Jedan od šefova ruske obavještajne službe optužio je zemlje članice NATO-a da se pripremaju izvršiti nuklearni udar na teritorij Rusije usred sve izraženijih tenzija između Kremlja i Zapada, piše Newsweek.
General Vladimir Kulišov, koji vodi odjel za granice FSB-a, rekao je državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti da je Moskva zabrinuta zbog pojačanih aktivnosti NATO-a u blizini ruske granice.
‘Aktivnosti NATO obavještajaca u blizini granice se pojačavaju‘, rekao je Kulišov i dodao kako je slično i s ‘intenzitetom borbenih vježbi snaga Saveza‘.
‘Izrađuju se scenariji napada na Rusku Federaciju, uključujući i nuklearni udar na naš teritorij‘, rekao je.
Kulišovljevi komentari stižu u vrijeme kad i Rusija zvecka nuklearnim oružjem, a predsjednik Vladimir Putin je ovaj mjesec naredio vojsci da vježba raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja nakon, tvrdi Moskva, nuklearnih prijetnji sa Zapada.
Paralelno sa zaoštravanjem nuklearne retorike, Kremlj i njegovi propagandisti nastavljaju invaziju Rusije na Ukrajinu nazivati proxy-ratom između Moskve i Zapada te opetovano kritiziraju slanje vojne pomoći Kijevu od članica NATO saveza.
Otkako je Putin započeo rat, NATO savez se povećao za dvije članice. S pristupanjem Švedske i Finske savezu, o Baltičkom se moru sve više govori kao o ‘NATO jezeru‘, unatoč tome što se ondje nalazi i ruska enklava Kalinjingrad.
Moskva je optužena da namjerno provocira zemlje članice NATO saveza oko Baltičkog mora, a Litva je nedavno bijesno reagirala na ruski dokument u kojem se poziva na ponovno utvrđivanje granica u Finskom zaljevu. Vilnius je rekao da će NATO zemlje na istočnom kraju saveza upotrijebiti dronove kako bi se zaštitile od ‘neprijateljskih zemalja‘.
Predsjednik Joe Biden jedan je od zapadnih čelnika koji su upozorili da bi Putin naposljetku mogao napasti neku zemlju NATO-a, što je tvrdnja koju je ruski čelnik odbacio kao ‘glupost‘.
U vrijeme dok je Moskva ovog mjeseca pokretala ofenzivu u ukrajinskoj regiji Harkiv, Kijev je molio Washington da mu dopusti korištenje oružja koje je dopremio SAD za napad na ruski teritorij, što je već dugo kamen razdora zbog moguće eskalacije sukoba.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg uključio se u raspravu, rekavši za da će se Ukrajinci vrlo teško obraniti ako im se bude uskraćivala mogućnost korištenja ovog oružja ‘protiv legitimnih vojnih ciljeva na ruskom teritoriju‘.
Kao odgovor, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je listu Izvestija da Stoltenbergovi komentari pokazuju kako ‘NATO povećava stupanj eskalacije, NATO koketira s vojnom retorikom‘.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da ne isključuje mogućnost slanja trupa u Ukrajinu u slučaju da Kijev to zatraži.
Ruski državni mediji prenijeli su u utorak komentare poljskog ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog koji je na pitanje kolika je vjerojatnost da će Varšava poslati trupe u Ukrajinu, rekao da ‘ne treba isključiti niti jednu mogućnost‘.