"Da li građani Republike Srbije zaista imaju nižu prosječnu inteligenciju od drugih evropskih naroda?", pitali su se autori u srpskom izdanju magazina National Geographic, i izazvali goleme reakcije u medijima i na društvenim mrežama u susjednoj državi. I to unatoč činjenici da su u National Geographicu izvukli osam godina staro istraživanje, koje su mnogi stručnjaci već tada dovodili u pitanje, ali koga za to briga, kada počnu dominirati naslovi poput "Srbi i Albanci među najglupljim narodima Evrope", koji je objavio popularni web-site B92.
Radi se o karti Europe na kojoj su otkrivene prosječne vrijednosti koeficijenta inteligencije za sve europske narode, koja pokazuje kako su Srbi, Crnogorci i Albanci, nacije s najnižim prosječnim kvocijentom inteligencije u Europi. Mapu je izradio češki lingvist Jakub Marijan i objavio je na svom blogu www.jakubmarian.com, pri čemu je koristio podatke iz kontroverznih istraživanja Britanca, Richarda Lynna i Tatua Vanhanena iz Finske, koji su potom o tome objavili knjigu "Inteligencija, jedinstveni konstrukt društvenih nauka." (A Unifying Construct for the Social Sciences).
Prema njihovim zaključcima, koje je kasnije popularizirao Jakub Marijan, prosječna inteligencija građana Srbije iznosi 90, Makedonije 91, Bosne i Hercegovine 93, Hrvatske 98, koliki je IQ i u Sloveniji. Lošije od Srbije su prošle samo Crna Gora sa 86, kao i Albanija sa 82, što je najniži IQ u Europi. Nešto bolje rezultate imaju, Grčka i Bugarska - 93, Ukrajina ima 94, Poljska 96, Španjolska 97, a Rusija 97. Na Zapadu Europe je stanje u prosjeku bolje, Francuska i Norveška 98, Njemačka, Švedska i Velika Britanija 99, dok je najveća inteligencija u Finskoj 101.
Prema očekivanjima, reaktualizacija spomenutog istraživanja u Srbiji nije naišla na dobrodošlicu, posebno jer ih se stavlja u grupu s arhineprijateljima kao što su Albanci, a podjednako nesimpatični Hrvati, su ispali poprilično inteligentniji.
Zato su u National Geographicu zaključili "Dok čekamo neku pouzdaniju presudu o "nacionalnoj inteligenciji", odnosno o tome da li smo "gluplji od drugih", ne moramo ići tako daleko. Možemo se samo osvrnuti na neke očiglednosti – bruto nacionalni dohodak nam je zaista neshvatljivo nizak, javni dug previsok, potrošnja uvijek viša od proizvodnje, a uvoz od izvoza; istovremeno, demografija zemlje je više nego zabrinjavajuća; putna mreža, urbanizacija i infrastruktura su takve da svaki stranac može zaključiti kako smo malo što sebi udesili da nam život bude lakši."