Nastojanja Europske unije da ograniči cijenu ruskog plina izazvali su bijesan odgovor Kremlja.
‘Nećemo isporučivati ništa ako to bude suprotno našim interesima‘, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin. ‘Nema plina, nema nafte, nema ugljena, nema lož ulja, ničega. Europa će se smrzavati.‘
Putinov bijesni ispad uslijedio je nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu ponovno pozvala na ograničenje cijene ruskog plina, a skupina G7 da se ograniče cijene izvoza ruske nafte. Obje mjere usmjerene su na potkopavanje financijske sposobnosti Kremlja da financira krvavi rat u Ukrajini.
‘Moramo smanjiti prihode Rusije koje Putin koristi za financiranje ovog okrutnog rata protiv Ukrajine‘, rekla je von der Leyen u sklopu općeg govora o načinima na koje EU može obuzdati rastuće cijene energenata koje prijete političkoj i gospodarskoj stabilnosti kontinenta.
Europska komisija (EK) je u srijedu predložila obvezujuće smanjenje potrošnje električne energije za vrijeme vršnih opterećenja i preusmjeravanje ekstraprofita energetskih tvrtki najugroženijim građanima i poduzetnicima zbog golemog rasta cijena energije.
‘Predložit ćemo obvezujući cilj smanjenja potrošnje u vrijeme vršnih opterećenja i tijesno ćemo surađivati s državama članicama kako bismo to postigli‘, izjavila je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, predstavljajući prijedloge mjera za zaustavljanje vrtoglavog rasta cijena energije.
Mjerama se želi pomoći najranjivijim građanima i poduzećima. ‘Štogod učinili, morat ćemo štedjeti, ali štedjeti na pametan način‘, dodala je.
Struja koja se troši u vršnim razdobljima je najskuplja i stoga je potrebna strategija za izjednačavanje potrošnje tijekom dana, dodala je von der Leyen.
Drugi prijedlog uključuje ograničavanje prihoda kompanijama koje struju proizvode uz niske troškove, poput onih koji struju dobivaju iz obnovljivih izvora, te preusmjeravanje ekstraprofita ranjivim skupinama građana i poduzeća.
Ideja je da se ograničenje prihoda uvede i za tvrtke koje struju proizvode iz fosilnih goriva. "Naftne i plinske tvrtke također su imale goleme prihode, stoga predlažemo njihov solidarni doprinos", kaže von der Leyen.
Države članice trebale bi te prihode ulagati u obnovljive izvore energije kako bi pomogli ranjivim kućanstvima.
Četvrta mjera koju EK predlaže je potpora energetskim tvrtkama kako bi se mogle nositi s nestabilnošću tržišta.
Predložene mjere uključuju i ograničenje cijene plina koji se uvozi iz Rusije. "Cilj je vrlo jasan, moramo smanjiti ruske prihode koje ruski predsjednik Vladimir Putin koristi za financiranje groznog rata protiv Ukrajine", rekla je von der Leyen.
Europska unija već je drastično smanjila uvoz ruskog plina. Na početku rata protiv Ukrajine, EU je uvozio 40 posto plina iz Rusije, a danas devet posto.
O predloženim mjerama raspravljat će ministri država članica zaduženi za energetiku, koji će se u petak okupiti na izvanrednom sastanku.
Nameti na višak prihoda
Nacrt prijedloga Komisije koji je vidio POLITICO predlaže uvođenje nameta na višak prihoda ako cijene električne energije porastu iznad 200 eura po megavat satu; cijena je u srijedu bila 443 eura po MWh.
‘Ovo su teška vremena i neće uskoro završiti‘, rekla je von der Leyen i dodala: ‘Duboko sam uvjerena da imamo ekonomsku snagu i političku volju da ih prevladamo.‘
Njezina je objava uslijedila je nakon sastanka veleposlanika zemalja koji su raspravljali o tehničkim pojedinostima i mogućim rješenjima koja je predložila EU uoči hitnog samita ministara energetike EU u petak.
Prijedlozi Von der Leyen od srijede dio su sve većeg broja ideja koje se iznose u Bruxellesu, a kojima se očajnički želi osigurati zajednički odgovor EU-a na krizu koji sprječava potencijalno proturječne mjere koje donose zemlje članice.
‘Pobrinut ćemo se da zajedno s Europom pronađemo rješenje kako se uhvatiti u koštac s tim pitanjem‘, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz zastupnicima u Bundestagu u srijedu.
Nisu svi oduševljeni
Ali nisu svi oduševljeni predloženim rješenjima.
Iako Njemačka želi zajedničku intervenciju EU-a za smanjenje cijena, skeptična je oko postavljanja gornje granice cijena ruskog plina, jer su zabrinuti da bi to natjeralo Rusiju da prekine dotok plina i prisili Njemačku da plin koji je uštedjela dijeli sa susjednim zemljama.
Drugi je problem to što će nametanje ograničenja prihoda ne-plinskih generatora imati različite učinke u zemljama s različitim energetskim kombinacijama, kaće Lion Hirth, profesor energetske politike na berlinskoj školi Hertie. U zemljama u kojima je plin dominantniji u energetskom miksu, jednostavno postoji ‘manje profita‘ i manje novca za preraspodjelu potrošačima, rekao je.
Iako von der Leyen nije spomenula niti reformu Sustava trgovanja emisijama niti trajno odvajanje cijena električne energije i prirodnog plina, Poljska ne odustaje od nastojanja da promijeni obje politike. Druge zemlje poput Španjolske, Portugala i Francuske također podupiru ideju preuređenja elektroenergetskog sustava bloka, koji određuje cijenu za cijelo tržište na temelju konačnog i najskupljeg inputa - u posljednjim mjesecima.
‘Gradimo koaliciju zemalja na temelju privremenog smanjenja troškova ETS-a i mehanizma za promjenu izračuna cijena izvora energije‘, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki na gospodarskoj konferenciji u Poljskoj u srijedu.
Poljska, inače jako ovisna o ugljenu, također ze visoke cijene električne energije krivi troškove ETS dozvola.
Morawiecki je okrivio Bruxelles da nije djelovao dovoljno brzo da obuzda krizu.
‘Kako god ocjenjivali EU, jedno je sigurno: proces donošenja odluka, posebno kada se vanjske okolnosti brzo mijenjaju, vrlo je spor. Ovaj stroj, koji uglavnom služi najvećim, najvažnijim igračima, vidno zapinje‘, rekao je.