Kineski dobavljač telekomunikacijske opreme Huawei imao je "neograničen pristup" telefonskim pozivima putem jednog od vodećih nizozemskih operatora, tvrdi nizozemski list.
Nizozemski list De Volkskrant došao je u posjed povjerljivog izvještaja koji je za operatera KPN izradila konzultantska tvrtka Capgemini 2010. godine. Prema podacima iz tog izvještaja sugerira se kako je kineska tvrtka nadzirala pozive 6,5 milijuna korisnika.
Razgovori koje je osoblje Huaweija u Nizozemskoj i Kini pratilo uključivali su privatne pozive tadašnjeg premijera Jana Petera Balkenendea i kineskih disidenata.
KPN je priznao postojanje izvješća, ali je rekao da "nikada nije primijetio da je Huawei uzimao podatke o klijentima", dodajući da niti jedan od njegovih dobavljača nije imao "neovlašten, nekontroliran ili neograničen pristup našim mrežama i sustavima".
KPN je počeo koristiti Huaweijevu tehnologiju 2009. godine, a izvještaj je naručio nakon što ga je nizozemska obavještajna služba AIVD upozorila kako postoji mogućnost špijunaže.
Izvještaj je također otkrio da Huawei može pristupiti brojevima koje su prisluškivale nizozemske sigurnosne službe.
Nizozemska vlada je 2019. preporučila strožu provjeru dobavljača telekomunikacijske opreme, ali unatoč upozorenjima američke vlade o opasnostima kineske špijunaže, nije zabranila Huawei.
KPN je 2020. godine postao jedan od prvih europskih operatera koji je isključio kinesku kompaniju iz svoje osnovne 5G mreže, i umjesto toga odabrao švedski Ericsson, dok je nizozemska vlada najavila stroža ograničenja za dobavljače opremom, uključujući provjere osoblja koje ima pristup mrežama.
Huawei u potpunosti odbacuje optužbe.
"Tvrdnje kako smo mogli slušati razgovore premijera potpuno su neistinite i podcjenjuju sigurnosti okruženja za presretanje komunikacije", izjavio je u priopćenju glavni operativni direktor Huawei Nizozemske Gert-Jan van Eck.
"Zaposlenici Huaweija nisu imali neovlašteni pristup KPN-ovoj mreži i podacima niti su podaci izvučeni iz te mreže", priopćila je kineska tvrtka.
Bivši američki predsjednik Donald Trump je 2019. godine stavio Huawei i kinesku tehnološku kompaniju ZTE na "crnu listu". Nakon prvotnog šoka, uredba je nešto ublažena i uvedeni su prijelazni periodi. No, Trump je onda prošle godine zabranu američkim kompanijama da koriste telekomunikacijsku kinesku opremu odlučio produljiti na još godinu dana, do 15. svibnja.
Što se tiče europskih zemalja, one su prilično podijeljene oko zabrane korištenja Huaweija.
Velika Britanija najavila je zabranu koja bi trebala početi vrijediti od rujna ove godine, a do 2027. Britanija bi trebala biti u potpunosti "Huawei-free". Švedska je zabranu opreme kineskih grupa Huawei i ZTE za svoje 5G mreže uvela u listopadu 2020.
Unatoč tome, Europa i dalje ostaje jedno od važnih tržišta za kinesku kompaniju - prošle godine se pohvalila s 91 komercijalnim ugovorom za izgradnju 5G mreže, od kojih je pola bilo u Europi (47 ugovora).
Osim toga, Huawei i dalje nastavlja graditi tvornicu 5G opreme u Francuskoj vrijednu 200 milijuna eura, iako je francuska vlada odlučila uvesti ograničenja i upozorila telekome koji planiraju kupiti opremu 5G Huawei da neće moći obnoviti licenciju kada istekne.