Iran je obećao punu suradnju s istražiteljima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) oko čestica visoko obogaćenog urana pronađenih na neprijavljenim nuklearnim postrojenjima unutar države te je pristao vratiti svu opremu za nadzor koju je prethodno bio uklonio.
Proizlazi tako iz zajedničkog priopćenja koje su Teheran i IAEA izdale u nedjelju, nakon dvodnevnog posjeta čelnika međunarodne agencije Rafaela Grossija glavnom gradu Irana. Posjet je prethodio ovotjednom sastanku Odbora guvernera IAEA, na kojem će se raspravljati o dosadašnjem iranskom odbijanju suradnje po pitanju nadzora razvoja nuklearnog programa te države.
"Iran izražava svoju spremnost pružiti informacije i pristup kako bi se adresirala otvorena pitanja sigurnosnih zaštita", stoji u zajedničkom priopćenju. Kako piše Reuters, pozivajući se na povjerljivi interni dokument IAEA-e, Grossi se "veseli brzoj i potpunoj implementaciji zajedničkog priopćenja".
Inspektori međunarodne agencije pronašli su čestice visoko obogaćenog urana na lokacijama koje nisu bile prijavljene kao nuklearna postrojenja, a otkrivena je i prisutnost čestica obogaćenih na razinu od 83,7% fisilnog urana - opasno blizu razine od 90%, koja se uobičajeno koristi u izradi nuklearnog oružja.
Razvijanje oružja
Teheran tvrdi kako je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode, no vrlo rijetke civilne primjene zahtijevaju visoko obogaćeni uran, koji se gotovo isključivo koristi za oružje. Izrael i Sjedinjene Države već dulje vrijeme upozoravaju kako "neće dopustiti" da Iran razvije nuklearno oružje, a po nekim je procjenama ta država tek na dva tjedna od dovoljne količine fisilnog materijala za izradu nuklearne bombe.
Valja naglasiti kako sam materijal nije dovoljan za izradu oružja, potrebno je i izraditi to oružje, što je proces koji zahtijeva složena znanja i izrazito precizne procese proizvodnje, a stručnjaci ističu i kako bi bilo teško bez testiranja razviti oružje koje bi radilo isprve. Također, potrebna je prilagodba postojećih balističkih projektila kako bi se to oružje moglo i iskoristiti.
Iran je godinama držao svoj nuklearni program unutar mirnodopskih okvira zadanih takozvanim Zajedničkim sveobuhvatnim akcijskim planom (JCPOA), koji su potpisali umjereni iranski predsjednik Hasan Rouhani i bivši američki predsjednik Barack Obama. No, kada je Donald Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma i uveo nove sankcije protiv Teherana, Iran je počeo progresivno kršiti odredbe sporazuma.
Oživljavanje sporazuma
Novi američki predsjednik Joe Biden izrazio je želju za reaktivacijom minulog sporazuma, no u Iranu je u međuvremenu na vlast došao radikalni klerik Ebrahim Raisi, čija je politika uključivala znatno zaoštravanje odnosa sa Zapadom.
Pregovori oko oživljavanja sporazuma, koji su se mjesecima vodili u Beču, nisu rezultirali plodom, a pojedini zapadni diplomati optužuju Iran da ne pregovara u dobroj vjeri, već da pokušava odugovlačiti do trenutka kada će uspjeti razviti nuklearno oružje - razvoj događaja koji bi Izrael gotovo sigurno pokušao spriječiti vojnim putem.