Europska obrambena agencija (EDA) objavila je da je 26 država članica ove agencije, sve članice EU osim Danske, uložilo dosad najviše u obranu otkad ova agencija prikuplja podatke. Prema posljednjem izvještaju, tijekom 2020. godine za obranu zemlje članice su zajedno izdvojile iz svojih proračuna 198 milijardi eura, što je pet posto više nego 2019. godine. A u 2019. godini ulaganja za obranu bila su značajno veća nego ranijih godina. Neke države članice, njih šest, 2020. godine povećale su ulaganja u obranu za više od 10 posto.
No iako ova ulaganja predstavljaju 2,8 posto ukupnih državnih troškova, i dalje su u odnosu na bruto domaći proizvod izdvajanja za obranu u prosjeku EU manje od dva posto BDP-a, što je cilj koji je postavio NATO.
Ipak, stalno povećanje troškova za obranu, čak i u vrijeme kriza i pandemije, u skladu je i s politikom NATO-a, ali i s ciljevima Europske unije da razvija svoje vojne sposobnosti kako bi manje ovisila o NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama. EU želi imati veću autonomiju i u pitanjima obrane i sigurnosti kako bi mogla djelovati i sama tamo gdje vidi svoje interese, a da ne ovisi o Sjedinjenim Američkim Državama. Način na koji se SAD povukao iz Afganistana bila je opomena koja je i u Europi otvorila pitanje obrambeno-sigurnosne autonomije. Ali da bi bili vojno jači, treba više i platiti, a to je ono što Europljani u prošlosti nisu rado činili.
Trenutačno države članice Europske unije koje su i članice NATO-a predstavljaju manje od 20 posto ukupnih vojnih kapaciteta NATO-a. SAD i NATO nemaju ništa protiv da zemlje EU troše više za obranu. Štoviše, traže od europskih saveznika upravo povećanje obrambenih kapaciteta jer jačanje Europske unije u tom smislu jača i ukupnu euroatlantsku sigurnost.
Međutim, za razliku od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, sadašnja Bidenova administracija ne dovodi u pitanje spremnost SAD-a da štiti svoje europske saveznike, bez obzira na to tko koliko ulaže u obranu. Biden je ponovio to i na zadnjem summitu NATO-a, koji je održan ljetos, rekavši da je sigurnost SAD-a i europskih saveznika neodvojiva i da za njih i dalje važi načelo članka 5. NATO-ova ugovora kojim se napad na jednu članicu smatra napadom ne sve.
U ovom izvještaju EDA-e nisu objavljeni podaci koliko je točno koja država izdvojila za obranu. No prema podacima koje je ranije objavio NATO, Hrvatska je među državama koje su 2021. godine imale najveća izdavanja za obranu u odnosu na BDP.
Prema tim podacima, Hrvatska je iz proračuna za 2021. godinu trebala izdvojiti za obranu 2,79 posto BDP-a, čime ulazi ne samo u skupinu država koje prelaze cilj NATO-a od dva posto nego i država koje najviše izdvajaju za obranu uopće. Jedino će Grčka s 3,82 posto i Sjedinjene Američke Države s 3,52 posto izdvajati veći postotak iz svog proračuna za obranu. Većina država još uvijek je ispod cilja od najmanje dva posto BDP-a.
