Najmanje 19 osoba poginulo je u razornom uraganu Ian, koji je u srijedu navečer udario u floridsku obalu Meksičkog zaljeva. Više od 2,6 milijuna stanovnika Floride od četvrtka je bez struje, a deseci tisuća ljudi su raseljeni. Dok je uragan u petak ujutro napredovao sjeverno od Atlantskog oceana prema obali Južne Karoline, vlasti su počele zbrajati gubitke u vjerojatno najvećoj prirodnoj katastrofi u povijesti Floride.
Dok traje potraga za nestalima, broj mrtvih nastavlja rasti. Američki predsjednik Joe Biden upozorio je kako bi uragan Ian mogao biti odgovoran za "znatan gubitak ljudskih života".
Energija iz oceana
Uragan četvrte kategorije s vjetrovima koji su puhali do 250 km/h usmrtio je najmanje 19 osoba, a većina je pronađena u jugozapadnim okruzima Charlotte i Lee. Otočni grad Fort Myers Beach koji se nalazi u okrugu Lee sravnjen je sa zemljom. "Obišao sam dvije trećine grada i rekao bih da je 90% otoka nestalo. Ako nemate stan u visokoj zgradi ili noviju betonsku kuću koja je izgrađena prema visokim standardima, vaše kuće vjerojatno više nema", rekao je za CNN vijećnik grada Fort Myers Beacha Dan Allers. Procjenjuje se da će gubici za stambene i komercijalne nekretnine na Floridi iznositi između 22 i 32 milijarde dolara.
"Uragan Ian zauvijek će promijeniti tržište nekretnina i gradsku infrastrukturu. Osiguravatelji će bankrotirati, vlasnici kuća bit će prisiljeni na kašnjenje u otplati kredita, a osiguranje će postati manje dostupno u regijama poput Floride", rekao je Reutersu Tom Larsen iz kompanije CoreLogic za analizu podataka o nekretninama. Uragan Ian jučer se kretao u smjeru sjevera-sjeveroistoka brzinom od 15 km/h te se očekivalo da će ojačati prije nego kasno poslijepodne udari u obale Južne i Sjeverne Karoline. Guverner Sjeverne Karoline, Roy Cooper, pozvao je stanovnike da "poduzmu potrebne mjere opreza", upozoravajući na moguće poplave, klizišta i tornada. "Ova oluja je još uvijek opasna", rekao je Cooper.
Novi podaci iz NASA-e otkrivaju kako su tople oceanske vode u Meksičkom zaljevu omogućile uraganu Ianu da postane jedna od najjačih oluja koja je pogodila SAD u posljednjem desetljeću. Pomoću NASA-inih instrumenta koji su dizajnirani i izgrađeni kako bi prognostičarima pružili podatke o vremenu iznad otvorenog oceana, otkriveno je kako je uragan Ian uspio izvući mnogo više energije iz oceana, što ga je duže održalo aktivnim.
Oluje obično slabe dok se kreću kroz kopno i gube pristup svom glavnom izvoru vlage i energije. Međutim, temperature površine vode bile su posebno visoke uz jugozapadnu obalu Floride, što je omogućilo Ianu da prikupi ekstremnu količinu energiju neposredno prije nego što se sručio na kopno.
"Voda uz obalu bila je dva do tri stupnja Fahrenheita toplija nego što je uobičajeno za ovo doba godine. A nekoliko stupnjeva može napraviti veliku razliku jer daje dodatnu energiju oluji", rekao je za New York Times Karthik Balaguru, klimatski znanstvenik iz Nacionalnog laboratorija sjeverozapadnog Pacifika.
Za razliku od kopna ili atmosfere, ocean je vrlo teško zagrijati, što znači da je Atlantski ocean morao apsorbirati veliku količinu topline samo da bi povisio temperaturu za mali djelić jednog Celzijeva stupnja. Znanstvenici ističu da iako klimatske promjene nisu nužno povećale broj uragana, učinile su ih snažnijima, jer toplije oceanske vode jačaju i održavaju te oluje.
Kako se klima zagrijava, sve više oluja se intenzivira. To znači da se u razdoblju od 24 sata brzina vjetrova poveća za najmanje 55 km/h. Na primjer, dok je uragan Ian išao sličnom putanjom i bio sličnog intenziteta kao uragan Charley 2004. godine, Charley je u Floridu udario brzinom od 32 km/h, dok se Ian kretao gotovo upola sporije. To je omogućilo Ianu da duž svoje putanje konstatno izbacuju čak 50 cm padalina, što je dvostruko više od Charleyeve količine oborina.
Klimatske promjene
Toplija klima omogućuje uraganima da oslobode više kiše, što je posljedica atmosfere koja, sa svakim Celzijevim stupnjem zagrijavanja, može zadržati oko sedam posto više vodene pare koja se zatim oslobađa kao oborina. Oluje koje se sporije kreću mogu ispustiti ogromne količine kiše i time su opasnije za ljude.
"Najveća šteta po živote i imovinu tijekom i nakon uragana dolazi od poplava, a ne vjetrova", ističe Kristie L. Ebi, profesorica u Centru za zdravlje i globalni okoliš Sveučilišta Washington.
Preliminarna analiza oborina uragana Iana, koju su u četvrtak objavili profesor Kevin Reed sa Sveučilišta Stony Brook i Michael Wehner, viši znanstvenik Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley, na temelju prethodno recenziranog istraživanja, otkrila je da su klimatske promjene odgovorne za povećanje Ianove ekstremne stope padalina za 10 posto. Inače, oceanske vode moraju biti iznad 26 stupnjeva Celzija da bi se uragan mogao razviti i opstati. Posljednjih desetljeća ocean se zagrijavao rekordnim stopama zbog stakleničkih plinova koje je svojim aktivnostima ispustio čovjek, zbog čega je ovaj prag lakše dosegnuti, ističe se u analizi.
