostavna, ali će zaštititi živote naših vojnika i borbenu učinkovitost naših trupa". Tim je riječima Surovikin ministru obrane službeno objasnio nužnost napuštanja Hersona, a Šojgu je prihvatio argument i naredio povlačenje ruskih snaga.
Izvori neovisnog ruskog portala Meduza bliski Kremlju, prije mjesec dana najavili su da bi ruske trupe mogle napustiti barem dio regije Herson. Početkom studenog rekli su da Kremlj predaju Hersona smatra "vjerojatnim, ali nepoželjnim scenarijem", a da konačnu odluku, prema izvorima, mora donijeti sam ruski predsjednik Vladimir Putin.
Putinova administracija čak je napisala priručnik za kremaljske propagandiste kako bi pripremila javnost za povlačenje u Hersonu. U tom materijalu preporučuje se da Ukrajinu prikazuju kao manipulativnu i krvoločnu te da naglase da "ruske snage žele spasiti živote civila i osoblja".
Surovikin je ponovio praktički sve točke priručnika, kao i tajnik Glavnog vijeća Putinove stranke Ujedinjena Rusija, Andrej Turčak, koji je od svibnja bio uvjeren da će Rusija u Hersonu opstati "zauvijek". "Naši dečki u blizini Hersona bili su izloženi velikim rizicima. Mogli bi biti odsječeni od opskrbnih linija u bilo kojem trenutku, a održavanje obrane u toj situaciji bilo bi izuzetno složeno…Glavna svrha današnjeg manevra je zaštita stanovništva uz očuvanje što većeg broja osoblja”, napisao je Turčak na Telegramu.
Surovikin kao Kutuzov
Kremlj je bio itekako svjestan da će oni koji podupiru rat primiti vijest o povlačenju ruske vojske iz Hersona "vrlo negativno". Izvori Meduze bliski Putinovoj administraciji priznali su da je "to problem". S druge strane, nakon objave o povlačenju, propagandisti i ‘jastrebovi‘, poput šefa grupe Wagner Jevgenija Prigožina i čečenskog vođe Ramzana Kadirova, znakovito su iskazali razumijevanje i podržali prijedlog Surovikina, čiju podršku i inače uživa, te naknadnu odluku o povlačenju.
Tako je Margarita Simonjan, voditeljica državne prokremaljske mreže Russia Today, ocijenila da je povlačenje bilo nužan korak kako bi se izbjeglo izlaganje ruskih trupa na desnoj obali Dnjipra i "otvaranje puta do Krima" za ukrajinske snage. Ona je usporedila, kako piše Moscow Times, ovo povlačenje s povlačenjem generala Mihajla Kutuzova iz Moskve 1812. godine, kada su Napoleonove trupe napale Rusiju.
Prigožin je, pak, rekao da bi "iznimno težak" zadatak povlačenja snaga uz minimalne gubitke bio "najveće postignuće koje će Surovikin morati postići". "To ne odaje počast ruskoj vojsci, ali naglašava zapovjednikove osobne kvalitete", navela je njegova tiskovna služba na društvenim mrežama, pohvalivši Surovikina jer se "ne boji odgovornosti" i "preuzima punu težinu odluke".
Kadirov je, pak, izrazio "potpuno slaganje" s Prigožinom, nazvavši odluku nedavno imenovanog zapovjednika "teškom, ali pravednom". "Surovikin štedi svoje vojnike i zauzima povoljniju, udobniju i sigurniju stratešku poziciju", napisao je Kadirov u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Sve troje prethodno su žestoko kritizirali poraz ruske vojske u Limanu, ključnom središtu opskrbe ruskih snaga u istočnoj Ukrajini prije nego što su ga ukrajinske snage ponovno zauzele prošlog mjeseca.
Ruske vlasti se nadaju da će se zbog ‘djelomične mobilizacije‘ većina Rusa poistovjetiti s temom spašavanja života vojnika, na što je ranija propaganda također ciljala. "Kada su u borbi članovi vaše vlastite obitelji, vaši bliski prijatelji ili čak i dalji poznanici, drugačije se odnosite prema vojnim akcijama", kaže izvor.
Povlačenje kao poziv na pregovore
Prema drugom izvoru iz Kremlja, rusko Vijeće sigurnosti raspravljalo je o povlačenju iz Hersona još početkom studenog u vezi ne samo s vrlo teškom situacijom na bojišnici, već i u kontekstu povratka pregovorima s Kijevom.
"To nije samo vojna nužnost, takav korak je i poziv na pregovore. Ima nekih promjena u pregovaračkim pozicijama", kaže izvor. Prema drugom Meduzinom izvoru, pregovori su mogući, ali ne "u skorije vrijeme". A ako do njih dođe, službeni stav Rusije bit će da je Herson, koji je Moskva formalno i ilegalno - zajedno s regijama Zaporižje, Donjeck i Lugansk - anektirala u rujnu, "teritorij okupiran od strane Ukrajine".
Kremlj, kako navodi Meduza, u novom krugu pregovora vjerojatno ne bi tražio punopravni mirovni sporazum, već privremeni prekid vatre. U Moskvi vjeruju da bi ruska i ukrajinska vojska mogle pristati na to bez uplitanja predsjednika bilo koje zemlje. Izvori Meduze bliski Kremlju vjeruju da bi Rusija bila voljna vratiti Kijevu dio okupiranog Hersona u zamjenu za primirje, čime bi ruski zapovjednici dobili na vremenu da pripreme novu ofenzivu punog opsega.
Nekoliko sati prije nego što je najavljeno povlačenje iz Hersona, Marija Zaharova, predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova, potvrdila je da "Rusija ostaje otvorena za pregovore s Ukrajinom - naravno, uzimajući u obzir realnost sadašnjeg trenutka".
U video obraćanju od 7. studenog, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo je pet uvjeta za pregovore s Rusijom. "Obnova teritorijalne cjelovitosti, poštivanje Povelje UN-a, nadoknada za svu ratnu štetu, kažnjavanje svakog ratnog zločinca i jamstvo da se to više neće dogoditi", nabrojao je ukrajinski predsjednik.
Nije, međutim, ponovio svoju raniju tvrdnju da su pregovori nemogući dok je Vladimir Putin predsjednik Rusije. Politico je primijetio da, iako američki dužnosnici nisu izravno rekli Zelenskom da promijeni svoje stajalište, prenijeli su da bi Kijev trebao "pokazati svoju spremnost" da okonča rat mirnim sredstvima.
Putinovi stavovi nisu se promijenili
The Wall Street Journal nedavno je, pozivajući se na svoje izvore, objavio kako se između Washingtona i Moskve već dulje vrijeme vode tajni razgovori koji bi trebali dovesti do ukrajinsko-ruskih pregovora.
Kako je navedeno, savjetnik američkog predsjednika Joe Bidena za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, u kontaktu je s Putinovim pomoćnikom za međunarodne odnose Jurijem Ušakovom i tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševom.
A talijanska La Repubblica prenijela je da bi SAD i NATO pristali na ukrajinsko-ruske pregovore, ali nakon što Ukrajina povrati Herson jer bi, kako se navodi, njegovo oslobađanje imalo veliki strateški i diplomatski značaj budući da bi nakon toga Kijev imao bolju pregovaračku poziciju.
Prema dva izvora bliska Kremlju, stavovi Vladimira Putina nisu se promijenili. Ruski predsjednik čvrst je u stavu da bi Ukrajina barem trebala priznati Donbas i Krim kao ruski teritorij. U idealnom slučaju, namjera mu se da se Rusiji prizna pravo na sve okupirane teritorije. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije odgovorio na pitanja Meduze u vezi ovih tema.