Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH odbacio je "zlonamjerne interpretacije" oko izgradnje južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske, nakon što se čelnik bosanskohercegovačkih Hrvata Dragan Čović našao na meti kritika američke administracije za opstrukciju tog projekta.
Držeći predavanje u Sarajevu prošloga tjedna, pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju, James O‘Brien, ponovio je optužbe na račun Čovića koje je nedavno, u pismu hrvatskom šefu diplomacije Gordanu Grliću Radmanu i njegovom kolegi iz BiH Elmedinu Konakoviću iznio američki državni tajnik Antony Blinken.
Iz HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, organizacije koja okuplja najveće hrvatske stranke kojoj je Čović na čelu, nisu izravno odgovorili na optužbe o opstrukciji projekta plinskog povezivanja između Hrvatske i BiH, ali je jasno da su aludirali na posljednje istupe američkih dužnosnika.
"Hrvatski narodni sabor BiH podsjeća na svoju bezrezervnu podršku projektu Južne plinske interkonekcije i apsolutno odbacuje zlonamjerne interpretacije kako pojedinaca tako i određenih medija", priopćili su iz Glavnog vijeća HNS-a BiH, koje je u ponedjeljak zasjedalo u Mostaru.
Dodali su kako je Južna plinska interkonekcija, koja bi trebala omogućiti opskrbu plinom BiH iz hrvatskog LNG terminala, od "iznimne strateške važnosti za energetsku sigurnost BiH kako bi se smanjila ovisnost o Rusiji".
Čelnik HNS-a BiH Dragan Čović inzistira na tome da plinovod kroz BiH izgradi i njime upravlja javno poduzeće sa sjedištem u Mostaru, dok američki diplomati ističu da taj posao treba povjeriti bosanskohercegovačkom Gasu, kompaniji sa sjedištem u Sarajevu.
HNS navodi kako se upravo u tom slučaju radi o tvrtki koja je nezakonito radila, zbog čega je tuži mađarski FGSZ i traži 21 milijuna dolara odštete jer je 2021. jednostrano prešla na opskrbu plinom za BiH Turskim tokom, projektom Gazproma i Turske.
HNS je pozvao na jačanje strateškog partnerstva Bosne i Hercegovine te Sjedinjenih Američkih Država, a istaknuo je i svoju opredijeljenost za euroatlantski put BiH, uključujući članstvo u NATO i EU. Izraženo je i očekivanje da će domaći političari iskoristiti povijesni trenutak, provesti reforme, uključujući i one o izbornoj reformi te omogućiti da BiH u ožujku otvori pregovore s EU.