Globalni klimatski planovi, za koje se već nekoliko godina stvarao dojam da će za sobom povući razvoj golemog zelenog biznisa u energetici, od početka invazije na Ukrajinu počinju se činiti nerealnima, a američki Vrhovni sud upravo je donio odluku koja onemogućuje državnoj administraciji samostalno određivanje ekoloških kriterija biznisima.
Nakon što je grupa bogatih G-7 članica najavila povećanje investiranja u fosilne izvore energije, oglasio se niz klimatskih grupa koje su žestoko kritizirale otklon od ranijih obećanja o prekidu svih prekomorskih investicija u projekte s fosilnim gorivima.
"Ne možemo si priuštiti ovakav povratak na staro. Životi su u pitanju", izjavila je Laurie van der Burg iz Oil Change Internationala, a to je samo jedna od dramatičnih izjava ispred grupa koje se bore za ekološki spas planeta, odnosno zaustavljanje klimatskih promjena. Šefica klimatskog think-tanka E3G, Alex Scott, optužila je G7 da ne ubrzavaju realizaciju svojih klimatskih obećanja, a za novog njemačkog kancelara Olafa Scholza zaključila je kako nije dorastao naslijediti Angelu Merkel.
No, s druge strane potpuno je jasno kako Europi prijeti dramatična energetska kriza te je grupa članica EU, među kojima je i Njemačka, iznova pokrenula stara energetska postrojenja koja izgaraju ugljen. Postaje li stoga Pariški sporazum iz 2015., koji je potpisalo 198 zemalja s ciljem limitiranja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnja Celzijevih u odnosu na pred-industrijsko doba, mrtvo slovo na papiru?
Nakon pritiska Britanije i Francuske u službenoj izjavi G7 članica vraćeno je limitiranje investiranja u nove plinske projekte, iako je jasno kako u ovom trenutku EU nema drugog izbora. Njemački kancelar Scholz također se trudi održati narativ o zaustavljanju klimatskih promjena živim; inzistira da budućnost nije u plinu, ostaje kod teze da Njemačka može imati neutralni ugljični otisak do 2045. godine, ostaju planovi za zelene investicije… No, ostaje i činjenica da EU članice moraju nešto poduzeti, a nejasno je i što s ostatkom svijeta - Indijom, Vijetnamom, Indonezijom, Senegalom, Kinom… - kad je u pitanju prelazak na čiste ili barem čistije izvore energije.
Novi udarac
Globalni pokret za zaustavljanje klimatskih promjena danas je dobio novi udarac: američki Vrhovni sud donio je odluku prema kojoj američka regulatorna agencija – Environmental Protection Agency – ne smije sama propisivati razinu smanjivanja emisije štetnih plinova, nego se tako važne odluke moraju prepustiti najvišem političkom tijelu, američkom Kongresu. To znači da će donošenje novih, strožih pravila o štetnim emisijama biti značajno usporeno, pogotovo zato što u Kongresu treba računati s lobističkim operacijama energetskih biznisa.
Procjena je pretežito konzervativnog američkog suda da odluke poput određivanja klimatskih ciljeva imaju "takvu magnitudu i konzekvence da moraju ostati na Kongresu". Ustvrdili su, također, kako se odluka o tome koliko će Sjedinjene Države imati postrojenja koja troše ugljen ne smije prepustiti regulatornoj agenciji. S obzirom na to da je klimatska agenda predsjednika Joe Bidena zapela u Kongresu, sada Bijela kuća mora tražiti s pravnicima kako u skladu s federalnim zakonima koristiti predsjedničke odluke za sprečavanje daljnjeg zagađivanja, uključujući ono koje izaziva klimatske promjene.
Industrija ugljena pozdravila je presudu američkog Vrhovnog suda, dok su je klimatski aktivisti žestoko kritizirali.
Zastupnik Demokratske stranke Ron Wyden konstatirao je pak kako je postalo "kristalno jasno" da američki Vrhovni sud neće dopustiti "značajne napore administracije u borbi protiv klimatskih promjena".
Zaključno treba napomenuti kako se sada otvara pitanje u kojoj mjeri su ambiciozni investicijski planovi EU u zelenu budućnost smisleni nakon rata u Ukrajini i odluke američkog Vrhovnog suda. EU ne može izolirana voditi bitku za zaustavljanje klimatskih promjena.