Kina svojim građanima nudi novčane nagrade od 100.000 juana (15.000 dolara) pa i više kako bi im dojavili o ljudima koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost. Dio je to višegodišnje kampanje da se otkloni ono što kineske vlasti smatraju sve većom prijetnjom od strane špijunaže i 'neprijateljskih snaga', piše CNN.
Oni koji vlastima uspješno otkriju nekoga takvoga, mogu dobiti ili 'duhovne nagrade' u vidu certifikata ili 'materijalne nagrade' u gotovini, stoji u propisima koje je u ponedjeljak objavilo Ministarstvo državne sigurnosti.
Postoji četiri vrste novčanih nagrada s obzirom na vrijednost dojave, a kreću se u rasponu od 10.000 juana (1.500 dolara) do više od 100.000 juana (15.000 dolara).
Dojave bi trebale sadržavati konkretne informacije o sumnjivim osobama ili događajima, a informacije bi za vlasti morale biti nove. Prijave se mogu podnijeti osobno, online, poštom ili putem posebne telefonske linije državne sigurnosti.
Kineske vlasti već godinama kroz razne javne kampanje i propagandu potiču javnost da ih informira o stranim špijunima i njihovim kineskim suradnicima, a ta su nastojanja intenzivirana kad je čelnikom zemlje postao Xi Jinping.
'Moramo osigurati nacionalnu sigurnost za naše ljude i od naših ljudi te mobilizirati cijelu Komunističku partiju i cijelo društvo da okupe snage u cilju očuvanja nacionalne sigurnosti', rekao je Xi dužnosnicima 2016. godine.
U 2017., općinska vlada u Pekingu počela je nuditi nagrade do pola milijuna juana (75.000 dolara) za svakoga tko pomogne u razotkrivanju špijuna. Unutar godine dana vlasti su primile gotovo 5000 prijava i podijelile nagrade doušnicima, od znanstvenih istraživača do taksista, piše državni Beijing News.
Nove mjere imaju za cilj standardizirati takve nagrade i motivirati javnost, rekao je predstavnik Ministarstva državne sigurnosti za državni list Legal Daily.
'Formuliranje mjera pomaže da se u potpunosti mobilizira entuzijazam šire javnosti za potporu i pomoć u radu na nacionalnoj sigurnosti te želi okupiti srca, moral, mudrost i snagu ljudi', rekao je predstavnik ministarstva.
Ovi propisi se pojavljuju u trenutku kada kineski dužnosnici i državni mediji potiču narativ da je Kina pod ozbiljnom, stalnom prijetnjom od 'neprijateljskih stranih snaga', koje se, navodno, nastoje infiltrirati u kinesko društvo i potkopati napredak zemlje na sve moguće načine.
'Kineska nacionalna sigurnost suočena je s teškom i složenom situacijom. Konkretno, strane obavještajne agencije i neprijateljske snage u velikoj su mjeri pojačale svoje infiltracijske i špijunske aktivnosti različitim sredstvima i ciljaju na šira područja, što predstavlja ozbiljnu prijetnju kineskoj nacionalnoj sigurnosti', rekao je predstavnik ministarstva.
Sve veća sumnjičavost Kine prema stranim utjecajima dijelom proizlazi iz njezina rastućeg geopolitičkog rivalstva sa Zapadom, posebice SAD-om, dok ta zemlja po vodstvo Xija postaje sve autoritarnija kod kuće i upornija u ostvarivanju svojih interesa inozemstvu.
Xijevi napori za jačanje nacionalne sigurnosti počeli su godinu dana nakon što je preuzeo vlast. U studenom 2013. uspostavio je moćno Povjerenstvo za nacionalnu sigurnost - na čijem čelu je on sâm - koje vodi i koordinira aktivnosti sigurnosne birokracije u zemlji.
Kina je 2015. donijela opsežan zakon o nacionalnoj sigurnosti koji pokriva širok spektar područja, uključujući obranu, politiku, gospodarstvo, okoliš, tehnologiju, kibernetički prostor, svemir, kulturu, ideologiju i religiju. Također je uspostavljena nacionalna telefonska linija za građane kako bi prijavili eventualne špijune ili špijunažu.
15. travnja 2016., zemlja je obilježila svoj prvi godišnji Dan obrazovanja o nacionalnoj sigurnosti s lavinom propagande, uključujući stripovske plakate po cijelom Pekingu koji upozorava mlade službenice koje žele izlaziti sa zgodnim strancima da paze kako se ne bi zaljubile u potencijalnog Jamesa Bonda.
Povodom drugog Dana obrazovanja o nacionalnoj sigurnosti u Kini, internetska izdavačka kuća izdala je knjige za školarce kako bi naučili kako zaštititi nacionalnu sigurnost, a koje sadrže igre poput 'pronađi špijuna'. Global Times, državni tabloid, rekao je da su knjige dio napora da se učenici iz osnovnih škola mobiliziraju i na fakultete stignu kao 'ogromna protušpijunska sila'.
Otprilike u isto vrijeme, društvenim je mrežama naširoko kružila neslužbena obavijest u kojoj se navode načini za otkrivanje potencijalnog špijuna. Strani dopisnici, misionari i osoblje nevladinih organizacija bili su među onima koji su identificirani kao najizgledniji sumnjivci. Osim njih, pažnju treba usmjeriti i na ljude 's mutnim poslovima, višestrukim titulama i puno novca', oni koji su 'studirali u inozemstvu u raznim zemljama' i 'ljudi koji redovito odlaze negdje kako bi upoznali druge ljude'.
Ali ove kampanje nisu samo bacile sumnju na strance koji žive u Kini, već se koriste i za ciljanje kritičara vlade, društvenih aktivista, odvjetnika, novinara, feministica i drugih pripadnika kineske javnosti - osobito s obzirom na iznimno široku i nejasnu definiciju 'nacionalne sigurnosti'.
Na društvenim mrežama liberalne komentatore nacionalisti često optužuju da su izdajice svoje zemlje i nazivaju ih 'hodajućih 500 tisuća' - što znači da su strani špijuni i da su vrijedni novčane nagrade ako ih se prijavi. Njihove online profile često napadaju nacionalistički trolovi i prijavljuju ih cenzorima nakon čega profili često bivaju izbrisani s platformi.
Strane snage i njihovi kineski suradnici sve češće bivaju okrivljeni za niz društvenih problema - od nekvalitetnih ilustracija u udžbenicima za osnovne škole, pa do sve češće kritike politike nula-covid u toj zemlji.
Nakon što su novi propisi objavljeni, neki su se kineski korisnici društvenih mreža šalili da su kineske 'izdajice' s 500.000 juana 2017. pale na vrijednost od 100.000 juana jer ih je danas jednostavno previše.