Otac Grigorij Borisov ima molitvu za Ukrajinu svaki dan u posebnoj liturgiji u crkvi Lasnamäe, visokom mjestu ruskog pravoslavnog bogoslužja u središtu najmnogoljudnijeg predgrađa estonskog glavnog grada Tallinna, gdje većinu čine govornici ruskog jezika.
Crkva Ikone Majke Božje izgrađena je 2013. godine uz pomoć sredstava nevladine organizacije sa sjedištem u Moskvi. Dok se u ožujku Estonska pravoslavna crkva pridružila ostalim crkvama u toj baltičkoj zemlji u osudi bombardiranja civila u Ukrajini, šef Ruske pravoslavne crkve u Moskvi, patrijarh Kiril, optužen je za pružanje teoloških pokrića za rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
Borisov, 32-godišnjak koji je pohađao teološki fakultet u Sankt Peterburgu, hoda ‘po rubu‘. Kaže da ne smije pričati o politici i ratu. No, ovaj svećenik priznaje da u njegovoj kongregaciji u ovom ekonomski siromašnom dijelu grada vlada raširena tjeskoba. "Situacija s mentalnim zdravljem je loša - covid, rat, ekonomska situacija, cijene plina. Ove stvari čine ljude tužnima i zabrinutima", kaže.
Borisov ističe da se on jednako ponaša prema svima koji dođu u crkvu, bili oni Estonci, Ukrajinci ili Rusi. "Nema (za njega) ni Grka ni Židova", navodi on, citirajući odlomak iz Biblije kralja Jamesa, u kojoj stoji da su "svi jedno u Kristu Isusu".
Izvan Lasnamäeove crkve u istočnom dijelu Tallinna, među visokim stambenim blokovima dokle god pogled seže, takvi lijepi stavovi i akcije su u oštrom kontrastu sa stvarnošću sve zabrinutije ruske zajednice na koju neki gledaju kao na "petu kolonu" i u kojoj vlada visok stupanj nepovjerenja prema državi.
‘Bolje da pazim što govorim‘
Estonija je bila sovjetska republika od 1944. do 1991. godine, a oko 322.000 njezine populacije od 1,3 milijuna ljudi izjašnjavaju se kao etnički Rusi, dok njih 90.000 ima rusko državljanstvo. Mnogi etnički okrenuli su se vijestima ruske televizije, a tu je i visok stupanj segregacije.
U međuvremenu, estonska vlada, koju vodi Kaja Kallas, zauzela je čvrst stav prema potrebi da se Rusija pritisne jačanjem ekonomskih sankcija koje je Zapad nametnuo njezinom gospodarstvu, zabranom putnih viza za državljane te zemlje i uklanjanjem sadržaja Sovjetskog Saveza, kao što su spomenici u spomen na Drugi svjetski rat.
To je dinamika koja riskira opasne nesporazume u kojima bi se protivljenje Putinovoj Rusiji moglo protumačiti kao neodobravanje Rusa u cjelini.
Karsten Brüggemann, profesor estonske povijesti na Sveučilištu u Tallinnu, rekao je da financijsku pomoć koja se nudi ukrajinskim izbjeglicama neki u ruskoj zajednici također vide kao prijetnju.
"Zato što vide koliko novca država daje ukrajinskim izbjeglicama, a oni ne dobivaju ništa”, kaže. "(Za) neke od Rusa koji su u socioekonomski lošoj situaciji, ovo je u najmanju ruku prilično iritantno".
Dok vješa rublje na terasi svog stana u prizemlju, u sjeni Lasnamäeove crkve, jedna 39-godišnja majka trogodišnjaka i petogodišnjaka, koja je odbila reći svoje ime, kaže da je rođen u Tallinnu, ali se identificira kao Ruskinja. "Bolje da pazim što govorim jer će me deportirati", rekla je.
"Bilo je dobro prije rata. Radila sam za dvije estonske tvrtke i bilo je dobro, ali sada se na nas gleda kao na opasne. Što će nam iduće učiniti? Nisam za sankcije EU-a. One ne štete Rusiji, nego nama ovdje. Ja sam osobna trenerica i ne mogu si priuštiti vožnju automobilom na posao. Automobil vozim samo s djecom. Ne mogu si priuštiti da ga napunim (gorivom). Vlada bi se trebala brinuti o vlastitom narodu, a ne o Ukrajincima koji nam prijete, koji prosvjeduju krvlju ispred ruskog veleposlanstva. Uvijek se okrećem preko ramena", kaže.
Privrženost Rusa liniji Kremlja nije sigurna
Ova je žena čula lažne tvrdnje da je estonska vlada ukinula besplatne obroke za djecu u školama na ruskom jeziku. "Ne znam je li istina, ali bi mogla biti istina", inzistira.
Točka povećanje napetosti između estonske vlade i etničke ruske zajednice bio je prošlotjedni potez da se s pijedestala ukloni tenk T-34 iz sovjetske ere u istočnom gradu Narvi, gdje su 95,7 posto stanovništva izvorni govornici ruskog jezika, a 87,7 posto su etnički Rusi.
Odluka je donesena kao dio šireg plana premještanja između 200 i 400 javnih spomenika u muzeje na temelju toga što je invazija Kremlja na Ukrajinu "otvorila rane u našem društvu na koje nas podsjećaju ovi spomenici iz komunističke ere".
Bilo je zabrinutosti zbog nemira. Premještanje kipa poznatog kao "Brončani vojnik" u Tallinnu u travnju 2007. godine, dovelo je do dvije noći nereda u starom dijelu glavnog grada, tijekom kojih je ubijen jedan ruski prosvjednik. Ovoga put, mještani su se umjesto toga mirno okupili kako bi položili cvijeće na mjesto gdje je tenk postavljen.
Ankete pokazuju da je privrženost etničkih Rusa liniji Kremlja još od rata daleko od sigurne, a nedavno istraživanje pokazalo je da se oko trećina onih koji se identificiraju kao Rusi u Estoniji slaže s premještanjem sovjetskih spomenika s javnih mjesta u muzeje. No, strahovi od problema ostaju.
Ruska hakerska grupa ‘Killnet‘ tvrdi da stoji iza, kako su estonski dužnosnici rekli, velikog, ali uzaludnog kibernetičkog napada na estonske institucije neposredno nakon premještanja tenka. U ponedjeljak su ruski istražitelji izjavili da je ubojstvo Darje Dugine, kćeri ultranacionalističkog ruskog ideologa blizu Moskve, izvršila Ukrajinka za koju kažu da je nakon ubojstva otputovala u Estoniju.
Katri Raik, bivša ministrica u vladi, koja je gradonačelnica Narve od 2020. godine, ističe da postoji iskrena nervoza u ruskoj zajednici da će biti uhvaćeni u ‘unakrsnoj vatri‘ između Moskve i Tallinna.
Mnogi ne govore tečno estonski jezik
"Sada je vrlo važno što će se sljedeće dogoditi", rekla je ona za najveće estonske dnevne novine Postimees. "Tih ‘crvenih‘ spomenika (više) nema. Je li to sada sve? Ili što estonska država ima na umu po pitanju Narve. Moramo obnoviti povjerenje između države Estonije i Narve".
Raik je dodao: "Moramo se riješiti straha ljudi iz Narve, koji su mnogi ljudi izrazili jučer na raznim sastancima. Strahuju da će biti udaljeni iz Estonije. Mi sigurno nećemo istjerati ljude iz Narve".
Govoreći na Dan neovisnosti Estonije u subotu, predsjednik zemlje, Alar Karis, govorio je o bolesnoj atmosferi koju je potaknulo uklanjanje tenka. "Moramo priznati da neki stanovnici naše zemlje imaju drugačije povijesno shvaćanje", rekao je. "Mnogi naši sunarodnjaci još uvijek ne govore tečno estonski, ali osim jezika, ili velikim dijelom zbog toga što ga ne govore, također nisu poučeni ideološki nepristranoj povijesti Estonije, Europe i svijeta".
Pozvao je, međutim, na razumijevanje i osjetljivost u vrijeme kada se lako gubi osjećaj za nijanse. "Ima nas 1,3 milijuna", kaže. "Mi posjedujemo moć i snagu. No, samo ako idemo naprijed pazeći jedni na druge, a ne ostavljajući vlastitu istinu po strani".