Ništa revolucionarno ne očekuje se od izbora koji se održavaju u najvećoj šijitskoj državi na svijetu, 87-milijunskom Iranu, jer sve se ionako znalo već prije početka. Ajatolah Ali Hamenei i vjersko-vojna kasta unaprijed su osigurali pobjedu konzervativaca koji već desetljećima, a posebno posljednjih godina, čvrsto drže sve poluge moći u svojim rukama.
Što o tome misle građani Irana, pokazuje njihov odaziv na izbore. Prema rezultatima istraživanja, očekuje se izlazak oko 30 posto birača, a u Teheranu samo 15-tak posto, iako im je Hamenei ovih dana poručio kako bi "svi trebali imati na umu da je ispunjavanje ovih dužnosti (tj. glasanja) i odgovornosti čin džihada u suočavanju s neprijateljem". Međutim, već na prošlim izborima 2020. godine izlaznost je bila 42,57 posto, što je najniže od Islamske revolucije 1979., a sada bi mogla biti još niža, unatoč ajatolahovu pozivu.
Kako podsjeća Al Jazeera, riječ je o prvim izborima nakon višemjesečnih prosvjeda izazvanih smrću 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru, koja je bila uhićena zbog kršenja strogih iranskih pravila odijevanja za žene. Iranska ekonomija snažno je pogođena američkim sankcijama nametnutim zbog iranskog nuklearnog programa, pa mnogi Iranci jedva spajaju kraj s krajem dok se bore s 85-postotnom inflacijom.
Istina, režimu u Teheranu došao je kao naručen napad Rusije na Ukrajinu, a posljednjih mjeseci i brutalne vojne operacije Izraela u Gazi gdje bez razlike tamane i hamasovce i palestinske civile. S Rusijom su sklopili sporazume o vojnoj i gospodarskoj suradnji, a palestinske žrtve omogućuju im da se predstavljaju kao zaštitnici muslimana. Ipak, pritom jako paze da to ostane na verbalnoj razini pa su netom nakon što je u listopadu Hamas pobio 1200 izraelskih civila, na sav glas obznanili da nisu imali pojma što pripremaju hamasovci.
Bira se 290 zastupnika državnog parlamenta, ali i 88 budućih članova vjerskog tijela Skupština stručnjaka, čiji je zadatak da imenuje ili smijeni vrhovnog poglavara. Oni su iznimno važni jer se već dugo spekulira o tome tko bi mogao naslijediti Hameneija kojemu su 84 godine, a prije nekoliko godina obolio je od raka prostate.
Ništa nije prepušteno slučaju. Savjet čuvara, tvrdolinijski organ vjerskih službenika i pravnika koji procjenjuju privrženost islamu, vjerovanje u sistem vjerskih zakona i Islamsku Republiku, koji odlučuje tko se smije pojaviti na izborima, pažljivo je probrao 15.200 kandidata, od kojih su mnogi bivši pripadnici Revolucionarne garde, milicije Basidž i raznih vjerskih grupacija.
Kandidature nisu zabranjene samo tamošnjim liberalima, nego i dvojici nekadašnjih iranskih predsjednika koji su željeli ući u Skupštinu stručnjaka, Hasanu Rohaniju (bio je predsjednik od 2013. do 2021.) i Muhamedu Hatamiju (1997. - 2005.), koji je zbog toga izjavio da je Iran "vrlo daleko" od slobodnih izbora. Obojica su zagovornici normalizacije odnosa sa SAD-om i Zapadom, pa se sada ne smiju niti kandidirati, a kamoli pobijediti.
Ipak, postoje oni koji se ne plaše, tako da je 275 poznatih aktivista i predstavnika civilnog društva u Iranu u zajedničkoj izjavi najavilo bojkot izbora. Oni ukazuju na potpuno eliminiranje kritike i "jadno" stanje izbornog sustava te osuđuju "zastoj u reformama" i "široko rasprostranjenu diskvalifikaciju kandidata", uz zaključak da će izbori biti nelegitimni.
Iz zatvora im se pismenom porukom pridružila Narges Mohammadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir. "Na strani sam stanovništva i bojkotiram te lažne izbore kako bih naglasila nelegitimnost Islamske Republike i jaz između represivnog, autoritarnog režima i naroda", objavila je nobelovka koju režim drži u zatvoru zbog njezinih stavova.