Ispod nizozemskih močvarnih područja prošaranih vjetrenjačama nalaze se najveće europske rezerve prirodnog plina. Veliko polje Groningen ima dovoljno neiskorištenih kapaciteta da već ove zime nadoknadi većinu energije koju je Njemačka ranije uvozila iz Rusije.
No, umjesto toga, polje je u procesu zatvaranja, a Nizozemska odbija pozive da crpi više, iako se Europa priprema za možda najtežu zimu od Drugog svjetskog rata. Razlog je taj što su bušenja dovela do opetovanih potresa, a nizozemski dužnosnici ne žele riskirati reakciju stanovnika kršenjem obećanja.
Groningen je glavni oslonac opskrbe Europe plinom od 1963. godine. Čak i nakon pola stoljeća, tamo je još uvijek oko 450 milijardi kubičnih metara plina u vrijednosti od oko bilijun eura koji se može iscrpiti. Što je još važnije, ima prostora za vađenje oko 50 milijardi kubičnih metara godišnje više nego što trenutačno teče kroz cijevi, kako tvrdi Shell Plc, jedan od dva glavna partnera uključena u upravljanje poljem, prenosi Bloomberg.
Mještani, međutim, kažu da Europa ipak treba tražiti plin negdje drugdje. Wilnur Hollaar, koji živi u Groningenu gotovo dva desetljeća, još se sjeća načina na koji su dužnosnici ignorirali njegove brige. "Kada sam kupio ovu kuću 2004. godine, bila je to palača", kaže Hollaar o svojoj kući izgrađenoj 1926. godine s prozorima od obojenog stakla i detaljno obrađenim kamenom. No, kao i tisuće domova u tom području, oštećena je potresima - puna je pukotina i fasada tone. "Moja kuća se pretvorila u ruševinu", kaže on.
Nizozemski ministar rudarstva Hans Vijlbrief navodi kako je opasno nastaviti s proizvodnjom, ali i da zemlja ne može ignorirati patnju drugih u Europi. Nedostatak plina "mogao bi nas natjerati na tu odluku", kaže on, dodajući kako bi mogao biti sigurnosni problem ukoliko se bolnice, škole i domovi neće moći grijati u skladu s potrebama.
Prva podrhtavanja sredinom 80-ih
Rusija, koja je isporučivala oko trećinu europskog uvoza prirodnog plina prije nego što je Kremlj izvršio invaziju na Ukrajinu, ograničila je opskrbu kao odgovor na zapadne sankcije. Nedavne eksplozije na plinovodu Sjeverni tok ‘zacementirale‘ su smanjenu razinu protoka prema Njemačkoj. Dodatni protok za koji Shell procjenjuje da bi mogao biti uključen gotovo trenutačno, bio bi i više nego dovoljan da zamijeni 46 milijardi kubičnih metara koje je Njemačka prošle godine uvezla iz Rusije.
Nizozemski dužnosnici kažu da bi, ako Njemačkoj treba više energije, sigurnija opcija bila produljenje vijeka tamošnjih nuklearnih elektrana. Berlin je otvorio vrata tom potezu, koji bi predstavljao zaokret u politici ukoliko bi bio proveden. Vlada je prošlog mjeseca objavila da će dva takva objekta inače predviđena za zatvaranje biti dostupna nakon isteka ove godine ako bude potrebno.
Povjerenik Europske unije za unutarnje tržište, Thierry Breton, rekao je u nedavnom govoru da bi Nizozemska trebala preispitati svoju odluku o zatvaranju Groningena, a na Vijlbriefa su pritisak izvršili i kolege iz drugih zemalja EU-a, no zemlja ipak za sada ostaje pri svojoj odluci. Premijer Mark Rutte ne želi u potpunosti isključiti eksploataciju Groningena za povećanje isporuka, ali "samo u ekstremnom slučaju, ako sve pođe po zlu", kaže on, a to za sada nije potrebno.
Prva podrhtavanja tla u Groningenu zabilježena su 1986. godine. Od tada ih je bilo stotine. Iako se većina ne može detektirati drugačije osim instrumentima, jači potres magnitude 3,6 pogodio je pokrajinu 2012. godine, što je rezultiralo tisućama tužbi za materijalnu štetu. Počevši od 2014., nizozemska vlada postavljala je sve stroža ograničenja na proizvodnju, a ona je pala sa 54 milijarde kubičnih metara u 2013. na očekivanih 4,5 milijardi kubičnih metara ove godine.
Od približno 327.000 domova u tom području, najmanje 127.000 je prijavilo neku štetu, prema Institutu Groningen Mining Damage. Više od 3300 zgrada srušeno je u tom području od 2012. jer su ih potresi učinili nesigurnima, izvijestila je nizozemska televizija NOS.
Golema dobit
Rutte se javno ispričao pred parlamentom 2019. godine, no nizozemska vlada još uvijek ‘hvata krivine‘ kada su u pitanju optužbe da je bila neosjetljiva na pritužbe te da je rado ubirala prihode. Kada se u obzir uzme inflacija, polje je donijelo ukupnu dobit od 428 milijardi eura, od čega je nizozemskoj državi pripalo 363,7 milijardi u proteklih 60 godina, prema listu Het Financieele Dagblad.
Pitanje polja u Groningenu redovito uzburkava strasti. Hollaaru je ponuđena kompenzacija od samo 12.000 eura za štetu u njegovom domu u Roodeschoolu. Taj 50-godišnjak, pak, računa da mu je vrijednost kuće pala za 550.000 eura te kaže kako je bio osuđen da je prijetio inspektoru koji ju je procjenjivao.
Albert Heidema otišao je u mirovinu nakon što je radio kao agent u borbi protiv trgovine drogom te sada predsjeda lokalnom akcijskom skupinom pod nazivom Ons Laand, koja se bori protiv onoga što ovaj 69-godišnjak naziva "nepravdom" s kojom se Groningers suočava. Još 2015. godine inspektor mu je rekao da mu je kuća u Appingedamu "pukla napola", no od tada čeka službenu odluku o rušenju. Opisuje stanje područja pokazujući fotografije oštećenih kuća, hrpu papirologije i gradski seizmograf koji bilježi svaku vibraciju. "Potresi vam se stvarno uvuku pod kožu", kaže. "Noću me probudi svaki zvuk. Ne osjećam se sigurno u vlastitoj kući".
Teška situacija stanovnika Groningena pridobila izazvala je suosjećanje sve većeg broja nizozemskih birača. Vijlbrief priznaje da je nizozemska vlada tijekom godina iznevjerila ljude kao što je Hollaar. Zajedno s dobavljačem energije Nederlandse Aardolie Maatschappij (NAM) - projektom Shella i Exxon Mobila koji upravlja poljem - vlada je već platila 1,65 milijardi eura odštete. No, to je samo djelić onoga što stanovnici žele. Iako preuzima dio krivnje u ime vlade, Vijlbrief također želi da Shell i Exxon igraju veću ulogu u kompenzaciji. "Oni su apsolutno odgovorni - kao i mi kao država - za ovu štetu i za obnovu i pojačanje konstrukcije kuća", kaže on.
‘Svjesni smo odgovornosti‘
Shell "u potpunosti surađuje" s vlastima kako bi zatvorio polje što je prije moguće i "savršeno je svjestan" svoje odgovornosti, naveo je glasnogovornik Tim Kezer u odgovoru na Bloombergova pitanja poslana putem e-maila. "NAM je odgovoran za sve troškove povezane s potresom" i uvijek nadoknađuje štetu od potresa i konstrukcijska pojačanja koja su nužna za sigurnost, rekao je. Exxon nije odgovorio na pitanja Bloomberga o tom problemu, dok je NAM odbio komentirati svoju ulogu u kompenzaciji i uputio na Shell i Exxon.
Umjesto da poveća proizvodnju plina, Nizozemska je uklonila ograničenja za elektrane na ugljen kako bi osigurala energetsku sigurnost, pridruživši se drugim članicama EU-a u okretanju gorivu koje snažno zagađuje okoliš. Također su udvostručili kapacitete za uvoz ukapljenog prirodnog plina i punjenje skladišta kako bi osigurali da budu 80 posto puna prije zime. Situacija bi ove zime mogla biti "poprilično sigurna", kaže Vijlbrief, kojeg više brine što će uslijediti poslije. "Ako potpuno ispraznite ove rezerve zbog hladne zime, kako ćete ih ponovno napuniti?"..
Mnogi stanovnici Groningena spremaju se na to da vlada promijeni svoju odluku i na kraju poveća proizvodnju dok pritisci rastu. "Čak i ako će me to ubiti, nastavit ću svoju borbu", ističe Hollaar. "Imam starog psa, staru majku i rasturenu kuću. To je sve što mogu izgubiti", zaključuje on.