Kada je Rusija prije nešto manje od godinu dana napala Ukrajinu, njezini joj saveznici isprve nisu htjeli slati vojnu pomoć koju je tražila već su se držali vrlo krute definicije obrambene opreme. Njemačka joj nije htjela poslati ništa što nije odgovaralo njemačkoj definiciji obrambenog. Kako je invazija postajala brutalnija, tako su se stavovi zapadnih zemalja promijenili. Njemačka je tako nedavno obećala Kijevu poslati svoje borbene tenkove Leopard 2, a kancelar Olaf Scholz dao je i zeleno svjetlo za slanje borbenih vozila koja bi Ukrajincima trebala pomoći da Ruse otjeraju sa svog teritorija. Promjene koje je Zapad unio u svoj pristup ratu u Ukrajini pokazuju koliko je taj sukob fluidan i nepredvidljiv, piše DefenseNews.
Zapadni tenkovi i njima slična mehanizacija na proljeće će stići na ratišta u Ukrajini, a zemlje donatorice ukrajinske snage već uče kako ih koristiti. I Kijev i Zapad polažu velike nade u ta vozila, međutim sigurnosni analitičari, parlamentarci i umirovljeni dužnosnici s kojima je razgovarao DefenseNews tvrde da će rat u Ukrajini vjerojatno potrajati još nekoliko godina te obje strane koštati novaca i života. Neki čak kažu i da bi mogao postati - beskrajan. Američka i europska industrija zbog njega će se naći na velikoj kušnji, pogotovo kada se radi o municiji, a Rusiju bi mogao ekonomski uništiti. Istovremeno, prijetnja da će sukob eskalirati do nuklearnog stupnja nikako da nestane.
Premda su sugovornici DefenseNews rekli su da će pobjeda ovisiti o Kongresu Sjedinjenih Američkih Država i njegovoj želji da nastavi pomagati Ukrajini, teško je reći kako će pobjeda Ukrajine uopće izgledati. "Što se tiče ove godine, teško će se Ruse potpuno istjerati s teritorija Ukrajine koji su okupirali", rekao je prošlog mjeseca general Mark Milley, zapovjednik Združenog stožera američke vojske. "To ne znači da se to ne može i neće dogoditi već samo da će biti jako, jako teško", dodao je Milley.
General je rekao da će rat u Ukrajini vjerojatno završiti za pregovaračkim stolom. Pitanje je samo kada. Dužnosnici i stručnjaci očekuju da će proljetna faza sukoba biti krvava jer će Rusija na bojište poslati još novaka, a Ukrajina pokrenuti ofenzivu. Iako je pomoć koju Zapad šalje Ukrajini još uvijek obilna, mnoge su nacije počele kritički razmatrati koliko opreme šalju Kijevu, a koliko zbog samoobrane i obveza prema Sjevernoatlantskom savezu ostavljaju sebi. Istovremeno, izborna sezona u SAD-u, najvažnijem ukrajinskom savezniku, vjerojatno će potaknuti rasprave o tome koliko će rat u Ukrajini smetati Americi. Američki i europski analitičari nisu suglasni oko toga koliko će još rat trajati. Neki kažu mjesecima, neki godinama, a neki da bi mogao trajati "unedogled".
Ofenziva na Kijev
Yohann Michel, analitičar Međunarodnog instituta za strateške studije, predviđa da će naredni mjeseci biti "dugački", a direktor za istraživanja u Programu za ruske studije Centra za pomorske analize u Washingtonu Michael Kofman očekuje da će rat potrajati još nekoliko godina. "Ratovi obično potraju duže nego što se očekuje, pogotovo međudržavni poput ovog", rekao je Kofman. "Povijest nam govori da se ratovi koji potraju ovoliko dugo znaju rastegnuti te trajati više godina", dodao je direktor za istraživanja.
Talijanski analitičar Lucio Caracciolo rekao je da rat u Ukrajini neće nikad završiti. "Sukob će prestati kada Ukrajina ili Rusija ili obje kolabiraju. Ovo je za njih pitanje života ili smrti", rekao je Caracciolo, urednik talijanskog geopolitičkog časopisa Limes.
Peter Roberts s Instituta za ujedinjene kraljevske usluge u Londu rekao je da se kraj rata može definirati na nekoliko različitih načina: "kraj kinetičke faze" nasuprot "kraju zamrznutog sukoba poput onog u Gruziji ili situaciji poput one na Koreji". "Volio bih misliti da bi kinetička faza mogla završiti tijekom 2023. godine. Međutim, predmnijevam da je pred nama još tri godine ratovanja ovakvog ili sličnog opsega", rekao je Roberts. Yohann Michel dodao je postoje trenutno nepoznati faktori koji će odrediti kada će rat završiti. "Tko će prvi pokrenuti sljedeću ofenzivu? Kakvu će ulogu odigrati vrijeme?", zapitao se Michel. "Onda je tu problem s municijom. Ona strana kojoj prvo ponestane municije bit će u problemima. Europa za sada nije pokrenula program pojačanje proizvodnje, a pitanje je hoće li Rusija od Kine kupiti nove zalihe", dodao je analitičar. Benjamin Jensen, stručnjak za ratovanje Centra za strateške i međunarodne studije, rekao je da bi se zaraćene strane mogle početi kockati nakon što potroše resurse koje ne mogu obnoviti. "Čak su i tehnološki napredne te bogate zemlje Bliskog istoka na koncu došle do toga da raketiraju civile, koriste kemijsko oružje i ratuju na mahove", rekao je Jensen. Obje bi strane mogle postati hrabrije ako se nađu u nepovoljnoj situaciji i požele napustiti sukob. Jensen smatra da bi Ukrajina mogla pokušati ubiti nekog dužnosnika Kremlja, a Rusija testirati ili na Kijev baciti nuklearno oružje. Jensen je dodao da rat možda neće završiti ni ako ruska vojska kolabira, a ni ako Ukrajina ostvari tradicionalnu pobjedu. Obje bi te situacije mogle dovesti do toga da Rusija posegne za nuklearnim oružjem.
Rusija je 24. veljače 2022. godine Ukrajinu napala bez potpore smrznutog tla. To znači da su se njezina oklopna vozila morala kretati cestama, što ih je činilo lakim metama. Daniel Rice, bivši kapetan u američkoj vojsci koji je prošle godine postao savjetnik zapovjednika ukrajinske vojske generala Valerija Žaluznog, rekao je da se očekuje da će Rusi ove zime Ukrajince napasti na otvorenim ledinama. "Postoji bojazan da bi velika ruska ofenziva mogla probiti ukrajinsku obranu i zauzeti Kijev", rekao je Rice. "Ljudi počinju shvaćati da će (Ukrajini) morati dati ofenzivno oružje kako bi se okončao rat", dodao je Rice, aktualni predsjednik konzultantske grupe Thayer Leadership.
Obučavanje i opremanje oklopne bojne koja će biti dovoljno velika i napredna da okruži ruske snage sljedeći su izazovi s kojima će se suočiti Kijev i Zapad. Ukrajinski vojnici morat će naučiti upravljati i održavati oklopna vozila i tenkove koje je dobila od Njemačke, SAD-a i Velike Britanije. "Morat će napraviti puno u kratkom periodu", rekao je Rice. "To što imaju vozila koja im trebaju ne znači da će moći pokrenuti pravu ofenzivu. Međutim, ovi su Ukrajinci do sad svaki put iznenadili svijet", dodao je bivši kapetan u američkoj vojsci.
Pitanje mirovina
Umirovljeni američki general bojnik Patrick Donahoe rekao je da će oprema sa Zapada Ukrajini omogućiti da dominira u bliskim sukobima s Rusima i zaključi da joj taktičko ratovanje ide u prilog. Rusi ukrajinske tenkove pokušavaju usporiti minama, rovovima i tzv. zmajevim zubima, barikadama kakve su posljednji puta koristile u Drugom svjetskom ratu. Donahoe je rekao da će Ukrajinci moći probiti rusku obranu nakon što ih zapadni stručnjaci nauče kako zajedno koristiti kombinirano oružje i tenkove. Umirovljeni general bojnik rekao je da će Ukrajincima trebati šest mjeseci da oforme bojne koje će joj biti potrebne za oslobađanje okupiranog teritorija. Pored oružja koje je već dobio, Kijev želi da mu Zapad pošalje i borbene avione te taktičke rakete velikog dometa. Kako navodi DefenseNews, želi se Moskvu natjerati da zbog previsokih troškova ratovanja obustavi invaziju. Istovremeno, vjeruje se da predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin nikad neće narediti ili pristati na prekid vatre jer će ga on najvjerojatnije koštati vlasti i moći.
Stefan Meister, stručnjak za Rusiju i istočnu Europu Njemačkog vijeća za vanjske poslove, rekao je da je Putinova propagandna mašinerija "specijalnu vojnu operaciju" koja je za cilj imala "denacifikaciju Ukrajinu" pretvorila u "rat protiv Zapada" te da je taj zaokret ruskoj vojsci pomogao da podeblja svoje redove. Sukob u Ukrajini sada zrcali onaj hladnoratovski. Mjesta za suprotno mišljenje u ruskom društvu nema. Protivnici rata zemlju su već napustili, a oni koji su ostali prilagodili su se novim uvjetima. Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji za sada nisu dale sveobuhvatne rezultate kojima su se mnogi nadali. Stručnjaci smatraju da će obični Rusi ove godine osjetiti posljedice rata. "Međutim, Rusi mogu podnijeti mnogo ekonomske boli", rekao je Charles Lichfield, stručnjak za ekonomiju i sankcije.
Lichfield je rekao da je Moskva do sada pokazala veliku ekonomsku snalažljivost. Primjerice, elektronske dijelove iz perilica za suđe prenamijenila je u rezervne dijelove za oružje. Zapad je taj potez Rusije okarakterizirao kao potez očajnika, međutim Lichfield smatra da se s tim rješenjem računalo od samog početka rata. Rusija bi, međutim, mogla upasti u probleme ako ne bude imala novca za mirovine. Ako one budu kasnile, Rusi bi se mogli okrenuti protiv rata. Lichfield je rekao da bi situacija u zemlji morala postati prilično loša da se javnost okrene protiv rata. "Također, ne znamo kolike su Moskvine novčane rezerve. Godinama je jako dobro zarađivala od prodaje energenata", dodao je Lichfield. Ovaj stručnjak smatra da će nova runda sankcija koja je vezana uz energente poput ograničenja cijene ruske nafte uroditi plodom jer je ruska ekonomija usko vezana u tržišta energenata.
Krim
Tijek rata u Ukrajini uvelike će definirati i potezi SAD-a. Adam Smith, zastupnik u Zastupničkom domu SAD-a iz redova Demokratske stranke te vodeći demokrat u Odboru za oružane snage Zastupničkog doma, rekao je da očekuje da će se rat u Ukrajini okončati za pregovaračkim stolom, ali da ozbiljna diplomacija još uvijek nije počela jer Putin trenutno inzistira na svojim "maksimalističkim" ciljevima. "Na Ukrajincima je da povrate što je više moguće teritorija koji su izgubili u ratu i natjeraju Putina na pregovore. Morali bi na koncu pristati na neke kompromise oko Krima i dijelova istoka zemlje te ishoditi sigurnosne garancije", rekao je Smith. "Rusi trenutno pričaju o velikoj ofenzivi koju će pokrenuti tijekom iduća četiri mjeseca. Čini se da smatraju da tu mogu ostvariti određeni uspjeh. Skeptičan sam oko toga", dodao je zastupnik.
Predsjednik SAD-a Joe Biden i njegovi suradnici počeli su raspravljati o tome treba li Amerika podržati Ukrajinu u njezinom nastojanju da oslobodi i Krim, poluotok koji je Rusija 2014. ilegalno zauzela i anektirala. "To bi bilo jako riskantno. Međutim, o tome se mora pričati. Koliko ja znam, o tome se pričalo na najvišim razinama", rekao je Smith.
Charles Kupchan, viši stručnjak Vijeća za vanjske poslove i bivši direktor za europske poslove u Nacionalnom sigurnosnom vijeću SAD-a, rekao je da Ukrajinu ne bi poticao da na silu zauzme Krim. "Rizik od eskalacije naprosto je previsok. Krim je Rusiji jako važan. Povijesno je isto važan. Ne mogu zamisliti da bi Rusi prihvatili potpuni poraz i protjerivanje s Krima", rekao je Kupchan.
Ima i onih koji misle da se Krim može osloboditi. "Sve što sam naučio o Ukrajincima govori mi da je taj cilj dohvatljiv te da ga se može ostvariti pomoću prikladnog oružja", rekao je Richard Blumenthal, zastupnik u Senatu SAD-a iz redova Demokratske stranke. On i neki proukrajinski nastrojeni kongresnici iz Republikanske stranke od Bidena traže da Zelenskom dade i rakete velikog dometa ATACMS te borbene zrakoplove F-16. Roger Wicker, zastupnik u Senatu SAD-a iz redova Republikanske stranke te vodeći republikanac u Odboru za oružane snage Senata, pozvao je da se Ukrajini pošalju rakete velikog dometa i napredni dronovi Gray Eagle i Reaper.
Bidenova je administracija zabrinuta da bi rakete ATACMS Ukrajincima omogućile da napadnu mete u Rusiji. Istovremeno, te bi rakete Ukrajincima omogućile da napadnu i ruske položaje na vlastitom teritoriju, primjerice one na Krimu. Smith se ne slaže s Bidenovom odlukom da Ukrajini ne pošalje rakete velikog dometa, a rekao je i da su mu svi ukrajinski dužnosnici s kojima se sastao rekli da ih Kijev ne bi koristio za napade na mete u Rusiji. Međutim, Smith je napomenuo da Lockheed Martin više ne proizvodi rakete ATACMS te da ih američka vojska još uvijek koristi.
‘Nema neograničenih resursa‘
Amerika je ranije ovog mjeseca najavila da će Ukrajini poslati bombe malog promjera koje se lansiraju sa zemlje (GLSDB). GLSDB ima domet od 150 kilometara, što će udvostručiti domet ukrajinske artiljerije. Međutim, rakete ATACMS imaju domet od 305 kilometara. SAD nije htio reći hoće li se GLSDB koristiti za napadanje Krima. Ukrajinska ambasada u SAD-u rekla je da američko dalekometno oružje neće koristiti za napadanje ruskog teritorija.
Kako se ne može reći kada će rat u Ukrajini završiti, nemoguće je reći hoće li Kongres SAD-a Ukrajini nastaviti slati pakete pomoći. Do sada joj je poslao više od 100 milijardi dolara pomoći, uključujući i 61 milijardu vojne pomoći. Novi paket pomoći vrijedan 45 milijardi dolara koji je Kongres odobrio u prosincu prošle godine trebao bi biti dovoljan da Ukrajina izgura ovu fiskalnu godinu, no rečeno je da to ne znači da Biden prije rujna neće od Kongresa zatražiti da Ukrajini pošalje još pomoći.
Međutim, predsjednik Zastupničkog doma Kevin McCarthy, inače republikanac, morat će paziti kako će se postaviti po pitanju pomoći Ukrajini jer ga članovi njegove stranke vrlo lako mogu s te pozicije i maknuti. Tri oponenta financiranja Ukrajine sjede u odboru koji kontrolira način rada Zastupničkog doma i svaki od njih u bilo kojem trenutku može pokrenuti proces uklanjanja McCarthyja s pozicije predsjednika. Istovremeno, McCarthy je u želi da postane predsjednik dopustio da se pravilnik Zastupničkog doma promijeni tako da 218 zastupnika mogu Zastupnički dom natjerati da glasa o bilo kojem prijedlogu zakona. To bi proukrajinskim republikancima i demokratima omogućilo da odobre slanje još pomoći u Ukrajinu.
Situacija će postati još kompleksnija kada krene kampanja za iduće predsjedničke izbore u SAD-u koji će se održati 2024. godine.
Konačno, tu je i pitanje sredstava koje Zapad šalje Ukrajini. Benjamin Jensen, stručnjak Centra za strateške i međunarodne studije, rekao je da nitko nema neograničene resurse. "U jednom će se trenutku potrošiti sva pomoć koju Zapad može poslati Ukrajini", rekao je Jensen. Amerika i Europa možda jesu povećale potrošnju na obranu, no pitanje je mogu li tvornice odgovoriti na povećanje potražnje za oružjem i municijom. Tvrtke s obje strane Atlantskog oceana najavile su da će ponovno početi proizvoditi "staromodno" oružje kao što je artiljerijska municija. Unatoč tome, ne zna se hoće li Amerika moći nastaviti ovim tempom Ukrajinu snabdijevati municijom. "(Ukrajinci) je troše nevjerojatno brzo", rekao je Mark Cancian, savjetniku u Centru za strateške i međunarodne studije. "Američka skladišta nemaju velike zalihe. Značajno ćemo povećati proizvodnju, ali nećemo moći proizvesti onoliko koliko će Ukrajinci potrošiti", zaključio je Cancian.