FOTO: DROGIRAJU SE SVAKI DAN, GLEDAJU IH MILIJUNI, A ZA TO UREDNO DOBIJU PLAĆU Projekt financiran od države šokirao je cijelu Europu

Da vidim nekoga na tulumu poput tebe, preplašila bih se, izgledaš stvarno zastrašujuće - kroz smijeh govori simpatična plavuša, obraćajući se mladiću koji upravo “špicira” na MDMA-u. Dok svira muzika, mlađahni plavušan neobično se kreće, a lice mu se “piga”.

- Vjerujem da izgledam grozno, ali osjećam se izvrsno! Glava mi je čista, mogu se fokusirati, sviđa mi se osjećaj kada se prepustim - odgovara sjajno raspoloženi milenijalac. Osjeća ugodne trnce po cijelom tijelu, toplo mu je, smiren je i euforičan u isto vrijeme. Znoje mu se dlanovi, a usta su mu suha. Osjetila su mu, kaže, izoštrena.

Prije nego što je pred kamerama progutao ecstasy, njih su dvoje objasnili što se u maloj narančastoj tabletici nalazi. Aktivni sastojak XTC-a jest MDMA, koji dolazi u obliku kristala ili u prahu. Na svaki kilogram tjelesne težine potrebno je uzeti 1 do 1,5 miligrama opijata koji potiče tijelo da luči serotonin, dopamin i noradrenalin zbog kojih se osjećaš otvorenije i povezanije s ljudima nego inače, dodir ti godi više nego obično i “puca” te ogromna količina ljubavi koju želiš dijeliti s drugima. Glazbu doživljavaš puno intenzivnije nego inače, isto kao i svjetlost. Prije konzumacije nije preporučljivo jesti jer će se vrijeme koje je potrebno da droga počne djelovati produljiti s pola sata do 45 minuta na čak i više od dva sata. Ecstasy, to jest MDMA, uzrokuje grčenje mišića, zbog čega ljudi vjeruju da je jedan od sastojaka omiljene party droge i speed, no to nije istina. Tek mali postotak tabletica na tržištu u svojem sastavu ima i “brzinu”.

Potencijalne negativne nuspojave ove droge su pregrijavanje - jer od MDMA-a raste tjelesna temperatura - te otrovanje vodom. Od XTC-a žeđaš pa se ljudi imaju običaj nalijevati vodom, no treba pripaziti da ne popiješ više od tri litre unutar jednog sata. Također, cijena tog predivnog osjećaja koji traje nekoliko sati jest težak mamurluk, koji, doduše, ne osjete svi. Kada te napuste te ogromne količine seratonina i dopamina, uslijedi osjećaj ispraznosti koji može doći i s po nekoliko dana zakašnjenja. Naš plavokosi pokusni kunić jedan je od sretnika kojeg je “Suicide Tuesday” gotovo u potpunosti zaobišao. Loše je, doduše, spavao i u sljedeća tri dana imao kraće depresivne epizode, no pobrinuo se da ima što zanimljivo za raditi pa su ga ti negativni osjećaji napuštali jednakom brzinom kojom bi se i pojavili.

Kemijski laboratorij

Mjesto radnje je studio koji nalikuje na srednjoškolski kemijski laboratorij (u nekim razvijenijim zemljama, doduše), a junaci priče su 30-godišnja Nellie Benner i 25-godišnji Rens Polman, koji zajedno s trećim kolegom Bastiaanom Rosmanom (23) svakog tjedna isprobavaju najrazličitije droge koje je moguće pribaviti na europskom tržištu (i)legalnih opijata. Međutim, ne rade to (samo) iz zabave. Njih su troje zaposlenici nizozemske javne televizije BNNVARA i drogiraju se, zapravo, u edukativne svrhe. Usput rečeno, financira ih nizozemska vlada.

YouTube kanal Drugslab pokrenut je u ožujku 2016. kao spin-off serijala “Spuiten & Sliken”, edukativne emisije posvećene drogama i seksu. Svega godinu i pol dana kasnije Drugslab ima više od pola milijuna pretplatnika, a njihovi su videi pregledani više od 24 milijuna puta. Komentari su mahom pozitivni, no, naravno, postoje i oni koji takav sadržaj smatraju prekontroverznim.

- Nismo se nadali ovakvoj publici. Dobivamo jako puno komentara i poruka, gotovo svi su entuzijastični, ali poštujemo i mišljenje onih koji smatraju da pretjerujemo. Na kraju krajeva, drogiranje je u brojnim zemljama još uvijek veliki tabu. Upravo zato vrlo rado odgovaramo na sva pitanja vezana uz show - govori mi Maxime van de Groep, communication menadžerica na BNNVARA-i i svojevrsna glasnogovornica Drugslaba čiji je idejni začetnik Jelle Klumpenaar, digitalni strateg u toj javnoj televizijskoj kući.

- Prije dvije godine Jelle je s prijateljima bio na jednom glazbenom festivalu i tamo nabasao na nekolicinu klinaca kako povraćaju, sa zjenicama dimenzija sovinih. Bilo je i više nego jasno da su pod utjecajem nečega. Najstariji od njih imao je 15-ak godina. Jelleu nije bilo jasno kako je moguće da su se tako uneredili, pogotovo zato što u Nizozemskoj već postoji “Spuiten & Sliken”, edukativni program koji se bavi drogom i seksom. Zašto nisu pripremljeni? Zašto povraćaju? - govori Maxime nastavljajući kako se odgovor ubrzo nametnuo sam od sebe. Klinci danas ne gledaju televiziju. Oni gledaju filmiće na YouTubeu i moguće je da za “Spuiten & Sliken”, koji se emitira od 2005., nikada nisu ni čuli.

Nije prošlo dugo i Drugslab je krenuo s emitiranjem. Unatoč tome što se radi o prilično nekonvencionalnom angažmanu, pronaći voditelje bio je mnogo manji problem nego što bi pretpostavili.

Bitna misija

- Trebalo mi je neko vrijeme da se odlučim. Razgovarala sam s mnogo ljudi. Bila je to teška odluka, no kako sam kao mala gledala “Spuiten & Sliken” i obožavala tu emisiju, odlučila sam prihvatiti angažman. Kao likovni terapeut radila sam s brojnom mladima, ali i odraslima koji se bore s ovisnošću pa mi se činilo da me možda, nakon ovog angažmana, ljudi više neće shvaćati ozbiljno, no onda sam pomislila “Pa ja vjerujem u ovo, bit će okej”. I je okej. Mislila sam da će mi ugroziti karijeru izvan medija, no zapravo, učinilo je dobro za nju. Ipak, bilo je rizično - kaže Nellie Benner koja se uz art terapiju bavi i glumom, a upravo je zahvaljujući potonjem upoznala i Rensa Polmana. Njih su dvoje, naime, članovi iste agencije za zastupanje talenata. Rens je, pak, i prije Drugslaba glumio u raznim YouTube formatima, a svira (i pjeva) i u pop duu Lieve Bertha.

- Da, zanima me droga, ali nisam bio siguran želim li da za to zna cijeli svijet. Međutim, toliko vjerujem u ovaj koncept da mi uopće nije bitno što ljudi misle. Ovaj program ima zaista bitnu misiju - govori plavušan s početka priče.

Najmlađi među njima, Bastiaan Rosman, nije trenutka dvojio oko prihvaćanja uloge u Drugslabu. Koncept je od početka genijalan, kaže, a i to je bila prilika da postane voditelj na BNNVARA-i, što nije mala stvar. Na tu su činjenicu ponosni i njegovi roditelji, a dok mu otac svakodnevno provjerava koliko je stotina tisuća klikova dosad prikupio posljednji video njegova sina, Bastiaanova mama nije toliko oduševljena. Podupire ga u izgradnji medijske karijere (jer Bastiaan, među ostalim, medije i studira), no teško joj je gledati vlastito dijete pod utjecajem opijata. Rensova je, pak, majka od početka podupirala ideju.

- Rekla mi je: “Trebao bi prihvatiti ulogu jer je to dobra stvar. Ako se već moraš drogirati, čini to s razlogom”. Tata je bio druga priča, bio je prestravljen. Mislio je da ću umrijeti ili postati ovisnik, no to je samo zato što nije informiran. Danas zna da heroin i ecstasy nisu ista stvar i više nije u strahu. A to je i cilj ove emisije - kaže Rens, osvrćući se na edukativni moment Drugslaba.

Osim toga što je urnebesno zabavna, jer tko ne želi saznati kako izgleda čovjek pod utjecajem LSD-a, uvjeren da se sendvič ispred njega pleše ili onaj koji, uz senzualne note Marvina Gayea, masturbira kako bi testirao istinitost tvrdnje da Popper, zapaljiva žuta tekućina intenzivnog mirisa, pojačava seksualni užitak, emisija zaista ima i snažan edukativni karakter. Ekipa koja pod egidom “Mi se drogiramo da vi ne biste morali, ali ako baš morate, pokazat ćemo vam kako da to pravilno činite” isprobava najrazličitije dostupne opijate, čini to pod konstantnim liječničkim nadzorom.

Svakom od opijata koji su testirali, a biraju ih po ključu “što ljude najviše zanima”, uglavnom su posvećena četiri videa: sve troje testira istu drogu, kako bi objasnili da nema svaka tvar isti učinak na svaki organizam, te jedan u kojem serviraju gole činjenice o pojedinoj drogi. Koji su učinci, koliko efekt traje, kako se i u kojim količinama konzumira, koje su opasnosti i potencijalne nuspojave...

Nadzor opijata

Nizozemska je, kao europska narko meka, odavno shvatila da je ljudima, mladima pogotovo, nemoguće zabraniti da se drogiraju i da je educiranje javnosti najbolje što mogu učiniti za prevenciju neželjenih posljedica uživanja u opijatima. Ekipa iz Drugslaba, koja ilegalne supstance nabavlja od “provjerenih suradnika”, svoje gledatelje redovito poziva da testiraju drogu koju kupuju - to je, inače, u GGD Amsterdam Drug Testing Service, centru za nadzor opijata, moguće učiniti za svega par eura, neovisno o tome jeste li turist ili Nizozemac - kako im se slučajno ne bi dogodilo da konzumiraju nešto što nisu planirali. Naglašavaju da sigurnost ovisi o ispravnom doziranju, upozoravaju gledatelje da ne miješaju drogu i alkohol, pod utjecajem ne sudjeluju u prometu...

Većina subscribera ovog kontroverznog programa, čak 90 posto, u dobi je od 18 do 44 godine, a najzastupljenija skupina gledatelja, njih čak 40 posto, ima između 25 i 34 godine. Velika većina njih, čak 73 posto, su muškarci, što ne čudi, s obzirom na to da globalne statistike pokazuju da je većina “narkomana” na svijetu upravo muškog spola. Ono što je možda najzanimljivije jest da unatoč tome što program proizvode Nizozemci za Nizozemce, građani te nonšalantne državice na Sjevernom moru tek su drugi po zastupljenosti u presjeku publike. Od 545 tisuća pretplatnika, njih je čak 18,9% iz SAD-a, 14% dolazi iz Nizozemske, 8,9% iz Ujedinjenog Kraljevstva, 5,5% iz Španjolske, 5,3% su Nijemci, a ostalih 47,7% dolazi iz ostatka svijeta (u top pet zemalja ulaze Rusija, Kanada, Francuska, Belgija i Brazil).

Pretplatnika iz Hrvatske, kaže Maxime, toliko je malo da ih je teško prikazati u obliku postotka. To možda i nije čudno, jer i Hrvatska ima svoj program za suzbijanje zloporabe opijata. Relativno se nedavno Vladin Ured za droge pohvalio online upitnikom u čijem su stvaranju, uz pripadnike još sedam zemalja iz jugoistočne Europe, sudjelovali i domaći stručnjaci. Ideja projekta bila je stvoriti funkcionalan, anoniman online test za samoprocjenu rizika od zloporabe droga.

Tako je, uz potporu Pompidou Grupe Vijeća Europe, kreiran upitnik koji se sastoji od 13 pitanja, među kojima su i ona: “Jeste li u posljednjoj godini osjetili da je vaša žudnja toliko jaka da joj se ne možete oduprijeti?” te “Jeste li vi ili netko drugi bili povrijeđeni (psihički ili tjelesno) jer ste koristili droge?”. Odgovori se boduju, bodova je sveukupno 44, a skupine rizika podijeljene su na “bez rizika”, “štetno korištenje” te “izgledna ovisnost”. U kategoriju “bez rizika” upadate s 0 do 2 osvojena boda, a zanimljivo je da je toliki bodovni prag moguće postići isključivo ako na prvo pitanje, “Koliko često koristite droge koje nisu alkohol?”, odgovorite s “nikada”.

Naravno, svaki pokušaj suzbijanja negativnih posljedica korištenja narkotika, u koje se, u ekstremnim slučajevima, ubraja i smrt, hvale je vrijedan i od presudne važnosti za fizički i psihički zdravo društvo. Ipak, činjenica jest da su neki pokušaji uspješniji od drugih.

Prema izvješću Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, raskalašeni, kontroverzni Nizozemci u tome su mnogo bolji nego konzervativni Hrvati. Zanimljivo, u zemlji u kojoj je konzumiranje marihuane opće mjesto, postotak mladih (15 do 34 godine) koji su u protekloj godini “pušili travu” gotovo je jednak onom u Hrvatskoj: nizozemskih je “stonera” 16,1%, dok je hrvatskih samo 0,1% manje. Visokorizičnih konzumenata opoida (radi se o heroinu i sintetskim opoidima, npr., fentanilu) u Hrvatskoj je 3,1 na tisuću ljudi, a u Nizozemskoj tek 1,3 na tisuću. Također, slučajeva smrti prouzročenih zloporabom droga u Hrvatskoj je 19,2 na milijun stanovnika, a u Nizozemskoj 16,5 na isti broj ljudi.

Smisao života

Na supstitucijskoj terapiji (u cilju odvikavanja ili održavanja postojećeg stanja ovisnike o heroinu liječi se zamjenskom lijekovima, Metadonom ili Buprenorphineom) u Hrvatskoj je, prema podacima za 2017., 5061 osoba, a u Nizozemskoj, po broju stanovništva četiri puta većoj od Hrvatske, njih samo 7421.

- Droga nije loša, znaš. Ako je koristiš na pravi način, u redu je da povremeno nešto uzmeš. Ljudi vikendom piju pivo, i to je droga. Neki piju i puno kave i ovisni su o njoj. I naravno da postoje ljudi koji se drogiraju, uvijek ih je bilo i bit će. Potraga za novim iskustvima je smisao života, nije li? - zaključuje Rens.