Pomalo pokunjeno obećanje poznatog američkog voditelja podcasta Joea Rogana da će uložiti veći napor da u svom podcastu "The Joe Rogan Experience" ugosti ljude "različitih mišljenja", koje je isti objavio nakon što se ispričao zbog kontroverznih epizoda u kojima su iznesene neke neutemeljene tvrdnje o covidu-19, vjerojatno je unikatna pojava u popularnoj kulturi, trenutak u kojem je svijet zakoračio s one strane ogledala kada je riječ o slobodi govora i covidu, piše The Telegraph.
Ako ta situacija nije dovoljno škakljiva sama po sebi, ona dolazi u trenutku kada se ljudi pitaju kako će se BBC postaviti prema skorašnjem snimanju epizode emisije "Question Time" koje će iz publike pratiti necijepljene osobe te kada britanski parlamentarci istražuju taktike kojima se tijekom pandemije koristio Tim za bihevioralne spoznaje (TBS), organizacija u djelomičnom vlasništvu Ureda kabineta premijera Velike Britanije, koja pomaže oblikovati politike i poboljšati javne usluge. Kako piše The Telegraph, psiholozi tvrde da se TBS tijekom pandemije koristio taktikama "strašenja, sramoćenja i pretvaranja pojedinaca u žrtvene jarce".
Iznimno je teško znati gdje povući crtu u raspravama o dezinformacijama i službenim informacijama. Kad bismo rekli da se u najvećim medijima trebaju zabraniti sve dezinformacije, tko bi o tome odlučivao? Svjetska zdravstvena organizacija? Vlade pojedinih zemalja?
- To je jako problematično - rekao je Martin Bright iz organizacije za promociju slobode govora Index on Censorship.
- Glazbenici imaju pravo prosvjedovati. Nije mi ugodno kada se postavljaju ultimatumi, kada se streaming platformu Spotify tjera da bira između Joea Rogana i tih glazbenika. Trebali bismo dopustiti da se i najneugodnije rasprave dogode u što je većoj mogućoj javnoj areni - dodao je Bright.
Moralni imperativ konsenzusa
Međutim, otkad je počela pandemija, kritičko preispitivanje postupaka koji se drže ispravnima kao da nije dopušteno. Neosporivi konsenzus nikad nije bio poanta znanosti. Znanstvene se teorije s razlogom nazivaju teorijama. One se donose na temelju dostupnih informacija. Ako se pojave nove ili dodatne, postojeće se teorije mogu se pokazati krivima. Nije poznato koliko traje "život" činjenica o covidu, odnosno koliko je vremena potrebno da se dokaže da neka informacija nije točna. "Odmetnicima" koji nisu bili bez znanstvenog zaleđa, a koji su se usudili drukčije promišljati koncepte poput karantena, zaštitnih maski i cjepiva uskraćen je medijski prostor, a nerijetko se iste vrijeđalo na društvenim mrežama i u medijima.
Profesorica sa Sveučilišta Oxford Sunetra Gupta, zagovornica cijepljenja te članica grupe znanstvenika koja je prije nekoliko mjeseci patentirala novo cjepivo protiv gripe, zna to bolje od mnogih. Budući da je među glavnim autorima Deklaracije iz Great Barringtona koja je objavljena u listopadu 2020. godine, a u kojoj se tvrdi da su borbi protiv covida treba primjenjivati strategija koja se fokusira na zaštitu ranjivih skupina građana, a ne strategija koja se temelji na zatvaranjima (eng. lockdown), Gupta je doznala što se dogodi onima koji se usude preispitivati mišljenja i odluke koje se drže ispravnima.
- Ne postoji moralni imperativ konsenzusa - rekla je Gupta.
- Teško je naše stajalište odbaciti kao nečuveno. Zatvaranja i nefarmakološke intervencije bili su obavijeni nesigurnošću. Nismo znali kako će utjecati na širenje pandemije, ali smo znali da će ekonomski naštetiti mladima i siromašnima. Mainstream mediji i znanstveni časopisi otad objavljuju difamacijske članke u kojima tvrde da nas financiraju braća Koch i ne dopuštaju nam da reagiramo. Mi ne gostujemo na BBC-u, a oni koji zagovaraju politiku "zero covida" gostuju - dodala je.
Gupta se zahvaljujući takvoj reakciji našla u istom košu kao i sljedbenici luđih teorija o postanku covida. Iskusna epidemiologinja rame uz rame onima koji ne vjeruju da covid uopće postoji. Gupta kaže da znanstvenici koji su se slagali s njom nisu htjeli javno istupati te da su neki tražili da se njihovo ime ukloni sa znanstvenih radova.
- Tužno je to što su završili u toj čudnoj koaliciji - rekla je Gupta.
- Mislim da je tome tako zato što smo kao društvo izgubili sposobnost prihvaćanja činjenice da se na svako pitanje može odgovoriti s više riječi od samo "da" ili "ne". Bila sam dio tima koji je 1991. godine objavio članak o antiretroviralnim lijekovima u kojem se pozivalo na oprez. Tadašnja je opća klima bila tolerantna i dopuštalo se različito mišljenje. Danas to više nije slučaj - dodala je.
'Rasprave o pandemiji su drukčije'
Prema dr. Clare Birchall, znanstvenici s King's Collegea u Londonu koja istražuje teorije zavjera vezane uz covid, dio problema leži u tome da se u polariziranom društvu oprečni stavovi u bilo kojoj javnoj debati odmah politiziraju.
- Lockdown je stvorio koaliciju nepovjerenja, a u njoj se nalaze ljudi koji inače nikada ne bi prosvjedovali zajedno - rekla je Birchall.
- To znači da su se ispreplela stajališta umjerenih libertarijanaca i sljedbenika teorija zavjera. Njih će se sada teško rasplesti - dodala je.
Unatoč tome što se u znanstvenim radovima od 1997. godine naovamo pisalo da zaštitne maske slabo štite od gripe, te što se u planu za nošenje s pandemijom koji je 2006. godine objavila Vlada Kanade zdravim osobama ne preporučuje nošenje zaštitnih maski, te se stavove nije moglo čuti u mainstream medijima.
Neil Ferguson, britanski epidemiolog i profesor s Imperial Collegea u Londonu koji za vrijeme pandemije zbog svoje uloge u oblikovanju reakcije Velike Britanije na pandemiju dobio nadimak "profesor Lockdown", priznao je da su njegova predviđanja bila "previše pojednostavljena" i "kriva" - no, nakon toga nije bio izložen medijskoj blokadi.
- Covid je nanio veliku štetu slobodi govora u našoj zemlji - rekao je Bright.
- Joe Rogan je spreman u svom podcastu ugostiti brojne teoretičare zavjera, no to je dio njegove privlačnosti. Ako ugostite nekoga tko vjeruje u neidentificirane leteće objekte ili da je Zemlja ravna ploča, te su rasprave bezopasne. Rasprave o pandemiji su drukčije. Važno je pronaći načine za osporavanje netočnih informacija, a ne gasiti svaku raspravu - dodao je.
Neki učenjaci vjeruju da bojkotiranje ne funkcionira. Birchall kaže da se ti koje se želi bojkotirati tada okreću alternativnim online prostorima, pa čak i privatnim šifriranim prostorima.
Praznina u mainstreamu
- Mnogi kažu da je bolje otvoreno raspravljati kako bi se balansiralo između rizika za javno zdravlje i javnu sigurnost. Jednako tako, možemo misliti da je problematično ako o slobodi govora odlučuju privatne tvrtke poput Facebooka - rekla je Birchall.
Birchall, međutim, priznaje da bojkotiranje osoba poput "trgovca zavjerama" Alexa Jonesa otežava zarađivanje.
Praznina u mainstream medijima zasigurno je doprinijela tome da su intervjui dani u podcastu Joea Rogana važniji nego što bi trebali biti.
- Dat ću sve od sebe da balansiram između kontroverznih mišljenja i mišljenja drugih ljudi kako bismo mogli pronaći bolju perspektivu - rekao je Rogan.
Bright vjeruje da je dugoročna perspektiva pozitivna.
- Pluralizam medija omogućio je da u jednim medijima govore skeptici, a u drugim medijima oni koji podržavaju politiku Vlade. Kada budemo gledali unatrag, mislim da ćemo za ovu raspravu o lockdownu za vrijeme covida moći reći da je bila otvorena i živahna - rekao je Bright.