Među glavnim načelima na kojima je stvorena Europska unija, kako znaju reći europski lideri, jesu "zajedničke demokratske vrijednosti". Zatim se dodaju vladavina prava i razne slobode, od trgovine do kretanja ljudi, radnika, roba i usluga. Spremnost da te vrijednosti prihvate i poštuju je i glavni uvjet državama, koje nisu u Uniji, da uopće krenu na put prema članstvu. Ta načela prihvatile su i uvijek promicale tradicionalne europske stranke koje su, bez obzira na razlike, zajedno odlučivale o sudbini Europske unije.
Europska pučka stranka, koja okuplja stranke desnog centra, Socijalisti i Demokrati iz lijevog centra te Liberali. No kako su stranačka potpora i pripadnost postali kriterij i za ključne pozicije u tijelima Europske unije, tako je došlo i do čestog odustajanja od spomenutih načela i svaka je stranka stajala uz "svoje ljude". Krize kroz koje je Unija prolazila prošlih pet, šest godina dovele su u pitanje ono što se uvriježeno naziva "europskim vrijednostima".
Tako ćete naći Liberale koji se protive proširenju EU i dubljim integracijama, Socijaliste koji daju ksenofobne izjave, ali i Demokršćane koji se tijekom dana bore protiv prava homoseksualaca, a noću sudjeluju u orgijama. Financijska kriza, pa migrantska kriza i pandemija dodatno su produbile podjele u EU, smanjile solidarnost i povećale sebičnost. Stoga je teško sada i definirati što su to europske vrijednosti.
Unija se podijelila oko toga treba li ravnomjerno snositi teret migracija, treba li pošteno podijeliti novac iz zajedničkog proračuna, treba li to uvjetovati poštovanjem načela vladavine prava - i tko je taj koji daje konačni sud o tim načelima.
Neke države članice danas imaju toliko problema s vladavinom prava da bi teško mogle ući u EU kad bi u ovom trenutku bile u procesu pristupnih pregovora. U državama EU ubijaju se novinari i pokušava ometati istraga, politika se miješa ne samo u medije nego i u sudstvo.
Civilno društvo se napada, a nema jasnog odgovora je li europska vrijednost sprečavanje dolaska imigranata ili njihovo prihvaćanje i integracija. Stranačka pripadnost više nije kriterij prema kojemu se može prepoznati nečiji stav o tim pitanjima.
Nema sumnje da je već godinama glavna politička skupina na razini EU Europska pučka stranka (EPP). Više od dvadeset godina skupina je s najvećim brojem zastupnika u Europskom parlamentu, ima predsjednika Europske komisije već četvrti mandat zaredom, ima najveći broj povjerenika u Europskoj komisiji, i donedavno je imala i mjesto predsjednika Europskog vijeća. Naravno, snaga ove skupine proizlazi i iz uspjeha članica na nacionalnim izborima jer time EPP stječe prednost i u Europskom vijeću.
Unutar EPP-a reflektiraju se i podjele i razlike koje postoje u EU. Nema jasnog odgovora na pitanja vezana uz migracije, ni o načinu izbora predsjednika Europske komisije, ni o odnosima s Rusijom, ni o brojnim drugim pitanjima. Ono što, primjerice, kao stav EPP-a izrazi šef skupine u Europskom parlamentu nije nužno i stav koji će zastupati lideri iz EPP-a u Europskom vijeću.
Slučaj mađarskog Fidesza pod vodstvom Viktora Orbana, jedne od najuspješnijih članica EPP-a na izborima do sada, samo je jedan dokaz tih razlika. Orban je godinama izazivao EPP, napadao kada mu je to trebalo za dobivanje glasova kod kuće, a EPP ga je štitio u Bruxellesu. Nemali broj diplomata u Bruxellesu vjeruje da bi Europska komisija bila oštrija prema Mađarskoj da vladajuća stranka nije bila u EPP-u. Utjecaj stranke u institucijama EU možda je i poslužio Orbanu da izbjegne sankcije prije.
No sada je tome došao kraj. Premda je EPP dugo, za mnoge predugo, oklijevao isključiti Fidesz iz skupine, ali je stalno malim koracima išao u tom smjeru. Orban je, s druge strane, čekao i na kraju preduhitrio izbacivanje odlučivši sam da mađarsku delegaciju, 11 zastupnika, povuče iz skupine EPP-a u Europskom parlamentu.
Dogodilo se to nakon što je EPP većinom glasova podržao prijedlog izmjene poslovnika koje omogućavaju izbacivanje pojedinih nacionalnih delegacija iz skupine, a ne kao što je do sada bilo samo sankcioniranje pojedinih zastupnika. Orban je isti čas poslao pismo kojim objavljuje da njegov Fidesz napušta najveći zastupnički klub u Europskom parlamentu.
Fidesz već dugo ima status "suspendirane članice" u EPP-u, a nakon odluke o napuštanju parlamentarnog kluba došla je i poruka kako će ih se u potpunosti isključiti iz EPP-a.
Jedan od razloga zašto je EPP toliko oklijevao bila je i činjenica da je Fidesz pridonosio s 11 zastupnika u Europskom parlamentu. No nakon odluke o napuštanju skupine u EP, Fidesz bi EPP-u bio samo teret koji bi nanosio štetu. Dakle, brojke su ponekada bile važnije od načela.
Bez obzira na izlazak Fidesza iz EPP-a, ta će skupina i dalje ostati najveća u Europskom parlamentu. Ali pitanje identiteta te stranke, kao i ostalih tradicionalnih stranaka, nije do kraja riješeno. I lijevi centar i liberali moraju se isto tako odlučiti kojim će smjerom ići. Naposljetku, smjer koji odaberu te tri političke skupine bit će i smjer kojim će ići cijela Europska unija.