Nema sumnje da francuski predsjednik Emmanuel Macron želi preuzeti uzde globalnog vodstva i napraviti obrat po pitanju slabašne podrške Zapada Ukrajini, no francuska politika će mu preuzimanje te uloge učiniti teškim.
Dok Rusi na bojnom polju potiskuju ukrajinske snage, nastavlja se neizvjesnost u vezi zapadne vojne pomoći. Macron je poduzeo ratoborni korak kako bi preokrenuo stanje stvari, rekavši novinarima da je "Europa na kocki". U ponedjeljak je obećao jačanje angažmana u opskrbi topničkim granatama, iznio je ideju o zapadnjačkim čizmama na terenu i najavio novu koaliciju kada su rakete dugog dometa u pitanju.
Macron se očito predstavlja kao državnik koji se može usporediti s bivšim talijanskim premijerom Marijom Draghijem, koji je svojedobno kao šef Europske središnje banke (ECB) umirio krizom pogođenu eurozonu svojim obećanjem da će učiniti "što god je potrebno" da se stvar izvuče. Macron je i ponovio tu rečenicu u ponedjeljak. "Odlučni smo učiniti sve što je potrebno koliko god je potrebno", rekao je on.
Možda bi nekom ciniku sve to izvuklo ogorčen smiješak na lice - govori to predsjednik zemlje koja je, prema podacima Kiel Instituta, u humanitarnoj, financijskoj i vojnoj pomoći za Ukrajinu izdvojila tek 1,8 milijardi eura, dok su Nijemci izdvojili 22,06 milijardi eura. Poljska je za Ukrajinu izdvojila 4,3 milijarde eura ili 2,5 puta više od Francuza, a o SAD-u da se i ne govori. Pod Macronom je Francuska prema ukupnom udjelu raznih oblika pomoći Ukrajini u odnosu na BDP puno bliže Orbanovoj nimalo Ukrajini naklonjenoj Mađarskoj, nego Estoniji, Danskoj, Norveškoj, Litvi i Latviji, primjerice, kako je Jutarnji list već pisao.
Ukrajinci umorni od Macrona
Stoga je pitanje koliko je daleko Macron uistinu spreman ići ovaj put. Njegova ranija himnična i patetična retorika o Ukrajini, na kraju krajeva, nije bila praćena djelom. Što je najvažnije, pitanje je može li se nadati da će se uspjeti nametnuti kao zapadni vođa ako ne uspije samu Francusku povući u tom smjeru, kako procjenuje Politico.
Jer sve francuske oporbene snage već su se okomile na njega. Marine Le Pen, ikona krajnje desnice, komentirala je njegovu tvrdnju da se ne može isključiti angažman vojnih snaga zapadnih zemalja u Ukrajini rekavši da se radi o igranju "životima francuske djece", dok je čelnik krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon rekao kako je "suludo" konfrontirati "jednu nuklearnu silu protiv druge nuklearne sile". Političke snage bliže centru, poput Socijalističke stranke i konzervativnih Les Républicains, također su osudile ‘pokazivanje mišića‘ francuskog predsjednika.
To su komentari i argumenti koji snažno odjekuju među glasačima u Francuskoj u vrijeme kada je Macronova centristička liberalna stranka daleko slabije rangirana od krajnje ljevice i krajnje desnice uoči europskih izbora u lipnju.
U utorak se na francuskim televizijskim kanalima naširoko i nadugačko raspravljalo o tome treba li se Francuska pripremiti za rat s Rusijom, a odgovori su masovno bili ‘Ne‘. "Stvarno ne razumijem zašto je to rekao, to se može smatrati prilično opasnom, zabrinjavajućom idejom, slanje francuskih vojnih snaga. Pogotovo ako nemamo nikakav dogovor unutar EU-a", komentirao je Bruno Jeanbart iz tvrtke za istraživanje javnog mnijenja OpinionWay.
Za njega je Macronova izjava bila više stvar slanja poruke diplomatskim partnerima nakon što se suočio s kritikama zbog "svoje bliskosti" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na početku rata. Ukrajinci su, međutim, već umorni od diplomatskih poruka Macrona i radije razmišljaju o oružju - pitanju po kojem Pariz, umjesto da vodi, daleko zaostaje za SAD-om, Njemačkom, Britanijom i Poljskom.
Njemački navodno odlučujući trenutak na početku rata bio je ‘Zeitenwende‘, povijesna prekretnica, kojom je njemački kancelar Olaf Scholz obećao obnoviti svoju davno zapuštenu vojsku kako bi se suočio sa stvarnom prijetnjom Rusije. Francuski predsjednik bio je pod pritiskom da uskladi riječi s djelima po pitanju Ukrajine otkako je objavio svoj osobni ‘Zeitenwende‘ o podršci Ukrajini tijekom govora u Bratislavi prošlog lipnja. Tamo se ispričao što ranije nije obraćao pažnju na upozorenja na rusku prijetnju od strane srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja.
Unutarnji otpori
No, s Ukrajinom koja je ostala bez streljiva i s tek manjim donacijama iz Francuske, Macronova obećanja počela su izgledati isprazno. Njegova intervencija u ponedjeljak trebala je, valjda, popraviti taj dojam, a njegovo obećanje da će sudjelovati u češkoj inicijativi za kupnju streljiva od dobavljača izvan EU-a, odstupajući time od francuske krilatice "Kupuj europsko", ukazuje na veliku promjenu.
Ipak, Macronov je najveći izazov to što se čini da njegove ambicije nisu usklađene s prevladavajućim francuskim raspoloženjem prema Ukrajini. Za Francuze taj rat nije u tolikoj mjeri veliki civilizacijski sukob s reperkusijama za europsku demokraciju i slobodu koliko se tiče zemalja koje još uvijek imaju gorka sjećanja na brutalnu rusku vladavinu. "Rusija se ne smatra izravnom prijetnjom Francuskoj, a rat se smatra pitanjem bivšeg SSSR-a", pojašnjava Jeanbart. To je u oštroj suprotnosti s Poljskom, baltičkim zemljama, pa čak i Njemačkom i nordijskim zemljama, za koje je opasnost jasna i opipljiva.
Rezultati nedavnih istraživanja javnog mnijenja u Francuskoj pokazuju mlaku i sve slabiju naklonost prema Ukrajini. Iako 58 posto Francuza ima pozitivan dojam o Ukrajini, to je ipak 24 posto manje u odnosu na vrijeme kad je krenula ruska invazija, kako pokazuju brojke instituta za ispitivanje javnog mnijenja IFOP. Tek 50 posto ispitanika podupire naoružavanje Ukrajine - da se ne govori o borbi za njezinu stvar - što je pad od 15 posto u odnosu na prve dane borbi u veljači 2022. Također, samo 62 posto Francuza podržava sankcije protiv Rusije, u usporedbi s njih 72 posto na početku rata.
Francuski utjecajni i sve bješnji poljoprivrednici još su jedna velika politička glavobolja za Macrona. Jeftina ukrajinska perad i žitarice postale su jedna od žarišnih točaka njihova gnjeva, a njihovi čelnici izvršavaju snažan pritisak na Macrona da ograniči uvoz. Kao odraz manjka simpatije prema Ukrajini, Damien Radet, regionalni predstavnik francuskog glavnog sindikata farmera, rekao je za Politico krajem prošlog mjeseca da će se masovni priljev hrane morati zaustaviti jer Ukrajina "nije europska zemlja" i "nema nikakve veze s našom poviješću".
Macron će teško doprijeti do tog dijela biračkog tijela s tvrdnjama da je u Ukrajini zapravo u pitanju Europa. Istovremeno, Macronov nagovještaj da bi se snage zapadnih sila mogle možda u nekom trenutku pojaviti u Ukrajini i priče o nekakvim velikim koalicijama za osiguranje isporuke dalekometnih projektila već sad zvuče isprazno.
‘Vjerodostojnost? Šalji oružje‘
U utorak su francuski dužnosnici i političari bili prisiljeni pokušati smanjiti štetu i preformulirati ono što je Macron izrekao suočeni s protivljenjem europskih čelnika, uključujući nizozemskog premijera Marka Ruttea i njemačkog kancelara Olafa Scholza. Plan "nije slanje francuskih ili europskih snaga da se bore protiv Rusije, već doprinos odvraćanju", rekao je tako francuski zastupnik Benjamin Haddad, koji pripada Macronovoj stranci Renesansa.
Čini se da je francuski ministar vanjskih poslova Stéphane Séjourné također pokušao ublažiti Macronove riječi, rekavši da bi novi znakovi potpore mogli uključivati prisutnost Zapada u Ukrajini, u obliku razminiranja ili proizvodnje oružja. "Neke od ovih akcija zahtijevale bi prisutnost na ukrajinskom teritoriju bez prelaska praga ratobornosti", rekao je Séjourné.
Rizik za Macrona je taj da će se na njega gledati kao na subjekta ponovnog resetiranja retorike i politikantstva preko leđa Ukrajine, kao što je istaknuo iskusni francuski kolumnist Pierre Haski.
Nakon poplave kritika i s lijeva i s desna, Macron sada pokušava okrenuti pilu protiv oporbe raspravom i glasovanjem o sigurnosnom sporazumu s Ukrajinom. Takav bi potez prisilio stranku Nacionalno okupljanje Marine Le Pen da se pozicionira prema Ukrajini upravo u trenutku kada francuska vlada namjerava krajnju desnicu označiti kao igrače Kremlja.
Francuski premijer Gabriel Attal u utorak je ušao u ‘klinč‘ s Nacionalnim okupljanjem tijekom rasprave u Nacionalnoj skupštini, postavljajući pitanje o "njegovoj stvarnoj lojalnosti". "Kada čitamo istraživanje Washington Posta (o ruskoj infiltraciji u francusku krajnju desnicu), moramo se zapitati nisu li Putinove snage već u našoj zemlji", rekao je on.
U konačnici, kako to primjećuje vanjskopolitički analitičar Ulrich Speck, Macronove aluzije na ‘čizmu na terenu‘ ili "stratešku dvoznačnost", kako ju je francuski predsjednik nazvao, moraju biti vjerodostojne. "Vjerodostojnost dolazi sa stalnom masivnom vojnom potporom Ukrajini, koju Francuska nije pružila u posljednje dvije godine", zaključio je Speck na X-u, bivšem Twitteru.