Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i nevladina organizacija Human Rights Watch izvještavaju o napadnutim i uništenim bolnicama u ukrajinskim gradovima. Nema dovoljno respiratora, a i ranije je postojao problem s nedostatkom kisika za vrijeme pandemije, piše Deutsche Welle.
„Zdravstvene ustanove nikada ne smiju biti cilj vojnih akcija", kaže Berit Lange, direktorica odjela za epidemiologiju u Centru Helmholtz u Braunschweigu. To nije samo katastrofa za ljude koji su zaraženi virusom SARS-CoV-2, već za sve kojima je nužna medicinska njega.
Mali broj cijepljenih u Ukrajini
U Ukrajini je cijepljena samo trećina stanovništva. Delta varijanta koronavirusa u studenome i prosincu prošle godine dovela je do velikog opterećenja zdravstvenog sustava. Mnogi zaraženi su završili u bolnici, broj umrlih bio je velik.
Val omikrona je u Ukrajini dostigao vrhunac sredinom veljače. „Ali taj val, kao i u mnogim drugim zemljama, nije doveo do velikog broja smrtnih slučajeva i velikog opterećenja zdravstvenog sustava", kaže Lange.
I pored toga sada je vrlo važno osigurati medicinsku njegu ljudima, koliko god je to moguće. “Situaciju ljudi koji bježe ne smije dodatno otežavati povećanje broja zaraženih”, kaže epidemiologinja.
Osigurati njegu svuda gdje ljudi dolaze
Mnogi ljudi su preko ukrajinske granice pobjegli u susjedne zemlje Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku. „Tim zemljama je sada hitno potrebna financijska pomoć i podrška lokalnih humanitarnih organizacija“, kaže Lange.
Deseci tisuća ljudi utočište su potražili u drugim europskim zemljama - i u Njemačkoj. Kako bi se smanjio rizik brzog širenja virusa među izbjeglicama, medicinska njega bi morala biti maksimalno dostupna: bez velikih birokratskih prepreka i uz pomoć prevoditelja. Time bi se možda povećala i stopa cijepljenih među onima koji dolaze.
„Zdravstvene ustanove koje su izgrađene između 2014. i 2016. godine, kada smo imali mnogo izbjeglica, sada bi ponovo morale dobiti snažnu financijsku pomoć i više osoblja“, kaže Lange.
Za sada nema opasnosti od novog vala korone
Veliki problem su veliki izbjeglički centri u kojima se zarazne bolesti svih vrsta lako šire. „Ljudi bi trebali biti decentralizirano smješteni", kaže epidemiologinja.
Inicijativa „Global Polio Eradication Initiative" je zabrinuta zbog jedne druge zarazne bolesti: poliomijelitisa ili dječje paralize, skraćeno polio. „Ukrajina je trenutno pogođena širenjem polio-virusa tipa 2 (cVDPV2). Posljednji slučaj otkriven je u siječnju 2022. godine", navodi se u priopćenju.
Naravno, vrlo je teško pretpostaviti u kojoj mjeri će dolazak izbjeglica utjecati na epidemiološku situaciju u Europi. „Vrlo je važno spriječiti širenje zaraze među izbjeglicama", kaže Lange. Ako to uspije, onda nema razloga za zabrinutost zbog mogućeg novog vala korone u Europi, piše Deutsche Welle.