Prigodno odjevena u plavoj košulji i žutom sakou, bojama i ukrajinske i EU zastave, predsjednica Europske komisija Ursula von der Leyen objavila je povijesnu odluku Europske komisije o preporuci za dodjeljivanje statusa kandidata Ukrajini. Sličnu je preporuku Komisija dala i za Moldaviju koja je u isto vrijeme aplicirala za članstvo, dok su za Gruziju preporučili samo utješno davanje "Europske perspektive", a kandidatski status će predložiti kada ta država ispuni određene uvjete.
Europska komisija je svoju ocjenu kandidatura ovih triju država objavila brzinom koja nije do sada viđena u ovom procesu. Hrvatskoj je primjerice trebalo više od godinu dana od predaje aplikacije do dobivanja preporuke Europske komisije o statusu kandidata. Bosna i Hercegovina ni više od šest godina od aplikacije nije dobila takvu preporuku.
Sve je u slučaju Ukrajine i dviju drugih zemalja išlo tako brzo da su se pojavile i spekulacije da su odgovori na upitnik EU pisani zapravo od strane službenika Europske komisije, a ne u institucijama država koje su aplicirale. Povjerenik za proširenje i susjedstvo Oliver Várhelyi rekao je da su odgovore pisale "same države" da da im je Europska komisija "pružila samo tehničku pomoć".
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla kako je EK ovu preporuku dala nakon temeljitog razmatranja aplikacije, pri čemu je ocjenjivala i političke i ekonomske kriterije. Naglasila je kako je Ukrajina jasno dokazala da dijeli europske vrijednosti i da želi postati dio zajedničke europske obitelji.
- Šaljemo jasnu poruku - Ukrajina zaslužuje europsku perspektivu. Da, Ukrajinu treba pozdraviti kao zemlju kandidata. Dobar posao je obavljen dosad, ali još ima dosta važnog posla za obaviti. Napredak na putu u EU ovisi o Ukrajini, ona je ta koja ga ima u svojim rukama - rekla je Ursula von der Leyen.
- Ukrajinci su spremni poginuti za europsku perspektivu. Želimo da Ukrajina zajedno s nama živi europski san - napisala je na Twitteru.
A na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu šefica Europske komisije je ponavljala kako je ovo tek prvi korak na dugom putu u kojem i Ukrajina, kao i Moldavija i Gruzija, moraju nastaviti proces reformi, prije svega u pravosuđu te u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Nakon prijedloga Europske komisije, o davanju ili ne statusa kandidata za Ukrajinu i Moldaviju odlučit će šefovi država ili vlada 27 zemalja članica na sastanku u Bruxellesu 23. i 24. lipnja. Takva odluka nije jednostavna jer su proteklih dana neke zemlje izražavale rezerve. Međutim, nakon posjeta Kijevu francuskog predsjednika Macrona, njemačkog kancelara Scholza i talijanskog premijera Dragija, potpora je porasla. Davanjem statusa kandidata Ukrajini EU svakako želi poslati i poruku Rusiji da je EU ujedinjena u potpori Ukrajini, uključujući i mogućnost članstva te zemlje u EU, nešto što je prije rata rijetko tko mogao i zamisliti.
Dok je Europska komisija nezapamćenom brzinom dala preporuku za status kandidata Ukrajini i Gruziji, mnoge zemlje Zapadnog Balkana su u zastoju. Kosovo nije još ni apliciralo za članstvo, a Bosna i Hercegovina još nema preporuku za status kandidata. Albanija i Sjeverna Makedonija su odavno ispunile uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, ali ih još nisu otvorili. Primjer ovih država novinari su iskoristili kako bi predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen uputali pitanje o vjerodostojnosti EU kada kaže da "sve ovisi od ispunjavanje kriterija od strane kandidata".
Ona je rekla da je proces proširenja "zasnovan na individualnim zaslugama". A na izravni upit zašto EK nije iskoristila priliku preporučiti status kandidata i za BiH, povjerenik za proširenje i susjedstvo Oliver Várhelyi je odgovorio da ta država "ima vlastiti put u procesu proširenja i mora ispuniti 14 uvjeta koje je u svom mišljenju objavila Europska komisija".
Sudbina zemalja Zapadnog Balkana na putu integracija u EU biti će tema zajedničkog sastanka lidera ove regije i EU u Bruxellesu sljedećeg tjedna.
